Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

Osijek

Poslovni broj: 98 Pr-2362/2021-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Ljiljani Jakša, u pravnoj stvari tužitelja J. I., OIB: . . . , iz Đ., zastupanog po

punomoćniku V. P., odvjetniku u O., protiv tužene R. H.

– ministarstvo, OIB: . . . , zastupane po Općinskom

državnom odvjetništvu u O., Građansko – upravni odjel, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. srpnja 2021. u prisutnosti punomoćnice tužitelja u zamjeni O. J., odvjetnice u Osijeku, i punomoćnice tužene M.T. državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u O.,

Građansko – upravni odjel, po objavi 3. kolovoza 2021.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tužena R. H. - ministarstvo OIB: ..., dužna je isplatiti tužitelju J. I., OIB: ..., iz Đ., s naslova prekovremenog rada, kao rada nastalog promjenom

rasporeda smjena, a koja promjena nije najavljena 7 dana unaprijed, ukupno iznos od 11.957,05 kn i to novčani iznos od:

- 124,39 kn s kamatom od 6. rujna 2011.,

- 130,04 kn s kamatom od 6. listopada 2011.,

- 136,24 kn s kamatom od 6. svibnja 2012.,

-

93,29 kn s kamatom od 6. lipnja 2012.,

- 289,50 kn s kamatom od 6. srpnja 2012.,

- 617,71 kn s kamatom od 6. kolovoza 2012.,

- 142,84 kn s kamatom od 6. rujna 2012.,

- 419,78 kn s kamatom od 6. listopada 2012.,

- 428,51 kn s kamatom od 6. studenog 2012.,

- 132,74 kn s kamatom od 6. prosinca 2012.,

- 139,06 kn s kamatom od 6. siječnja 2013.,

- 401,53 kn s kamatom od 6. ožujka 2013.,

- 128,79 kn s kamatom od 6. svibnja 2013.,

- 274,48 kn s kamatom od 6. srpnja 2013.,

- 123,19 kn s kamatom od 6. kolovoza 2013.,

- 901,52 kn s kamatom od 6. rujna 2013.,

- 785,33 kn s kamatom od 6. studenog 2013.,

- 539,69 kn s kamatom od 6. prosinca 2013.,

- 225,38 kn s kamatom od 6. siječnja 2014.,

- 225,38 kn s kamatom od 6. svibnja 2014.,

- 193,18 kn s kamatom od 6. lipnja 2014.,

- 134,92 kn s kamatom od 6. srpnja 2014.,

- 615,95 kn s kamatom od 6. kolovoza 2014.,

- 236,11 kn s kamatom od 6. rujna 2014.,

- 128,79 kn s kamatom od 6. listopada 2014., -

246,38 kn s kamatom od 6. studenog 2014., -

531,26 kn s kamatom od 6. prosinca 2014.,

- 123,19 kn s kamatom od 6. siječnja 2015.,

- 371,88 kn s kamatom od 6. ožujka 2015., -

482,96 kn s kamatom od 6. travnja 2015., -

386,37 kn s kamatom od 6. svibnja 2015.,

- 961,32 kn s kamatom od 6. lipnja 2015.,

- 277,18 kn s kamatom od 6. kolovoza 2015.,

- 236,11 kn s kamatom od 6. rujna 2015.,

- 386,37 kn s kamatom od 6. listopada 2015.,

-

50,60 kn s kamatom od 6. prosinca 2015.,

- 153,99 kn s kamatom od 6. siječnja 2016.,

-

46,20 kn s kamatom od 6. travnja 2016., -

134,92 kn s kamatom od 6. svibnja 2016.,

a koje kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5% poena, a od 1. kolovoza 2015. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, do isplate."

II. Nalaže se tužitelju J. I., OIB: ..., iz Đ., naknaditi tuženoj R. H. – ministarstvo, OIB: ..., prouzročeni trošak u iznosu 7.000,00 kn, u roku 15

dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 31. siječnja 2017. navodi da ima status policijskog službenika u R. H., ministarstvu, Policijska uprava

Osječko-baranjska, Policijska postaja Đ., gdje je raspoređen na radnom mjestu policijskog službenika interventne jedinice policije, policijske uprave Osječko– baranjske, Sektora policije, Interventne jedinice. Dalje iznosi da je prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike u člancima 8. do 13. ("Narodne novine" broj 104/13., 150/13., 153/13.), a koji se primjenjuje i na policijske službenike, puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno. Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, a dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od 8 niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed. Ministarstvo, se nije pridržavalo gore navedenih

odredbi Kolektivnog ugovora, te tužitelju – policijskom službeniku sukladno navedenom, nije isplaćena naknada za prekovremeni rad u visini 50% kako je propisano člankom 44. Kolektivnog ugovora, čime je poslodavac prekršio odredbe Kolektivnog ugovora na štetu policijskog službenika. U periodu od kolovoza 2011. do kolovoza 2016. tužitelj je, a temeljem odredbi članka 44. stavka 1. podstavka 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ostvario pravo na isplatu prekovremenog rada, na način da mu se osnovna plaća uveća za svaki sat prekovremenog rada 50%, a što ministarstvo nije obračunao i nije isplatio. Tužitelj je sukladno članku 186. stavku 1. Zakona o parničnom postupku podnio nadležnom državnom odvjetništvu zahtjev za mirno rješenje spora, koji je isti svojim dopisom odbio. Kako tužitelj ne raspolaže dokumentacijom temeljem koje bi mogao postaviti svoj određeni tužbeni zahtjev, to je predložio da sud obveže tuženu da dostavi istu, pa je tužitelj sukladno odredbi članka 186.b Zakona o parničnom postupku, istaknuo stupnjevitu tužbu. U podnesku od 21. studenoga 2017. tužitelj je postavio određeni tužbeni zahtjev na način da za razdoblje od kolovoza 2011. do travnja 2016. potražuje od tužene iznos od 11.957,05 kn s naslova prekovremenog rada, kao rada nastalog promjenom rasporeda smjena, a koja promjena nije najavljena 7 dana unaprijed, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do konačne isplate, te troškove postupka, sve u roku 15 dana.

2. Tužena tužbeni zahtjev tužitelja smatra u cijelosti neosnovanim. Navodi da su u spornom razdoblju, od kolovoza 2011. do kolovoza 2016., na snazi bili Zakon o radu ("Narodne novine" broj 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.), Zakon o radu ("Narodne novine" broj 93/14.), Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 93/08. i 23/09.), Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 89/12.), Dodatak I i II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 104/13.) i Dodatak I i II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Navodi da je tužitelj do 6. travnja 2016. bio djelatnik Policijske uprave Osječko-baranjske, Interventne jedinice policije čiji rad je bio organiziran kao smjenski rad. Navedenog datuma tužitelj je premješten u Policijsku postaju Đ. gdje nije imao ostvarenih prekovremenih sati rada. Pojam smjenskog rada u navedenim Kolektivnim ugovorima definiran je na isti način, pa se navodi da se radom u smjenama smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 06,00 do 14,00 sati, u II. smjeni od 14,00 do 22,00 sata i u III. smjeni od 22,00 do 06,00 sata ujutro. U slučaju da djelatnik iz bilo kojeg razloga mora raditi duže od 8 sati dnevno, više se ne može govoriti o smjenskom radu već za sate rada duže od 8 sati dnevno treba dati nalog za prekovremeni rad. Ističe da su u nadležnosti Interventne jedinice policije poslovi osiguranja javnih okupljanja visokog rizika, sprečavanje narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, postupanje u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa, te složeniji poslovi iz djelokruga rada Policijskih uprava, uhićenja određenih opasnih osoba, preprate uhićenika, dovođenja i sl. Dakle, radi se o poslovima koji su u stvari nepredvidive prirode. Navodi da je iz obrazloženja rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj K-DO-98/2016 od 28. siječnja 2016., kojim je odbačena kaznena prijava Sindikata policije hrvatske, Glavne podružnice, Policijske uprave Osječko - baranjske podnesene protiv S. H., zapovjednika Interventne jedinice policije, radi kaznenog djela neisplate plaća, razvidan način rada djelatnika Interventne jedinice policije. Tako se navodi da su zbog specifičnosti službe, djelatnici Interventne jedinice policije prilikom postupanja koje je npr. trebalo započeti u 7,00 sati dolazili u službu u 5,30 sati kako bi obavili sve predradnje, pa im se radno vrijeme računalo od tih 5,30 sati i narednih osam sati vodilo im se kao redovno radno vrijeme, a ukoliko su potrebe službe zahtijevale da oni ostanu do 17,00 sati, sve to vrijeme preko 8 sati redovnog rada računalo im se kao prekovremeni rad. Iz obrazloženja navedenog rješenja razvidno je kako su pojedini djelatnici Interventne jedinice policije sugerirali zapovjedniku da ih se pozove kada god je to potrebno, dok su pojedini inzistirali da ih se ne stavlja na izvanredne poslove koji su rezultirali prekovremenim radom. U odnosu na tvrdnje tužitelja da u sporno razdoblju nije bio obaviješten o rasporedu rada ili o promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed u pisanom obliku, pa da je na taj način poslodavac prekršio odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, navodi da je, s obzirom na djelokrug rada i opisa poslova Interventne policije u kojoj je tužitelj zaposlen, nesporno da je do promjene rasporeda rada dolazilo upravo u izvanrednim situacijama koje se ne mogu unaprijed planirati te se u tim slučajevima ne može raditi o prekovremenom radu. Osim toga, takvim načinom rada nije dolazilo do prekoračenja radnog fonda sati, a ukoliko je i došlo, sati prekovremenog su im plaćeni. Naime, sadržaj odredbe Kolektivnog ugovora kojim je propisano pravilo da se radi promjene rasporeda rada ili rasporeda radnog vremena radnik mora obavijestiti tjedan dana ranije, ne primjenjuje se u slučajevima hitnog prekovremenog rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe, jer se radi o izvanrednim situacijama koje istovremeno ne znače i prekovremeni rad. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, ovaj sud je pročitao Rješenje od 28. siječnja 2016. (list 6- 11 spisa), odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora (list 20 spisa), Zahtjev za mirno rješenje spora (list 21-23 spisa), izvršio uvid u obračunski list plaća (list 27-72 spisa), evidenciju o radnom vremenu (list 73–101 spisa), pročitao iskaz tužitelja od 6. srpnja 2017. (list 109 spisa), pročitao iskaz svjedoka S. H.i sa zapisnika Općinskog suda u O. od 4. travnja 2017. u spisu Pr-95/2017 (list 112-113 spisa), evidenciju radnog vremena (list 121-136 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka D. V. od 13. studenog 2017., iskaz tužitelja od 14. srpnja 2021. (stranica 210 spisa) i iskaz sudskog vještaka od 14. srpnja 2021. (stranica 211 spisa).

4. Nesporno je među strankama da je tužitelj u utuženom razdoblju, od kolovoza 2011. do travnja 2016., bio zaposlen kod tuženice na radnom mjestu policijskog službenika interventne jedinice policije kao i da je radio u smjenama. Jednako tako nespornim se ukazuje da je tužitelj podnio Zahtjev za mirno rješenje spora, koji je nadležno Državno odvjetništvo odbilo kao neosnovano. Navedene proizlazi kako iz priznanja tužene tako i iz Zahtjeva za mirno rješenje spora i odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora.

5. Spornim se ukazuje ima li tužitelj pravo na isplatu s osnova prekovremenog rada, koji je nastao uslijed nejednakog rasporeda smjena, a koje nisu najavljene 7 dana unaprijed.

6. Uvidom u obračunske liste tužitelja za razdoblje od kolovoza 2011. do travnja 2016. utvrđeno je na koji način je obračunata plaća tužitelja, te je vidljivo da mu je osnovna plaća uvećavana i za obavljeni prekovremeni rad (prekovremeni rad – posebni uvjeti rada, prekovremeni rad subotom noću, prekovremeni rad noću, prekovremeni rad nedjeljom, prekovremeni rad nedjeljom noću, prekovremeni rad posebni uvjeti rada, prekovremeni rad u drugoj smjeni, prekovremeni rad blagdanom i dr.).

7. Uvidom u evidenciju o radnom vremenu utvrđeno je da je tužena vodila evidenciju o dnevno, tjedno, mjesečno odrađenim satima rada, te je vidljivo da su tu evidentirani i prekovremeni sati. Jednako tako utvrđeno je da je rad tužitelja organiziran u smjenama u trajanju od po 8 sati, da su smjene pravilno raspoređene i to: dva dana prva smjena, dva dana druga smjena i dva dana treća smjena te dva dana slobodno, time da je dolazilo i do odstupanja od takvog pravilnog rasporeda smjena, npr. u studenom 2012. je tužitelj odradio dvije prve smjene, dvije druge smjene, dvije treće smjene, pa dva dana slobodno, zatim jednu prvu smjenu, jedan sat u drugoj prvoj smjeni i 7 sati prekovremeno, jednu drugu smjenu, sedam sati u drugoj drugoj smjeni i jedan sat prekovremeno, dvije treće smjene i td.

8. Iz iskaza svjedoka S. H. proizlazi da 11 godina obavlja poslove interventne jedinice policije PU Osječko-baranjska, da je donedavno interventna policija obavljala rad u smjenama i to tako da su smjene bile dva dana prva smjena od 6,00 do 14,00, sati, dva dana druga smjena od 14,00 do 22,00 sata, i dvije noćne smjene od 22,00 do 6,00 sati ujutro, i dva dana van rasporeda, a ovo ukoliko nije bilo drugih potreba da se mijenja raspored. Smjene su bile ustaljene i svaki djelatnik je imao svoju određenu smjenu, a u slučaju potrebe odnosno izmjene rada, obavijest o tome dostavljala se službeniku ovisno o tome kada se saznalo za potrebu izmjene rasporeda rada. Ukoliko bi službenik ostvario prekovremeni rad, svaki sat prekovremenog rada bi bio plaćen odnosno sve što je više od 8 sati u toku radnog dana bilo je plaćeno. Neki službenici su sudjelovali npr. u počasnom vodu, ukoliko je bilo potrebno za angažiranje takvog voda iznenada, ti službenici bi se prvo nazvali da li su slobodni i da li mogu doći, te bi se samo oni službenici koji su slobodni, koji nemaju nikakvih svojih obaveza angažirali u takovoj situaciji. Poziva se na tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba praćenja primjene KU od 1. srpnja 2016., a u vezi tumačenja Zajedničkog povjerenstva broj 39/44 od 12. svibnja 2015. Dodaje da su službenici sami tražili promjenu rasporeda, zbog nekih svojih potreba, pa bi se u tim slučajevima udovoljilo, ako to ne bi ugrožavalo rad službe. Ovisno o potrebama službe događalo se da službenik koji je bio dva dana slobodan nakon odrađenih 3 različitih smjena, nastavi rad u drugoj smjeni, a ne u prvoj kao redovan slijed smjena ili da npr. odradi tri dana uzastopce prvu smjenu, a o tome se obavještavalo čim se saznalo o potrebi za tim odnosno 24 sata prije same smjene. Uvijek se službenika pitalo ako bi iznenada trebao sudjelovati u počasnom vodu ili nešto slično. Isto je bilo i u situacijama kada se radilo o hitnim intervencijama, ili po potrebi Državnog odvjetništva ili po potrebi službe. Sve što je radnik odradio preko redovne smjene od 8 sati se vodilo kao prekorad, svaki službenik za sebe ispuni nalog za prekorad i taj nalog se dostavlja svjedoku kao nadređenom i djelatnici na obračunu plaća. U službenim evidencijama tuženika tzv. SP3 se vode svi podaci o radu službenika i o svakom odrađenom satu. Službenici su sami izabrali da li će koristiti slobodne dane ili će prekovremeni sati biti isplaćeni. Koliko mu je poznato nitko od službenika nije tražio slobodne dane. Ukoliko po redovnom rasporedu smjena službenik odradi veću satnicu od redovne mjesečne satnice, to se smatra viškom sati koje službenik koristi kao slobodne dane kada to njemu odgovara. Kada pravi raspored i utvrdi da bi netko od službenika po rasporedu imao taj mjesec višak sati, tada ga tijekom mjeseca stavi van smjene kako bi "iznivelirao" ukupan broj sati koje će službenik odraditi tijekom mjeseca. Već prilikom izrade rasporeda za pojedini mjesec ukoliko bi utvrdio da će neki službenik po redovnom rasporedu smjena imati višak sati za taj mjesec, tada ga on, ukoliko službenik nije sam tražio određeni dan, stavlja van smjene u pojedine dane, a kako na kraju mjeseca ne bi bilo viška sati. Ukoliko je u mjesecu višak sati odrađen, a službenik nije koristio slobodne dane, onda bi na njegov zahtjev slobodne dane koristio slijedeći mjesec. Iz evidencije rada se ne vidi kada je slobodan dan korišten zbog viška sati ostvarenih u prethodnom mjesecu, time da su službenici uvijek pisanim zahtjevom na posebnom obrascu podnijeli zahtjev kada žele koristiti slobodne dane. Na evidenciji rada oznaka PD znači plaćeni dopust, PO poslovi osiguranja, VR van raspreda, BO bolovanje, OPK ophodna djelatnost, PB plaćeni blagdan. U obrazloženju Rješenja od 28. siječnja 2016. sadržan je iskaz S. H. na okolnost rada djelatnika Interventne jedinice policije.

9. Tužitelj J. I. je iskazao da je bio interventni policajac od 2007. do početka travnja 2016. godine, da mu je rad bio organiziran u smjenama, što znači dvije prve, dvije druge, dvije treće i dva dana slobodno, da je prekovremeno radio najčešće kad je išao na osiguranje utakmica, poplava, kad su dolazili migranti, time da je prekovremene sate bilježio njegov zapovjednik S. H.. Nikad im nije unaprijed najavljeno da će morati prekovremeno raditi, odnosno rečeno im je dan prije i to ne napismeno, nego bi im dežurni to javio. Što se tiče utakmica mogli su birati hoće li za prekovremeni rad dobiti slobodne dane, ili plaćene prekovremene sate, a u nekim situacijama je morao pitati zapovjednika može li uopće si zapisati prekovremene sate. Ako se radilo samo o jednom ili dva prekovremena sata, zapovjednik bi to odbio. Raspored za rad u smjenama je bio pisan raspored i dobili su ga u ponedjeljak za vrijeme od ponedjeljka do srijede, a nekad i samo za ponedjeljak i utorak. Taj raspored je često bio pisan običnom olovkom, te prepravljan. Znalo se dogoditi da ih u utorak popodne obavijeste o rasporedu za srijedu. Znalo je također biti i da ih po noći obavještavaju kada trebaju doći, npr. u 1 sat u noći ga dežurni nazove da dođe u 5 sati ujutro. Kad je birao da ga se za prekovremene sate isti isplate, to mu je i bilo plaćeno, a to se odnosi samo vezano za utakmice, a isto tako kad je birao koristiti slobodne dane, to je i koristio. Kad su išli npr. u ispomoć krim. policiji, ili na sprovode ili poplave, prekovremeni sati su im se računali kao redovni sati. Kad je birao za prekovremene sate koristiti slobodne dane, u većem broju slučajeva je zapovjednik odredio kada će to biti, a u manjem broju je sam mogao birati. Zapovjednik je uvijek govorio da je nemoguće da ga tjedan dana prije obavijesti da će morati raditi prekovremeno, a kada su krenule tužbe nakon nekog vremena je krenulo i obavještavanje tjedan dana unaprijed i sad se evidentira svaki prekovremeni sat. Znalo se događati da bi bio pozvan npr. na utakmicu, a u vrijeme dva slobodna dana nakon noćne smjene. Nisu uvijek kad su radili prekovremeno mogli birati hoće li plaćene prekovremene sate ili koristiti slobodan dan. Kad je birao korištenje slobodnog dana, to nije uvijek bilo u istom mjesecu nego se znalo prebacivati u slijedeći mjesec, a o tome je odlučivao zapovjednik S. H..

Slobodne dane za prekovremene sate koji su kao takvi evidentirani, nekada su dobili, a nekada ne, s tim da nisu dobivali novčanu naknadu za one prekovremene sate koji nisu evidentirani kao prekovremeni, nego kao redovni rad. Na ročištu 14. srpnja 2021. je pojasnio na koji način je došlo do promjene smjena. Na primjer, u slučaju da je bilo potrebe za počasnim vodom, nazvao ga je dežurni, koji ga je obavijestio dan prije da je idući dan počasni vod te ga obavijestio o promjeni smjene tako da ukoliko je njegova redovna smjena tog dana trebala biti od 6,00 – 14,00 sati, ona je pomaknuta na radno vrijeme od 10,00 – 18,00 sati i to radno vrijeme računalo mu se kao redovan rad. Tako je bilo i u slučaju sahrana. Ukoliko bi se radno vrijeme koje je pomaknuto od 10,00 – 18,00 sati produžilo do npr. 20,00 sati, tada je 8-satno radno vrijeme ulazilo u redovno radno vrijeme, a preostala 2 sata nisu se evidentirala, već su za to vrijeme znali od šefa dobiti slobodne dane kad se nakupio dovoljan broj sati. U slučajevima da su bili angažirani na utakmicama u Z. kad je igrao D. ili reprezentacija, o tome su bili obaviješteni 2 dana ranije. Pa npr. ukoliko im je smjena na dan kada se održavala utakmica trebala trajati od 6,00 – 14,00 sati ista je promijenjena tako da je počela od 12,00 sati. Tada im je rad od 12,00 – 20,00 sati ulazio u redovan rad, s time da su nakon utakmice došli kući tek u 5,00 sati u noći, pa im je vrijeme od 20,00 sati do 5,00 u noći ulazilo u prekorad i uredno plaćeno. Dalje je iskazao da se nikada nije dogovarao s kolegama glede promjene smjena, ako mu je trebao slobodan dan, zatražio ga je od zapovjednika i dobio ga je. Nakon što su počele tužbe, totalno se promijenio način organizacije smjena, o rasporedu smjena su unaprijed obaviješteni 7 dana, smjene odrađuju na način kako je to određeno, a u slučaju nekih izvanrednih situacija diže ih se od kuće i za sve odrađeno vrijeme dobiju plaćeno prekovremeno. U utuženom razdoblju ukoliko su se održavale utakmice, bilo na području Osijeka, bilo u Zagrebu, a evidentno je da se radilo o takvim događanjima čiji raspored je bio poznat mjesecima unaprijed, oni su obavještavani dan-dva ranije o potrebi osiguranja. Zbog osiguranja, pratnje, poplava znalo ga se isti dan obavijestiti da mu smjena koja je trebala početi u 14,00 sati i trajati do 22,00 sata počinje u 10,00 sati i traje do 18,00 sati i to mu se računalo u redovni rad. Tu se radilo o izvanrednim događajima kada je dizana cijela jedinica i tu su znali da ih ne mogu obavijestiti ranije.

10. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka financijske struke proizlazi da tužitelj radi u pravilnom rasporedu izmjena smjena i to na način da radi dvije prve, dvije druge smjene, dvije treće smjene i dva dana. Međutim, u slučaju kada je došlo do promjene smjena više se ne radi o smjenskom radu, već o radu organiziranom na drugačiji način. Prekovremeni rad koji je vještak izračunao nastao je izvan dnevnim rasporedom sedam dana unaprijed utvrđenog rasporeda, a visina osnovnog sata rada je tužitelju kroz obračunske liste već isplaćena, pa je prikazano uvećanje za 50% za sate koji su odrađeni, u danima u kojima je promijenjen raspored smjena i isti nije najavljen tjedan dana unaprijed, te prema izračunu vještaka za razdoblje od kolovoza 2011. do travnja 2016. iznosi 11.957,05 kn. Na ročištu 14. srpnja 2021. vještak pojašnjava da je stvarno nastali prekovremeni rad onaj rad koji prema Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru čini razliku između stvarno odrađenog rada i mjesečnog fonda sati te da je taj rad plaćen. Međutim, ukoliko je došlo do promjene smjena koje nisu najavljene sedam dana ranije, tada se takav rad smatra prekovremenim, a sukladno odredbama Kolektivnog ugovora o rasporedu rada koji je organiziran na drugačiji način. Pojašnjava da u slučaju ako je tužitelj radio u smjenama - dvije prve, dvije druge pa je došlo do promjene tako da je radio dvije prve, pa opet dvije prve, tada su se te druge dvije prve evidentirale kao prekovremeni rad u ovom nalazu, a ne u obračunu tuženika. Međutim, u prekovremeni rad u te druge dvije prve smjene ulazilo je samo 8-satno radno vrijeme, a sve ostalo odnosno, ukoliko je u promijenjenoj smjeni tužitelj radio više od 8 sati dnevno, to mu je tužena platila kao stvarno nastali prekovremeni rad. S obzirom na evidenciju tužene, vještakinja je utvrdila da je stvarno nastali prekovremeni rad plaćen, time da refundacija za prekovremeni rad može biti i dodjela slobodnih dana u omjeru 1:1,5.

11. Temeljem naprijed izvedenih dokaza, ovaj sud je utvrdio da je rad tužitelja bio organiziran u smjenama, i to tako da je dva dana radio u prvoj smjeni od 6,00 do 14,00 sati, dva dana u drugoj smjeni od 14,00 do 22,00 sata, dva dana u trećoj smjeni od 22,00 do 6,00 sati ujutro, i dva dana je bio slobodan. Takav raspored smjena je mijenjan u nepredvidivim i izvanrednim situacijama, kao što je sudjelovanje u počasnom vodu, na sprovodima, sudjelovanje u hitnim intervencijama ili po potrebi Državnog odvjetništva, u osiguranju utakmica, kao ispomoć kriminalističkoj policiji, djelovanja u prirodnim katastrofama poput poplava, kod dolazaka migranata. Smjene su mijenjanje na način da je tužitelju smjena počela ranije ili kasnije od one koju je redovno trebao odraditi određenog dana, primjerice smjena koja je trebala biti od 6,00 do 14,00 sati pomaknuta je na radno vrijeme od 10,00 do 18,00 sati ili na radno vrijeme od 12,00 do 20,00 sati, ovisno o situaciji. O promjeni smjene tužitelj je obaviješten čim se saznalo o potrebi za time, a to je znalo biti par sati prije početka redovne smjene do dan ili dva prije početka redovne smjene, o čemu je tužitelja usmeno obavijestio dežurni. U slučaju promjena smjena svakih odrađenih osam sati računalo se i plaćalo kao redovan rad, dok je svaki sat izvan tog rada bio prekovremeni rad, koji je tužitelju bio ili plaćen ili je tužitelj, nakon što je skupio dovoljan broj prekovremenih, u dogovoru sa zapovjednikom, dobio slobodan dan. Tužitelju su plaćeni i svi sati izvan njegovog mjesečnog fonda sati. Dakle, ono što tužitelj ovdje potražuje, ne odnosi se na efektivno odrađene prekovremene sate, već samo na sate koji nisu bili najavljeni tjedan dana unaprijed, pa kako je smjena trajala 8 sati, a ti sati su tretirani kao redovan rad i tako su plaćeni, tužitelj smatra da se takav rad ima smatrati prekovremenim i time uvećati za 50%.

12. Na ovako utvrđeno činjenično stanje sud je primijenio važeće odredbe članka 8., 41. i 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 93/08., 23/09., 39/09. i 90/10. – dalje u tekstu: KU) koji je bio u primjeni do 2. kolovoza 2012., odnosno Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 89/12. – dalje u tekstu: KU/12) koji je bio u primjeni do 1. kolovoza 2013., te Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 104/13., 150/13. i 153/13. – dalje u tekstu: KU/13) koji je bio u primjeni od 2. kolovoza 2013. pa dalje.

13. Člankom 8. stavkom 1. KU, KU/12 i KU/13 određeno je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno. Stavkom 4. istoga članka KU određeno je da službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, odnosno istim stavkom KU/12 i KU/13 određeno je da službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

14. Člankom 41. stavkom 1. KU, KU/12 i KU/13 određeno je da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Stavkom 2. istoga članka određeno je da je osnovna plaća umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, dok je stavkom 3. istoga članka određeno da su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

15. Člankom 44. KU, KU/12 i KU/13 određeno je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni (stavak 2.). Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana (stavak 6.). Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. (stavak 7.). Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (stavak 8.). Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (stavak 9.). Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (stavak 10.) Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (stavak 11.). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati (stavak 12.).

16. Tumačenje odredbi KU broj 39/44 od 12. svibnja 2015. je utvrđeno da službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni radnog vremena. Međutim, kada službenik i namještenik odradi radno vrijeme u promijenjenom rasporedu rada, o prekovremenom radu može se raditi samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. KU, KU/12 i KU/13.

17. Iz naprijed citiranih odredbi proizlazi da se prekovremenim radom smatra rad koji je odrađen duže od dnevnog, tjednog odnosno mjesečnog radnog vremena, sve sukladno članku 44. KU, KU/12 i KU/13, neovisno je li pravovremeno najavljen ili nije. Dakle, ne postupanje tuženice sukladno članku 8. stavku 4. KU, KU/12 i KU/13 ne čini izvršeni redovni rad prekovremenim radom ukoliko nisu ispunjene pretpostavke iz članka 44. KU, KU/12 i KU/13. Dovodeći u svezu nespornu činjenicu da je rad tužitelja bio organiziran u smjenama, sa člankom 44. stavkom 10. KU, KU/12 i KU/13 kojim je uređeno u kojem slučaju se rad u smjenama smatra prekovremenim, kao i činjenicu da je tuženica platila tužitelju sav prekovremen rad koji prelazi redovni mjesečni fond sati, odnosno svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, ovaj sud zaključuje da je tužitelju plaćen sav prekovremeni rad pa i onaj koji je nastao promjenom smjena ukoliko se radilo o radu koji je bio duži od redovne smjene, dakle duži od 8 sati dnevno. Osmosatni rad u smjeni, koji je tužitelj odradio, a za koji rad tuženica tužitelja nije pravovremeno obavijestila o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena, sukladno članku 8. stavku 4. KU, KU/12 i KU/13, ne predstavlja prekovremeni rad.

18. Prema članku 44. stavku 14. KU/12 i članku 44. stavku 13. KU/13, prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. toga članka međusobno se ne isključuju. Isti sati rada ne mogu se po dvije različite osnove (dva puta) računati i plaćati kao prekovremeni rad. Formulacija "međusobno se ne isključuju" ne daje mogućnost dupliciranja istih sati prekovremenog rada i njihovog plaćanja dva puta, po dvije različite osnove.

19. Tužitelj dalje navodi da mu je tuženica samoinicijativno određivala slobodne dane, odnosno dane koji su ostvareni u propisanom radu, za koje je potrebno pismeno dopuštenje radnika odnosno tužitelja, a od kojih nikada nije zatraženo dopuštenje. Pri tome valja ukazati na odredbu članka 44. stavka 15. KU/12 i članka 44. stavka 14. KU/13 kojim je uređeno da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Dakle, tužitelj je mogao koristiti slobodne dane po osnovi prekovremenih sati, u omjeru 1:1,5. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službenik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi trebalo biti u primjerenom roku. Vještak nije utvrdio da je tužitelj na ime stvarno odrađenog prekovremenog rada koristio slobodne dane, jer nema podataka o tome, time da ti prekovremeni sati, prema iskazu tužitelja i nisu bili službeno evidentirani, već je tužitelj u dogovoru sa zapovjednikom, kad je skupio dovoljno sati, dobio slobodan dan.

20. Slijedom iznijetog valjalo je tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti i odlučiti kao u točci I. izreke presude.

21. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19.), te su tuženoj priznati i dosuđeni troškovi sukladno Tarifi o naknadama i nagradama za rad odvjetnika.

22. Tuženoj je priznat trošak zastupanja i to: sastav odgovora na tužbu u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15. – dalje u tekstu: Tarifa), zastupanje na ročištu 5 travnja 2017. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 9. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištu 6. srpnja 2017. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 9. točka 1. Tarife), sastav podneska od 22. prosinca 2017. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 8. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištu 10. svibnja 2018. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 9. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištu 11. svibnja 2021. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 9. točka 1. Tarife), i zastupanje na ročištu 14. srpnja 2021. u iznosu 1.000,00 kn (Tbr. 9. točka 1. Tarife). Dakle, tuženoj je priznat trošak u ukupnom iznosu 7.000,00 kn, o čemu je odlučeno kao u točci 2. izreke presude.

U Osijeku 3. kolovoza 2021.

Sutkinja: Ljiljana Jakša

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP).

O žalbi odlučuje županijski sud.

Rokovi za žalbu ne teku od 1. do 15. kolovoza.

Dostavljeno:

1. V. P., odvjetnik u O.

2. Općinsko državno odvjetništvo u O., Građansko – upravni odjel,

na broj P-DO-57/2017

Broj zapisa: eb2fe-63482

Kontrolni broj: 0670a-bb00b-bba49

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=LJILJANA JAKŠA, L=OSIJEK, O=OPĆINSKI SUD U OSIJEKU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Osijeku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.