Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž-1966/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Lidije Jelavić, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Nike Grospić Ivasović, članice, u pravnoj stvari tužitelja LR /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupaju odvjetnici iz OD I i C j.t.d. iz [adresa], protiv tuženice PR /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa RMB, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja i prestanka prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-880/2016-41 od 21. siječnja 2019., u sjednici održanoj 26. kolovoza 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-880/2016-41 od 21. siječnja 2019. pod stavkom I. izreke.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-880/2016-41 od 21. siječnja 2019. pod stavkom II., III. i IV. izreke, i u tom dijelu predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je:

- tužbeni zahtjev na utvrđenje da ne postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka, a za korist k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 488 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 414 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i zabranu svakog daljnjeg izvršavanje sadržaja prava te služnosti (stavak I. izreke);

- eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za prestanak prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka, a za korist k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 488 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 414 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i zabranu tuženici svakog daljnjeg izvršavanja sadržaja prava te služnosti (stavak II. izreke);

- i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška (stavak IV. izreke).

Naloženo je tužitelju naknaditi tuženici parnične troškove u iznosu od 2.500,00 kn (stavak III. izreke).

2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlaže preinaku ili ukidanje iste slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbenog postupka.

3. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženica se protivi navodima iste, predlaže odbiti je kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Predmet spora jest:

- zahtjev na utvrđenje da ne postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka, a za korist k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 488 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 414 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zabranu svakog daljnjeg izvršavanje sadržaja prava te služnosti;

- eventualno kumulirani zahtjev za prestanak prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko poslužnog dobra (k. č. br. [katastarska čestica] put, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka), a za korist povlasnog dobra (k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 488 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 414 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), i zabranu tuženici svakog daljnjeg izvršavanja sadržaja prava te služnosti;

- i zahtjev za naknadu troška predmetne parnice.

6. Odluka na žalbu protiv stavka I. izreke prvostupanjske presude

6.1. Ispitivanjem prvostupanjske presude pod stavkom I. izreke i postupka koji je prethodio u granicama žalbenih navoda i po službenoj dužnosti nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a.

6.2 Odlučio je sud prvog stupnja o zahtjevu iz sudske nadležnosti, s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji zahtjev nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom jasne izreke i obrazloženje, koju je mogće ispitati, tako da donošenjem iste nisu povrijeđena pravila o sadržaju na koja neosnovano ukazuje tužitelj.

6.3. Suprotno žalbenim navodima, niti o jednoj odlučnoj činjenici za razrješenje predmetnog spora vezano za tužbeni zahtjev pod stavkom I. izreke, po sudu prvog stupnja nije formiran nepravilan zaključak, a to što je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo je bez utjecaja na konačno rješenje spora, budući da je i pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti.

6.4 Naime, odredbom članak 338. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravaka, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

6.5. Dovođenjem u vezu iskaza svjedoka MR (list 68. - 69. spisa), ZR (list 69. spisa), KR (list 70. spisa), TR (list 71. spisa), tužitelja (list 161. spisa) i tužene (list 162. spisa) sa upisanom kulturom poslužnog dobra (list 50. spisa) i fotografijama o stanju k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vjerodostojnost i smislenost kojih izvora saznanja za sud se ne dovodi u dvojbu niti žalbenim navodima, kao jedini objektivni zaključak ostaje da je tužena nasljeđivanjem stekla vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je zajedno sa svojim prednicima (pradjedu, djedu i ocu) za potrebe tih nekretnina, najkasnije od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća faktično ostvarivala služnost puta preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prolaz pješice i provoz vozilom na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka).

6.6. Prema tome, kako je rok za stjecanje stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] istekao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je bio na snazi Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, broj: 53/1991., 9/1992., 77/1991., u daljnjem tekstu: ZOVO-a), to je za razrješenje predmetnog spora po tužbenom zahtjevu pod stavkom I. izreke, kako je to propisano citiranom odredbom članka 338. stavak 2. ZVDSP-a mjerodavna odredba članka 54. ZOVO-a, a ne odredba o stjecanju služnosti dosjelošću sadržana u ZVDSP-a na koju se pozvao prvostupanjski sud.

6.7. Stvarna služnost se prema odredbi članka 54. ZOVO-a stjecala dosjelošću kad je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio (stavak 1.), odnosno nije se mogla steći dosjelošću samo ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva (stavak 2.), što znači da savjesnost /poštenje/, niti zakonitost posjeda nisu bile zakonom određene pretpostavke za stjecanje stvarne služnosti dosjelošću (odobrenje odnosno pristanak vlasnika poslužnog dobra nije bio pretpostavka za stjecanje stvarne služnosti dosjelošću), već samo da posjed nije stečen zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ili ako je služnost ustupljena do opoziva (vi, clam i prekario), da je faktično ostvarivana služnost kroz 20 godina i da se vlasnik poslužnog dobra nije tome protivio.

6.8. Budući da iz naprijed navedenih dokaza kao izvjesno proizlazi da služnost djelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije vršena zloupotrebom povjerenja pravnih prednika tužitelja, silom, prijevarom, niti je služnost bila ustupljena do opoziva, da je faktično i nesmetano služnost prolaska pješice i provoza vozilom preko djela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostvarivana više od dvadeset godina (i prije sedamdesetih godina prošlog stoljeća) i da se vlasnici poslužnog dobra nisu tome protivili, to je suprotno žalbenim navodima, služnost puta preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečena devedesetih godina prošlog stoljeća, kako je to zaključio i sud prvog stupnja.

7. Stoga, za pitanje osnovanosti tužbenog zahtjeva pod stavkom I. izreke (utvrđenje da ne postoji pravo stvarne služnost) nije odlučno to što je nakon uspostave služnosti (devedesetih godina prošlog stoljeća) došlo do promjene nositelja prava vlasništva (tužitelj u svom iskazu 2018. naveo da je kupio nekretninu prije 17 godina i da je prilikom kupnje znao za izvršavanje služnosti) jer se radi o stvarnoj služnosti koju su dužni trpjeti svakodobni vlasnici poslužne nekretnine.

8. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je sud prvog stupnja otklonio temeljiti presudu vezano za tužbeni zahtjev pod stavkom I. izreke na iskazu CR, rođene MR, odnosno dijelu njezina iskaza "No, moji su se roditelji bunili što oni prolaze onuda", budući da ta svjedokinja (rođena 1938.) nije bila u stanju sjetiti se, je su li ikada njezini roditelji rekli R (prednicima tuženice) da ne smiju prolaziti do svoje parcele (ne zna, ne sjeća se) dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već se sjetila samo nesuglasja vezano za zid koji su L napravili do njihove kuće, a zbog čega ona ne može otvoriti prozor koji iz njezine kuće gleda prema parceli tuženice, koje je rješavano u postupku uređenja međe između zgradnih čestica 2351/4, 2957/1 i 2958/1 k. o. [katastarska općina] (priklopljeni spis R1-307/1989), odnosno činjenica koje nisu odlučne za razrješenje predmetnog spora. Osim toga, iskaz svjedokinje CR u dijelu za koji tužitelj smatra da je isključivo i jedno mogao biti izvor saznanja za sud u donošenju odluke o nepostojanju služnosti puta, nije suprotan samo iskazima navedenih svjedoka (niti jedan svjedok nije čuo za bilo koji oblik protivljenja izvršavanju služnosti put kroz razdoblje potrebno za stjecanje stvarne služnosti dosjelošću), već i samih stranaka i nespornih činjenica vezano za sporove zbog smetanja posjeda prava služnosti (prvi 2005., drugi 2016.) iz kojih kao jedini zaključak proizlazi da prvo protivljenje izvršavanju služnosti puta datira iz 2005. (petnaest godina nakon stečene stvarne služnosti puta dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i četiri godine nakon što je tužitelj stekao vlasništvo iste nekretnine kupoprodajom).

9. Promašeno je i pozivanje žalitelja na pravila o prekidu dosjelosti. Naime, točno jest da prekid dosjelosti pretpostavlja nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost nije mogla početi teći, a ako je tekla, prestaje teći, proteklo vrijeme se briše, a ponovno počinje teći, ako se i kada stvore nove pretpostavke za dosjelost, odnosno kad otpadnu okolnosti zbog kojih je došlo do prekida, da se na prekid na odgovarajući način primjenjuju pravila o prekidu zastarjelosti potraživanja sadržana u Zakonu o obveznim odnosima, te da do prekida dosjelosti stvarne služnosti dolazi ako dođe do promijene vlasnika nekretnine na kojoj je služnost izvršavana, a novi vlasnik u času stjecanja nije znao niti je morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti.

10. Međutim, isto tako točno jest da primjeni pravila o prekidu zastare prema obveznom pravu, ima mjesta samo ukoliko nisu nastupili učinci zastare (utuživa obveza zbog isteka roka zastare postaje takozvana prirodna /neutuživa/ obveza), a što odgovarajućom primjenom tih pavila na prekid dosjelosti za stjecanje stvarne služnosti znači da nema mjesta primjeni pravila o prekidu dosjelosti nakon što je dosjelošću stvarna služnost već stečena.

11. Naime, služnost puta preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečena je dosjelošću devedesetih godina prošlog stoljeća, dok se tužitelj u prilog prekidu dosjelosti poziva na okolnosti koje su nastale petnaest godina kasnije (prva protivljenja datiraju iz 2005., a nastavno i parnica zbog zaštite posjeda prava služnosti u 2005. /P-2280/2005/ Gž-3638/2006/ i 2016. koja je u tijeku), odnosno par godina nakon što je tužitelj kupio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (poslužno dobro). Osim toga, tužitelj je u svom iskazu 2018. naveo da je prije 17 godina (2001.) kupio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da je prilikom kupnje znao da se dio iste koristi za prolaz i provoz na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da tuženica izvršava sadržaj služnosti puta.

12. Prema tome, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio odlučne činjenice kad je zaključio da nije osnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da ne postoji pravo stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima preko k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu označenom na skici mjerničnog vještaka KH izrađenoj u okviru ovog postupka, za korist k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 488 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 414 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zabranu svakog daljnjeg izvršavanje sadržaja prava te služnosti, zbog čega je odbijena kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda pod stavkom I. izreke, budući da je i pravilnom primjenom odredbe članka 54. ZOVO-a trebalo jednako odlučiti o tom tužbenom zahtjevu, odnosno odlučeno kao u izreci presude (članak 368. stavak 2. ZPP-a).

13. Odluka na žalbu protiv stavka II. - IV. izreke prvostupanjske presude

13.1. Ispitivanjem prvostupanjske presude u granicama žalbenih razloga pod stavkom II. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev za prestanak stvarne služnosti, utvrđena je bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a (povreda pravila o sadržaju presude - nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, navedeni razlozi djelomično proturječe stanju spisa) sa neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u ovom stadiju postupka, budući da niti činjenično stanje nije pravilno utvrđeno.

13.2. Naime, pravilima o prestanku stvarne služnosti (oslobođenju od tereta služnosti - usucapio libertatis) na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev za prestanak prava služnosti prolaza pješice i provoza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za korist k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] propisano je između ostalog da pravo služnosti prestaje:

- ako se vlasnik poslužne stvari protivi njegovu izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine (članak 241. stavak 3. ZVDSP- a);

- i ukinućem odlukom suda ukoliko pravo služnosti izgubi razumnu svrhu, odnosno ako sud utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manju štetu, ili pak jednako prikladan javni prolaz (članak 242. ZVDSP-a).

14. Iz dosadašnjih rezultata raspravljanja nije moguće sa sigunošću uvjeriti se, je su li se u okolnostima slučaja ispunile zakonske pretpostavke za prestanak stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilom preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno je li tuženica s obzirom na nesporno protivljenje tužitelja kao vlasnika poslužnog izvršavala služnost neprekidno tri godine i je li postojeća služnost izgubila razumnu svrhu, odnosno postoji li drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz, koji tužitelju kao vlasniku poslužnog zemljišta čini manju štetu, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

15. U pravu je tužitelj kad tvrdi da se odluka pod stavkom II. izreke u biti temelji na nekritičkom prihvaćanju iskaza tuženice, koji je proturječan sa nalazom vještaka geodete i neposrednim opažanjem na očevidu, na što između ostalog upućuju i priložene fotografije. Naime, nije jasno s obzirom na nesporno protivljenje tužitelja kao vlasnika poslužnog dobra od 2005. godine na što upućuju i činjenica sporova koji su se vodili i koji se vode između stranaka zbog zaštite posjeda prava stvarne služnosti dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (puta), je li tuženica zbog toga prestala izvršavati služnost. Osim toga, tužitelj tvrdi da je na očevidu više nego očito bilo za uvjeriti se da se nikakve gospodarske aktivnosti ne odvijaju na povlasnim dobrima. U konačnici sama tuženica je izjavila da mehaničarske radnje nema više od četiri pet godina.

16. Nadalje, nije jasno zašto sud smatra (ne tuženica) da postojeća služnost nije izgubila razumnu svrhu, odnosno da niti jedna od dva moguća prilaza na nekretnine tuženice sa javnog puta, iskazana po vještaku geodeti sa širim kolnikom, kako tvrdi tužitelj, nije prikladniji ili jednako prikladan i da je bez utjecaja na odluku o prestanku služnosti to što je po tužitelju iskazana spremnost da o svom trošku po potrebi obavi radnju otvaranja ogradnog zida na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Stoga je ukinuta prvostupanjska presuda pod stavkom II. izreke, a nastavno i u djelu odluka o parničnim troškovima (stavci III. i IV. izreke), budući da dužnost naknade parničnog troška zavisi od odluke o glavnoj stvari i predmet u tom dijelu vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno odlučeno kao u stavku prvom izreke rješenja (članak 369. stavak 1. ZPP-a i članak 370. ZPP-a).

18. Ostavljeno je sudu prvog stupnja odlučiti i o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a /stavak II. izreke rješenja/).

19. U zakonitom nastavku postupka, imajući u vidu naprijed navedeno, utvrdit će sud prvog stupnja odlučne činjenice u skladu sa mjerodavnim materijalnim pravom, ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu za prestanak stvarne služnosti puta i zahtjevima za naknadu troškova predmetne parnice, i odluku će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a.

U Zagrebu 26. kolovoza 2021.

Predsjednica Vijeća:

Lidija Jelavić