REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1144/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G. R. OIB: ... iz Z., koju zastupa punomoćnica V. J. S., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske OIB: ... , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4424/2019-3 od 20. listopada 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-726/19-13 od 24. rujna 2019., u sjednici održanoj 25. kolovoza 2021.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljici se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4424/2019-3 od 20. listopada 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-726/19-13 od 24. rujna 2019. u odnosu na pitanja:
„Da li vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci imaju pravo na naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju primaju sukladno odredbama ZNS-a i ekonomske najamnine koje bi primali da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu, ukoliko su vlasništvo navedenih stanova stekli nakon stupanja na snagu ZNS-a?
Da li je od utjecaja činjenica kada je vlasnik stana sa zaštićenom najamninom stekao stan u vlasništvo, pri ocjeni osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju vlasnik prima sukladno odredbama ZNS-a i ekonomske najamnine koje bi primao da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu?
Da li postoji uzročno posljedična veza kao pretpostavka odgovornosti za štetu, između postupanja Republike Hrvatske (koja odredbama ZNS-a ograničava vlasnička prava vlasnicima stanova sa zaštićenim najmoprimcima) i štete koju ti vlasnici stanova opterećenim zaštićenim najmoprimcima trpe jer stan ne mogu iznajmljivati na slobodnom tržištu, ne vezano na činjenicu kada su stekli predmetni stan u vlasništvo, odnosno i u situaciji kada su navedene stanove stekli u vlasništvo nakon stupanja na snagu ZNS-a?
Da li je sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima kada je odbio tužbeni zahtjev za naknadu štete koju tužiteljica kao vlasnik stana sa zaštićenim najmoprimcem trpi u vidu razlike između zaštićene najamnine i tržišne najamnine, zaključivši da nedostaje uzročno posljedična veza između postupanja Republike Hrvatske i eventualne štete iz razloga jer je tužitelj stan kupio nakon stupanja na snagu ZNS-a?“
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4424/2019-3 od 20. listopada 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-726/19-13 od 24. rujna 2019.
2. Tužiteljica je protiv drugostupanjske presude podnijela prijedlog za dopuštenje revizije u kojoj je postavila pravna pitanja slijedećeg sadržaja:
„ Da li vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci imaju pravo na naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju primaju sukladno odredbama ZNS-a i ekonomske najamnine koje bi primali da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu, ukoliko su vlasništvo navedenih stanova stekli nakon stupanja na snagu ZNS-a?
Da li je od utjecaja činjenica kada je vlasnik stana sa zaštićenom najamninom stekao stan u vlasništvo, pri ocjeni osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu štete od Republike Hrvatske u vidu razlike između zaštićene najamnine koju vlasnik prima sukladno odredbama ZNS-a i ekonomske najamnine koje bi primao da je stan iznajmljen na slobodnom tržištu?
Da li postoji uzročno posljedična veza kao pretpostavka odgovornosti za štetu, između postupanja Republike Hrvatske (koja odredbama ZNS-a ograničava vlasnička prava vlasnicima stanova sa zaštićenim najmoprimcima) i štete koju ti vlasnici stanova opterećenim zaštićenim najmoprimcima trpe jer stan ne mogu iznajmljivati na slobodnom tržištu, ne vezano na činjenicu kada su stekli predmetni stan u vlasništvo, odnosno i u situaciji kada su navedene stanove stekli u vlasništvo nakon stupanja na snagu ZNS-a?
Da li je sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima kada je odbio tužbeni zahtjev za naknadu štete koju tužiteljica kao vlasnik stana sa zaštićenim najmoprimcem trpi u vidu razlike između zaštićene najamnine i tržišne najamnine, zaključivši da nedostaje uzročno posljedična veza između postupanja Republike Hrvatske i eventualne štete iz razloga jer je tužitelj stan kupio nakon stupanja na snagu ZNS-a?“
3. Postupajući sukladno odredbama člankom 385.a i člankom 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19
- dalje: ZPP-a) revizijski sud je ocijenio da su postavljena pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj sudske prakse.
4. U pogledu navedenih pitanja pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u revizijskoj odluci Rev-900/2018 od 7. travnja 2021., ali i presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Republike Hrvatske od 10. srpnja 2014., zahtjev broj 12027/10. na koju se tužiteljica poziva obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja.
5. Slijedom navedenog ispunjene su pretpostavke iz članka 385. a. stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe članka 385.a stavka 1. podstavka 1. u svezi s člankom 387. stavkom 6. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 25. kolovoza 2021.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
