Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: 22 Gž-1193/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Svjetlani Vidović, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1. Z. L., iz Njemačke, OIB: ..., i 2. S. L., iz Austrije, G., OIB: ..., oboje zastupani po ZOU E. i A. K. iz P., protiv protustranke A. L., iz P., OIB: ..., zastupane po punomoćnici L. Š., odvjetnici u P., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola broj 8 R1-257/19-24 od 30. travnja 2021., dana 17. kolovoza 2021.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Puli-Pola broj 8 R1-257/19-24 od 30. travnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim je prvostupanjskim rješenjem obustavljen postupak te su predlagatelji upućeni da svoj zahtjev za razvrgnuće suvlasništva na k.č. br. 154/108, zk.ul. 20284, k.o. P. i to na 1/72 suvlasničkog dijela (etažno vlasništvo E-26) a s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu broj 13 mogu ostvariti u parnici.

2. Protiv ovog rješenja žalbu pravovremeno podnose predlagatelji zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) s prijedlogom da se odluka preinači, podredno ukine.

2.1. Žalba je osnovana.

3. Sud je prvog stupnja svoju odluku donio uz obrazloženje da protustranka osporava predloženi način razvrgnuća i suvlasničke udjele stranaka pa je pozivom na pravila iz § 267. i 268. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (“Službene novine” od 1. kolovoza 1934. broj 175/XLV; dalje: bivši ZSVP) koji propis se primjenjuje kao pravno pravilo u smislu odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

4. Pogrešna je odluka suda prvog stupnja. Prije svega jer, prema odredbi članka 48. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZV) suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.

4.1 Kada se radi o nekretnini, razvrgnuće se vrši geometrijskom diobom kada je to moguće a ako ne, onda civilnim razvrgnućem (članak 50. stavak 2. i 4. ZV), dok odredba članka 51. ZV propisuje način razvrgnuća isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako suvlasnik učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima, a stavak 3. da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog.

5. Iz stanja spisa proizlazi:

- da su predlagatelji i protustranka zemljišnoknjižni vlasnici predmetne nekretnine koju su stekli nasljeđivanjem iza svog pok. oca S. L.;

- da su predlagatelji u svom prijedlogu predložili razvrgnuće suvlasničke zajednice na način da predlagatelji isplate protustranku i to u iznosu od 30.000 € a prema izvansudskom procjembenom elaboratu sačinjenom po nalogu protustranke;

- da su stranke na ročištu od 28. rujna 2020. učinile nespornim vrijednost stana u iznosu od 90.000 € te i da geometrijska dioba nije moguća;

- da je na ročištu od 29. travnja 2021. protustranka predložila da ona do 28. veljače 2022. isplati predlagatelje i to predlagatelja pod 1. u iznosu od 40.000 € a predlagatelja pod 2. u iznosu od 30.000 €, a ukoliko do tog datuma ne izvrši isplatu da se provede prodaja na javnoj dražbi a ukoliko se navedeno ne prihvati navodi da osporava suvlasničke dijelove stranaka na predmetnoj nekretnini.

6. Paragrafom 267. i 268. bivšeg ZSIP određeno je da se dioba suvlasništva provodi u vanparničnom postupku samo u slučaju ako među strankama nema spora u predmetu razvrgnuća niti o veličini suvlasničkih omjera, a ukoliko bilo tko od suvlasnika ospori nešto od navedenog sud će stranku sa zahtjevom za diobu uputiti na pokretanje parnice.

7. Iz navoda protustranke proizlazi da za slučaj da se ne sklopi sudska nagodba na način i pod uvjetima kako ona predlaže, ista osporava suvlasničke dijelove i to očito, paušalno (jer ne obrazlaže u kom dijelu, odnosno koliko bi po njenom mnijenju kojoj od stranaka pripadalo) i samo u svrhu obustave postupka što predstavlja postupanje suprotno kako načelu ekonomičnosti koje podrazumijeva u osnovi postupanje na način da se uz što manje utrošenog vremena, rada i sredstava postigne što povoljniji rezultat pri čemu treba paziti da ne dođe do povrede zakonskih prava stranke. S druge strane, isto predstavlja i postupanje suprotno načelu zabrane zlouporabe prava u postupku koje načelo podrazumijeva da sud vodi računa o tome da se stranke savjesno koriste pravima koja im pripadaju u postupku, kako eventualnim zlouporabama ne bi bilo dovedeno u pitanje ostvarenje cilja konkretnog postupka, a na što žalitelji s pravom ukazuju.

8. Glede suvlasničkih dijelova, stranke su nasljednici svog pok. oca, suvlasničke dijelove stekli su temeljem nasljeđivanja u postupku u kojemu su svi sudjelovali i dali nasljedničke izjave te ih navedena odluka veže. Protustranka uopće ne ističe zbog čega i temeljem koje pravne osnove smatra da tako stečeni suvlasnički dijelovi nisu pravilni i koji su uopće po njenom mnijenju pravilni. Stoga zasada ne stoji navod pobijane odluke da su među strankama sporni suvlasnički dijelovi jer samo paušalno osporavanje ne može imati za pravnu posljedicu obustavu postupka.

9. S druge strane, glede predmeta diobe nema spora među strankama dok glede načina diobe, pravilno žalitelji smatraju da ni to nije sporno među strankama samo je sporno tko će koga isplatiti a o tome odluku donosi prvostupanjski sud imajući u vidu naprijed iznijete odredbe ZV.

10. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP žalbu je valjalo uvažiti i ukinuti prvostupanjsko rješenje uz naputak prvostupanjskom sudu da postupi kako je naprijed upućen.

U Splitu, 17. kolovoza 2021.

Sutkinja:

Svjetlana Vidović, v. r.