Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 9 Gž Zk-513/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja G. b. d.d. u stečaju, iz O., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društvu A. i P. iz Z., protiv protustranke R. M., iz Z., OIB: ..., zastupan po punomoćnici M. T.-B., odvjetnici iz Z. i J. M., iz Z., radi brisanja zabilježbe i upisa zabilježbe ovrhe, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj 83 Z-10059/16-29 od 13. lipnja 2016., 4. kolovoza 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se žalba predlagatelja, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj 83 Z-10059/16-29 od 13. lipnja 2016. na način da se odbija prigovor protustranke R. M. i potvrđuje rješenje Općinskog u Crikvenici pod broj Z-4250/09-3 od 02. prosinca 2009.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe od 07. lipnja 2016. pod brojem Z-10059/16 u zk. ul. 1549 k.o. S. J..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem usvojen je prigovor protustranke R. M., ukinuto rješenje Općinskog suda u Crikvenici broj Z-4250/09-3 od 2. prosinca 2009. te naložena uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja brisanjem zabilježbe revizije pod brojem Z-519/15 na nekretnini pod oznakom čkbr. 6411/8 upisanoj u zk. ul. 1549 k.o. S. J..

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija predlagatelj iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga s prijedlogom da ovaj sud isto ukine, odbije prigovor protustranke i naloži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije donošenja pobijanog rješenja.

3. Nitko nije odgovorio na žalbene navode.

4. Žalba predlagatelja je osnovana.

5. Nije sporno da je rješenjem prvostupanjskog suda dopuštena zabilježba revizija predlagatelja na navedenoj nekretnini, a da je protiv navedenog rješenja prigovor podnijela protustranka R. M. smatrajući da nema mjesta upisu zabilježbe revizije jer da zabilježba ne može utjecati u konkretnoj pravnoj stvari niti se njom može postići bilo kakav učinak koji bi išao u korist predlagatelja, već se nanosi šteta protustranci.

5.1. Odlučujući o navedenom prigovoru prvostupanjski sud smatra da je isti osnovan jer da nije ispravno postupio zemljišnoknjižni referent kada je dopustio zabilježbu revizije po službenoj dužnosti pozivajući se na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Narodne novine broj: 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10 i 55/13) u kojem nije propisano ovlaštenje suda da po službenoj dužnosti provodi zabilježbu revizije kao izvanrednog pravnog lijeka, a da zabilježba revizije nije dopuštena niti prema čl. 84.a Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - ispravak - dalje: ZZK) jer se odlukom u revizijskom postupku ne bi mogao odrediti upis za koji se ne može odrediti zabilježba spora.

6. U žalbi predlagatelj ističe da je neosnovan stav prvostupanjskog suda koji tvrdi da nisu postojali uvjeti za donošenja rješenja o zabilježbi revizije, već ističe da je upis zabilježbe revizije jednako dopušten kao i zabilježba prigovora ili žalbe, te se vrši po službenoj dužnosti, a da takav stav proizlazi i iz pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog na sjednici Građanskog odjela 5. prosinca 2013. iz kojeg proizlazi da je u zemljišnoknjižnom postupku dopuštena revizija iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku budući da se na zemljišnoknjižni postupak na odgovarajući način primjenjuju odredbe navedenog zakona. Stoga obzirom da se ovdje radi o zabilježbi unutar zemljišnoknjižnog postupka predlagatelj smatra da je sud bio dužan po službenoj dužnosti upisati zabilježbu revizije na jednak način kako je to dužan učiniti sa prigovorom ili žalbom te da zabilježba revizije ni u kom slučaju ne može štetiti protustrankama, ali može ukazati trećim osobama na postojanje postupka u vezi predmetne nekretnine i time iste zaštititi, a ujedno štiti i pravo predlagatelja koje se odnosi na prvenstveni red.

7. Prije svega valja istači bez obzira što je postupak u ovoj pravnoj stvari počeo podnošenjem prijedloga predlagatelja 2. prosinca 2009. da se sukladno odredbi čl. 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 55/13) u konkretnom slučaju primjenjuje Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – ispravak), s obzirom da je navedenim člankom Izmjena i dopuna propisano da će svi pokrenuti postupci koji nisu dovršeni na dan stupanja na snagu navedenog Zakona biti dovršeni sukladno odredbama Zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, osim ako su odredbe tog Zakona povoljnije za stranku, a koji zakon je pravilno primjenjivao prvostupanjski sud u pobijanoj odluci.

8. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima, a imajući u vidu da predlagatelj uopće sadržajno ne pokazuje na počinjenje niti jedne bitne povrede odredaba postupka, iako i taj žalbeni razlog ističe u žalbi, ovaj sud je primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP) u svezi s čl. 91. st. 1. ZZK-a utvrdio da navedena odluka nije opterećena ni jednom bitnom povredom postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Nadalje, kako je pravilan stav predlagatelja da je u zemljišnoknjižnim postupcima u vrijeme podnošenja revizije predlagatelja bila dopuštena izvanredna revizija iz čl. 382. st. 2. tada važećeg Zakona o parničnom postupku, a što proizlazi i iz pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog na sjednici Građanskog odjela 5. prosinca 2013., ovaj sud smatra da je pogrešno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je usvojio prigovor protustranke R. M., ukinuo navedeno rješenje prvostupanjskog suda kojim je dozvoljena zabilježba revizije te naložio uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u zk.ul. 1549 k.o. S. J., jer kako izvanredna revizija podnijeta u z.k. predmetima može polučiti isti pravni učinak u pogledu knjižnih prava kao što to može i prigovor i žalba, koja činjenica podnošenja iste se zabilježuje u zemljišnim knjigama sukladno odredbi čl. 127. st. 1. ZZK-a, ovaj sud smatra da se, bez obzira što to posebno nije navedeno u odredbama ZZK-a, već je to izričito propisano donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/19) u čl. 148. st. 2. iz kojeg proizlazi da će se u zemljišnim knjigama zabilježiti i revizija protiv rješenja u zemljišnoknjižnim postupcima koja će se izbrisati po službenoj dužnosti kada se donese odluka povodom revizije, valjalo je prihvaćanjem žalbe predlagatelja a sukladno odredbi čl. 128. st. 1.a ZZK-a preinačiti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru te potvrditi rješenje ovlaštene zemljišnoknjižne referentice Maje Jurin kojim je dozvoljena zabilježba revizije predlagatelja te odrediti brisanje zabilježbe sukladno pobijanom rješenju od 07. lipnja 2016.

U Varaždinu 4. kolovoza 2021.

Sutkinja

Tatjana Ledinšćak-Babić v.r.