Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž Ovr-85/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. D. S.A. V. V. L., 1 R. J. P. , L. L. , OIB…, zastupanog po punomoćniku N. G., odvjetniku iz Z. , protiv I. ovršenice B. J., OIB:…, i II. ovršenika I. J. , OIB:…, oboje iz V., U. Z. K…, oboje zastupani po punomoćnici Ž. P., odvjetnici iz Odvjetničkog društva K. , H. i V. j.t.d. V., radi ovrhe na nekretnini ovršenika, a odlučujući o žalbi ovršenika, protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu broj: 3 Ovr-569/2018-55 od 12. veljače 2021., 6. kolovoza 2021.

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenika prihvaća se kao osnovana pa se rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj: 3 Ovr-569/2018-55 od 12. veljače 2021., preinačava i rješava:

- Usvaja se prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe od 26. studenog 2020., te se ovrha odgađa do donošenja pravomoćne odluke u parničnom postupku P- 98/2019 koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu.

Obrazloženje

1.Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe do pravomoćnog okončanja postupka pred Općinskim sudom u Varaždinu pod brojem: P-98/2019 .

2.Ovršenici su po punomoćniku u zakonskom roku podnijeli žalbu protiv navedenog rješenja zbog žalbenih razloga pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. , 89/14. i 70/19. – u nastavku teksta: ZPP), koji zakon se ovdje primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 55/16.- Odluka USRH i 73/17. – u nastavku teksta: OZ).

Predlažu drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu, te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, ili pobijano rješenje preinačiti na način da usvoji prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.

3.Odgovor na žalbu nije izjavljen.

4.Žalba ovršenika je osnovana.

5.Razmatrajući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, te navode ovršenika iznesene u žalbi ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati niti su njome povrijeđene odredbe postupka na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6.Međutim, donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo.

7.Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen neki od taksativno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1.-11. OZ-a. Dakle, oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena.

8.Nesporno je da su ovršenici kao tužitelji pokrenuli postupak radi utvrđenja predmetne ovrhe nedopuštenom, a koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod brojem: P-98/2019, tako da je ispunjen jedan od uvjeta zbog kojeg sud može odgoditi ovrhu propisan odredbom članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a.

U smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a da bi sud odgodio ovrhu mora biti ispunjen i drugi uvjet, a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

9.Prvostupanjski sud smatra da ovršenici nisu dokazali ispunjenje drugog uvjeta, odnosno da nisu dokazali da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pa je iz tog razloga odbio njihov prijedlog za odgodom ovrhe.

U obrazloženju rješenja navodi se da je nesporno da je u postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod brojem P-98/1,9, presudom broj: P- 98/19-12 od 23. prosinca 2020. u cijelosti usvojen tužbeni zahtjev tužitelja ( ovdje ovršenika ), te je predmetna ovrha proglašena nedopuštenom u dijelu koji prelazi iznos od 269.726,19 kuna s osnova glavnice duga, te da je protiv naveden presude tuženik ( ovdje ovrhovoditelj ) izjavio žalbu. Unatoč tome što je ovrha u većem dijelu proglašena nedopuštenom prvostupanjski sud smatra da se još uvijek radi o znatnom iznosu koji ovršenici ne osporavaju ali odbijaju dobrovoljno podmiriti, te da ovršenici imaju mogućnost do određivanja prodaje nekretnine dobrovoljno podmiriti preostali dug i time izbjeći nastavak provedbe ovrhe na nekretnini. Nadalje navodi i da je I. ovršenica pristala na zasnivanje založnog prava i hipoteke na nekretnini na kojoj je određena ovrha sa svim pravnim i faktičkim posljedicama tog raspolaganja koje su za nju kao založnog dužnika, a kasnije i II.ovršenika kao suvlasnika predmetne nekretnine, poslije tog ugovaranja nastupile.

Cijeneći i načelo hitnosti u ovršnom postupku sud je odbio prijedlog ovšrenika za odgodom ovrhe jer bi ovrhovoditelj ukoliko ovršenici preostali dug ne bi dobrovoljno podmirili za svo vrijeme trajanja drugostupanjskog postupka bio spriječen namirit svoju tražbinu u ovom ovršnom postupku.

10.Ovršenici u žalbi osporavaju navode prvostupanjskog suda jer smatraju da su u prijedlogu za odgodu ovrhe učinili vjerojatnim postojanje nenadoknadive štete provođenjem ovrhe na predmetnoj nekretnini.

11.Iz predmetnog spisa razvidno je, a što u žalbi i ovršenici ističu, da je predmetna nekretnina procijenjena na iznos od 984.000,00 kuna, kao i da se ovrha vodi radi naplate tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 1.146.017,39 kuna s pripadajućim zateznim kamatama. Kako je ovrhovoditelj izjavio žalbu na predmetnu presudu kojom je proglašena nedopuštenom ovrha na nekretnini ovršenika u dijelu koji prelazi iznos od 269.726,19 kuna s osnove glavnice duga, ne logičan je zaključak prvostupanjskog suda da ovršenici mogu otplatiti nesporni iznos duga i time spriječiti javnu dražbu, a s obzirom da se ovrha vodi radi naplate iznosa od preko milijun kuna. Osim toga kako je riječ o nekretnini koja prema tvrdnjama ovršenika predstavlja njihovu jedinu nekretninu i njihov dom, pa kada bi uspjeli u parničnom postupku koji se vodi radi utvrđenja predmetne ovrhe nedopuštenom postoji vjerojatnost da bi ovršenici takvom prodajom pretrpjeli teško nadoknadivu štetu jer bi njihov dom bio trajno izgubljen.

12.Temeljem izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a uvažiti žalbu ovršenika kao osnovanu te preinačiti pobijano rješenje i usvojiti prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe.

Vukovar, 6. kolovoza 2021.

SUDAC

Vesna Vrkić Perak