Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 9 Gž-961/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice S. K., iz Z., OIB:…, zastupane po punomoćnici V. N., odvjetnici iz Z., protiv protustranke D. P., iz Z., OIB:…, zastupanog po punomoćniku B. I., odvjetniku iz Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, povodom žalbe protustranke podnesene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: 60 R1-56/2020-7 od 2. lipnja 2020., 27. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i u cijelosti potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: 60 R1-56/2020-7 od 2. lipnja 2020.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina preciziranih u izreci civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi na način da se postignuta prodajna vrijednost podijeli među strankama prema suvlasničkim omjerima navedenim u zemljišnim knjigama u odnosu na predmetne nekretnine, dok je pod točkom II. izreke naznačeno da se trošak postupka određuje u ukupnom iznosu od 14.250,08 kn, pa da je protustranka dužna naknaditi predlagateljici trošak u iznosu od 6.697,53 kn.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija protustranka iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlog da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje te da obveže predlagateljicu na plaćanje troškova žalbe i cijelog postupka.

3. Predlagateljica nije odgovorila na žalbene navode.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. B. P. kao pravni prednik predlagateljice pokrenuo je pred sudom postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina opisanih u izreci pobijanog rješenja koje nekretnine su u suvlasništvu stranaka, predlažući da se ista zajednica razvrgne civilnom diobom.

5.1. Kako se u odnosu na predmetni zahtjev za razvrgnuće protustranka istom načelno protivila, navodeći da je isti predan u nevrijeme jer se između stranaka vode mnogobrojni parnični postupci, pojašnjavajući da je nekretnina opterećena zaštićenim najmom u odnosu na etažu broj 6. u korist O. F., pa smatra da o navedenom valja voditi računa prilikom procjene vrijednosti nekretnina, a predlaže da se u postupku razvrgnuća pokuša utvrditi mogućnost fizičke diobe posebnih dijelova nekretnine, prvostupanjski sud odbivši prigovor protustranke da je prijedlog za razvrgnuće podnesen u nevrijeme tj. na njegovu štetu smatra kako iz samih navoda protustranke ne proizlazi o kojoj bi se to točno šteti radilo niti na koji način bi ista nastala kao posljedica razvrgnuća suvlasništva na predmetnim nekretninama, dok da činjenica što se između stranaka vodi više postupaka nije relevantno za konkretni predmet u smislu odredbe čl. 47. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst).

6. Kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da nekretnine na kojima se predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice u naravi predstavljaju tri stana i to jedan stan u prizemlju, jedan stan na prvom katu i jedan stan na drugom katu, svi na adresi Z., a prema stanju u katastarskom operatu nalaze se u zgradi sagrađenoj na čkbr. 1574 k.o. C., a iste su u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasništvo predmetnih stranaka, s time da su trosobni stan s nusprostorijama na prvom katu lijevu i dvosobna garosonjera u prizemlju desno upisane kao suvlasništvo predlagateljice i protustranke svakog u ½ dijela, dok je dvosobni stan na drugom katu površine 62,97 m2 upisan kao suvlasništvo predlagateljice u 5/6 dijela i protustranke u 1/6 dijela, isti vještak zaključuje da navedene nekretnine nije moguće podijeliti geometrijski sukladno upisanim suvlasničkim omjerima stranaka, jer isti stanovi u naravi predstavljaju samostalne uporabne cjeline i nije moguće formirati zasebne cjeline prema građevinskim karakteristikama nekretnine u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka.

7. Prvostupanjski je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka pojašnjavajući da je isti stručan, objektivan i obrazložen, te je primjenom odredbe čl. 50. navedenog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a s obzirom da u konkretnom slučaju nema prijedloga stranaka za razvrgnuće isplatom, niti pravo na takvo razvrgnuće proizlazi iz zakona ili pravnog posla, dok protustranka prema mišljenju prvostupanjskog suda nije dokazala da bi razvrgnuće išlo njoj na štetu te nije prigovarala suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišne knjige, razvrgnuo suvlasničku zajednicu predmetnih nekretnina civilnom diobom na način da će se sama prodaja nekretnina odvijati u okviru ovršnog postupka gdje će o tržišnoj vrijednosti predmetnih nekretnina odlučiti ovršni sudac, pa je prvostupanjski sud odbio prijedlog za provođenje novog vještačenja na okolnost eventualne promjene tržišne vrijednosti nekretnina od one koja je utvrđena vještačkim nalazom s obrazloženjem da bi to u okviru ovog postupka bilo protivno načelu svrsishodnosti i ekonomičnosti vođenja istog.

8. U žalbi protustranka ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba izvanparničnog postupka s obzirom da rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito zbog toga što je izreka rješenja nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima rješenja te da u istom nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da su navedeni razlozi nejasni i proturječni. Smatra da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba postupka na način da nakon ukidne odluke u ponovnom postupku nije proveo novo vještačenje, s obzirom da je nesporno da se u međuvremenu promijenila tržišna vrijednost nekretnina te da ona koja je utvrđena vještačenjem više nije važeća, a da je notorna činjenica da je tijekom trajanja postupka, a nakon dostavljanja vještačkog nalaza 22. ožujka 2020. Zagreb pogodio potres u kojem su najviše nastradale nekretnine koje se nalaze u najužem centru grada kao što je to slučaj s nekretninama koje su predmet sporne diobe suvlasničke zajednice. Kako u obrazloženju rješenja prvostupanjski sud kao argument ističe kako se sama prodaja nekretnine radi civilnog razvrgnuća vrši u okviru ovršnog postupka pa smatra da bi provođenjem dopunskog vještačenja bilo nesvrsishodno, protustranka smatra da je jasno da se na rezultatima vještačenja temelji odluka o raspodjeli pripadajućih troškova, pa je zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja prema mišljenju protustranke prvostupanjski sud pogrešno odlučio o razvrgnuću.

9. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima ovaj sud smatra da u istoj nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog (izvanparničnog) postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP) koji svoju primjenu u ovoj pravnoj stvari nalazi u pravnom pravilu § 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku („Službene novine“ od 1. kolovoza 1934.) koji se primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj: 73/91) a koji sadržajno opisuje protustranka, ni jedna druga bitna povreda na koju ovaj sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

9.1. Nadalje kako sukladno odredbi čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, - dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, a suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razmjerno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, a protustranka u žalbi ne prigovara zaključcima prvostupanjskog suda da ista tijekom postupka nije dokazala da bi razvrgnuće u konkretnom predmetu bilo na štetu iste, koja tijekom postupka, a ni u žalbi nije prigovarala ni suvlasničkim omjerima nekretnina u odnosu na koje se traži razvrgnuće, pa kako ni jedna strana nije predložila razvrgnuće isplatom, a protustranka u žalbi ne prigovara zaključku prvostupanjskog suda koje je temeljeno na vještačkom nalaza da geometrijska dioba predmetnih nekretnina koje u naravi predstavljaju tri stana u Z., nije moguća, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kad je primjenom odredbe čl. 50. st. 4. ZV-a odlučio da se razvrgnuće provede civilnom diobom, i to prodajom predmetnih stanova na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima.

9.2. Kod toga valja istači, a s obzirom da ni jedna strana tijekom postupka nije predlagala razvrgnuće isplatom da u konkretnom slučaju nije bila potrebna procjena vrijednosti predmetnih nekretnina koja će se, kako to pravilno ističe prvostupanjski sud, provesti isključivo u okviru ovršnog postupka u kojem, protustranka može isticati prigovore vezane uz vrijednost nekretnine uslijed oštećenja koja su nastala na istima nakon potresa u Zagrebu u ožujku 2020., te vrijednost koja je procijenjena u ovom postupku ne može nužno biti vrijednost nekretnina kojom će se baratati u okviru ovršnog postupka ukoliko do istog dođe, pa opravdano prvostupanjski sud nije provodio novo dodatno vještačenje po prijedlogu protustranke, a na okolnost tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina u času donošenja prvostupanjske odluke.

10. Slijedom toga valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu protustranke i potvrditi pobijanu odluku u cijelosti.

10.1. Naime, imajući u vidu da sukladno odredbi čl. 54. ZV-a troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drukčije, a nije sporno da je predlagateljica suvlasnica zajedno sa protustrankom u odnosu na dva stana u omjeru od ½ dijela, dok je u odnosu na jedan stan predlagateljica suvlasnica u 5/6, a protustranka u 1/6 ukupni suvlasnički omjer u kojem participira predlagateljica u odnosu na sve tri nekretnine iznosi 11/18 dijela, dok protustranka participira u suvlasničkom omjeru od 7/18.

10.2. Kako je prvostupanjski sud pravilno odmjerio ukupni trošak postupka u iznosu od 14.250,08 kn, a sav trošak tijekom postupka predujmila je predlagateljica, protustranka je dužna predlagateljici naknaditi trošak razmjerno njenom suvlasničkom omjeru koji iznos, s obzirom na ukupno obračunati trošak, iznosi 8.708,38 kn, a kako je predlagateljici dosuđen trošak u manjem iznosu i to od 6.697,53 kn, dok sukladno odredbi čl. 374. ZPP-a drugostupanjski sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila, ako je samo ona podnijela žalbu, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, a kraj izostanka žalbe predlagateljice na odluku o troškovima, valjalo je potvrditi i odluku o troškovima postupka.

U Varaždinu 27. srpnja 2021.

Sutkinja

Tatjana Ledinšćak-Babić