Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 28 Gž-1388/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Ines Smoljan, kao sucu pojedincu, u pravoj stvari tužiteljice TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici Vladimir Brkić i Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnici u Karlovcu, Sarajevska 8A, protiv tuženika ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Reškovac, odvjetnik u Karlovcu, Preradovićeva 16, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 29. prosinca 2020. poslovni broj Psp-5/2020-14, dana 30. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje toč. I. rješenja Općinskog suda u Karlovcu od 29. prosinca 2020. poslovni broj Psp-5/2020-14, kojim je odbijen zahtjev tužiteljice da tuženik uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da postavi novu plastičnu cijev prema dijelu kuće tužiteljice i da ju zatrpa zemljom.

II. Uvažava se žalba tužiteljice, preinačava pobijano rješenje u dijelu toč. I. izreke (osim u odnosnu na prethodno potvrđeni dio) i u toč. II. izreke te prihvaća tužbeni zahtjev koji glasi:

Tuženik je smetao tužiteljicu u zadnjem mirnom suposjedu septičke jame, koja se nalazi na zemljištu stranka iza njihove kuće na adresi [adresa], time što je nekoliko dana prije, za što je tužiteljica saznala 16. veljače 2020., odvodnu plastičnu cijev koja vodi iz septičke jame prema dijelu kuće koji koristi tužiteljica, i to od septičke jame u dužini od oko 2,5 m, napunio purpjenom i time začepio tu cijev i onemogućio odvod otpadnih voda iz tog dijela kuće u septičku jamu, te mu se zabranjuje svako daljnje ili slično smetanje.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak od 2.500,00 kn u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak žalbe od 468,75 kn u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen zahtjev tužiteljice:

- toč. 1. izreke na utvrđenje da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu septičke jame, koja se nalazi na zemljištu stranka iza njihove kuće u [adresa], time što je, nekoliko dana prije nego što je 16. veljače 2020. tužiteljica saznala, odvodnu plastičnu cijev koja vodi iz septičke jame prema dijelu kuće koji koristi tužiteljica, i to od septičke jame u dužini od oko 2,5 m, napunio purpen pjenom i time začepio cijev i onemogućio odvod otpadnih voda iz tog dijela kuće u septičku jamu, da mu se naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja (postavljanjem na odstranjeni dio nove ispravne plastične cijevi i zatrpavanjem zemljom), uz zabranu svakog daljnjeg ili sličnog smetanja suposjeda tužiteljice;

- toč. 2. izreke je tužiteljici naloženo da tuženiku naknadi parnični trošak od 2.530,00 kn.

2. Protiv navedenog rješenja je žalbu izjavila tužiteljica iz svih zakonom predviđenih razloga s prijedlogom uvažavanja žalbe i naknadu troška žalbe.

3. Tuženik je u odgovoru na žalbu predložio da se kao neosnovana odbije i zatražio naknadu troška.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. U ovoj fazi postupka je sporno je li tužiteljica ovlaštena (aktivno legitimirana) na tužbu zbog smetanja posjeda septičke jame, s obzirom na zaključak suda da nije suposjednik. 6. Tužiteljica je zahtjev tužbe temeljila na nespornoj tvrdnji da je sa tuženikom suvlasnica nekretnina (kuće i gospodarskih zgrada sa dvorištem u [adresa]), time da se iza kuće nalazi septička jama koja je sa dvije cijevi povezana sa dijelovima kuće od kojih jednu koristi tuženik, a u drugoj živi njezina majka NU u dobi od 90 godina. Nije bilo sporno da je septičku jamu sagradio tuženik oko 1996. na zajedničkom zemljištu i da je služila nekretninama na kojima je sagrađena.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je sredinom veljače 2020. tuženik purpen pjenom začepio cijev koja ide iz septičke jame do dijela kuće u kojoj živi majka tužiteljice, zbog čega je (na poziv majke) doputovala, dala ispumpati septičku jamu i zamijeniti cijev, te je odvod ponovno u funkciji. Sud je utemeljeno zaključio da je upravo tuženik poduzeo čin smetanja posjeda, isključivši mogućnost uporabe sanitarnog čvora i uopće odvoda, što je bio logičan slijed nerazriješenih odnosa susjeda i stranaka.

8. Osnovano žaliteljica prigovara da je sud iz pravilnih utvrđenja pogrešno zaključio da tužiteljica, samo zato što ne živi u [adresa], nije legitimirana podnijeti predmetnu tužbu, previđajući da je suvlasnica nekretnine sa tuženikom i da je ranije s njim pregovarala o priključenju na septičku jamu (time da je 2.000,00 kn tuženiku dala majka tužiteljice), a da je nakon zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (proveden u zemljišnim knjigama) sa majkom redovito jednom ili dvaputa mjesečno dolazila održavati joj domaćinstvo.

10. Iz navedenih utvrđenja (suvlasnica nekretnine, učestali dolasci tužiteljice radi održavanja nekretnine) proizlazi da je i tužiteljica neposredni posjednik. Naime, vlasnik ima, između ostalog, pravo posjedovanja nekretnine, a nitko ne tvrdi da joj je u tome bila ograničena okolnošću da je majka nastavila stanovati u istom stanu, kao i prije sklapanja navedenog ugovora.

9. Međutim, ukoliko tome nije tako, tužiteljica je kao suvlasnica nekretnine (stečene ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju sa majkom) posredni posjednik nekretnine, koja prema odredbi čl. 10. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV) ima faktičnu vlast na stvari koju izvršava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouživanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla dala stvar u neposredan posjed.

10. Naime, zaštitu posjeda je ovlašten zahtijevati ne samo neposredni posjednik, nego i posredni posjednik od samovlasnog oduzimanja iz dosadašnjeg posrednog suposjeda od strane drugog suposjednika (čl. 23. st. 1. ZV u vezi čl. 24. st. 1. ZV). Ovo stoga što ako posredni posjednik ne uspostavi prijašnje posjedovno stanje na razini neposrednog posjeda, oduzećem tog posjeda prestat će i njegov posredni posjed.

12. Prema odredbi čl. 22. st. 1. ZV posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

13. Budući da je uspostavljeno ranije posjedovno stanje jer je na odstranjeni dio postavljanja nova plastičnu cijev i pokrivena zemljom, kako i u žalbi priznaje tužiteljica, je navedeni dio zahtjeva utemeljeno odbijen (čl. 380. toč. 2. ZPP).

14. U preostalom dijelu je sud zbog pogrešnog pravnog pristupa na pravilno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo, a kako nisu počinjene bitne povrede na koje sud pazi po službenoj dužnosti je valjalo primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbi i prihvatiti tužbeni zahtjev.

15. Zbog promijenjenog uspjeha je primjenom odredbe čl. 154. st. 5. u vezi sa čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno o troškovima cijelog postupka te je tuženik obvezan tužiteljici naknaditi parnični trošak. Od zatraženog troška joj je priznata jednokratna nagrada sa PDV od 2.500,00 kn (Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika -"Narodne novine", br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), ali ne i sudske pristojbe jer nema dokaza da ih je snosila.

16. Za sastavljanje žalbe protiv rješenja odvjetnik ima pravo na 50% naknade od iz Tbr. 7. toč. 1. i Tbr. 10. toč. 5. Tarife, što prema vrijednosti predmeta spora (do 10.000,00 kn) iznosi 375,00 kn, a sa PDV 468,75 kn, kako je odlučeno izrekom.

17. Nije udovoljeno zahtjevu tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu, jer navedena radnja nije ocijenjena potrebnom.

U Zagrebu 30. srpnja 2021.

Sutkinja:

Ines Smoljan