REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: 73 P-58/20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužitelja Z. T. pok. I. iz S., S. 105, OIB:.., zastupanog po punomoćniku S. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika pod 1) G. Z., Z., N. t., zastupan po zakonskom zastupniku – gradonačelniku B. D., pod 2) S. D. pok. A., odsutna i nepoznata boravišta, pod 3) M. D., odsutna i nepoznata boravišta, pod 4) B. D., odsutna i nepoznata boravišta i pod 5) M. G., odsutna i nepoznata boravišta, tuženici pod 2-5) zastupane po privremenom zastupniku M. K., odvjetniku u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane 11. lipnja 2021., u prisutnosti tužitelja uz punomoćnika i pun. tuženika pod 1), te odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika pod 2-5), te objave 16. srpnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj Z. T. pok. I. iz S., S. 105, OIB:.., stekao pravo vlasništva na nekretnini položenoj u k.o. S. i to kat. čest. br. .., u naravi kuća broj .., ukupne površine 108 m² i kat. čest. .., u naravi oranica, ukupne površine 1313 m², obe upisane u zk. ul. br. .. k.o. S. u udjelu od 462/720, a što su tuženici pod 2) S. D., 3) M. D. 4) B. D. i pod 5) M. G. dužni priznati te trpjeti da tužitelj na temelju presude, a po njenoj pravomoćnosti izvrši prijenos prava vlasništva na navedenim nekretninama na svoje ime i za naznačeni suvlasnički udio, uz istovremeni upis brisanja prava sa imena naznačenih tuženika i njihovih pravnih prednika, u roku od 15 dana, dok se tužbeni zahtjeva na ime utvrđenja prava vlasništva na naznačenim kat. čest., u udjelu od 258/720 u odnosu na tuženika pod 1) G. Z., odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj Z. T. (u nastavku teksta: tužitelj) podnio je ovom sudu tužbu 13. siječnja 2020., protiv tuženika pod 1) G. Z., pod 2) S. D. pok. A., pod 3) M. D., pod 4) B. D., i pod 5) M. G. (u nastavku teksta: tuženici pod 1-5)), radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini pobliže opisanoj u izreci presude. U tužbi navodi kako je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik nekretnina položenih u k.o. S. i to kat. čest. br. ../.ZGR, u naravi kuća broj .., ukupne površine 108 m² i kat. čest. .., u naravi oranica, ukupne površine 1313 m², obje upisane u zk. ul. br. .. k.o.S. za cijelo. Navedeno pravo vlasništva da je isti stekao nasljeđivanjem svog pok. oca I. T. koji da je umro 1996. Pokojni otac tužitelja da je navedene nekretnine stekao kupnjom od pok. A. G. pok. A. i to još 1940.-ih godina prošlog stoljeća, te da se tada obitelj tužitelja doselila na S.. Naglašava također kako je on u posjedu navedenih nekretnina više od 50 godina, te da je na čest. zem. ../ZGR izgradio obiteljsku kuću u kojoj živi sa svojom obitelji a koja da ima priključke vode, struje, telefona i slično. Nitko nikada da im nije smetao niti ih ometao u posjedu predmetnih nekretnina, a niti je bilo spora oko istih nekretnina.

2. Tuženik pod 1) u svom odgovoru na tužbu usprotivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te u bitnome istaknuo da je predmetna nekretnina upisana u korist Općenarodne imovine s pravom upravljanja NO S. za odgovarajući suvlasnički udio. Navodi tužitelja o načinu stjecanja navedenog da su suprotni sa dostavljenom dokumentacijom budući da iz iste proizlazi kako 1940.-ih godina posjednik navedenih nekretnina bio A. Š. i MO S.. Također da nije dostavljen niti naveden nikakav pravni osnov stjecanja prava vlasništva u odnosu na zk. upisanog vlasnika G. Z., odnosno njegovog prednika MNO S..

3. Tuženici pod 2-5), kao osobe odsutna i nepoznata boravišta, zastupane po uvodno označenom privremenom zastupniku, u odgovoru na tužbu su naveli da se protive tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, dok se ne dokaže osnovanost iste.

4. Sud je dokaznom postupku izveo dokaz čitanjem sljedećih isprava: zk izvadak (l.s. 5), izvod iz katastarskog plana (l.s. 6), rješenje o nasljeđivanju broj O..(l.s. 7), ispravak rješenja o nasljeđivanju (l.s. 8), povijest posjedovanja (l.s. 9), prijavni list (l.s. 10-14), zapisnik (l.s. 15), rješenje ureda za katastar (l.s. 16), izvod iz posjedovnog lista (l.s. 17-19), rješenje upravnog odjela za financije (l.s. 20), dopis čistoće (l.s. 21), rješenje narodnog odbora Općine Zadar (l.s. 22-23), te su saslušani svjedoci I. B., J. S., K. B., te tužitelj Z. T., kao stranka.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u odnosu na tuženike pod 2) – 5), dok nije osnovan u odnosu na tuženika pod 1).

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom na čest. br. ../.ZGR, u naravi kuća broj .., ukupne površine 108 m2 i kat. čest. .., u naravi oranica, ukupne površine 1313 m2, obje upisane u zk. ul. br. .. k.o. S..

7. U skladu sa odredbom čl. 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje u tekstu: ZV), vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

8. Tužitelj svoj zahtjev temelji na činjenicama da je njegov otac, sada pok. I. T., kat. čest. br. .../ZGR i kat čest. .. stekao kupnjom od pok. A. G. 1940-ih godina, na istoj izgradio kuću, nesmetano ih posjedovao do smrti, te ih je nakon očeve smrti naslijedio on i nastavio posjedovati.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da su na kat. čest. .../ZGR ,kuća br…, površine 108 m2, i .., oranica površine 1313 m2 obje k.o. S. suvlasnicima upisani D. S. za 144/720 dijela, Općenarodna imovina – organ upravljanja Mjesni N.O. S. za 168/720 dijela, Općenarodna imovina-Organ upravljanja Narodni odbor Općine S. 90/720 dijela, M. D. 29/720, B. D. za 145/720 dijela i M. G. za 144/720 dijela.

10. Uvidom u izvod iz katastarskog plana razidan je položaj utuženih čestica; unutar kat. čest. .. nalazi se kat. čest. .. na kojoj je evidentirana građevina.

11. Prema rješenju o naknadno pronađenoj imovini pod posl. br. O- ..-15 od 16. studenog 2018., donesenim iza smrti pok. I. T. pok. M., a koji je preminuo 1. srpnja 1996., odnosno ispravkom predmetnog rješenja, u odnosu na prvotno pogrešno označenu kat. čest. (rješenje istog poslovnog broja od 30. studenog 2018.), proizlazi da naknadno pronađenu imovinu pok. ostavitelja, kao izvanknjižno vlasništvo, prema kazivanju nasljednika; Z. T., čine ovdje utužene nekretnine.

12. Uvidom u povijest posjedovanja za čest. zgrade .. i čest. zem. .. k.o. S., Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 17. listopada 2016. proizlazi pregledom najstarijih podataka kojima za k.o. S. raspolaže, a koji datiraju iz 1883. predmetne čestice nalaze se evidentiranima na posjedovnom listu broj ..., gdje su posjednicima evidentirani G. M., D. I., D. S., D. P. i D. I.. Prvom revizijom katastarske općine 1948. iste su upisane posjedom, i to čest. zgrade .. Š. A. pok. A. ½ i Mjesni narodni odbor S. ½, čest. zem. .. Š. A. pok. A. ½ i Mjesni odbor S. ½. 1972. godine na zahtjev Š. A. izvršena je provjera posjeda kojom njegov dio predmetnih čestica "odlazi" u posjedovne listove i to čest. zgrade… u posjedovni list S. M. ud. Ante i čest. zem. .. u posjedovni list Nepoznati posjednici. 1994. na temelju zk. izvatka .. i utvrđenih činjenica umjesto S. M. posjednikom njenog dijela čest. zgrade .. upisan je G. A., A. ( zapisnik od 29. travnja 1994. pristupa se očevidu, odnosno izmjeri povodom prijave stranke gdje je naznačeno da je č. zgr… k.o. S. vlasništvo G. A. ½ i ½ zajednice S., te da je upis M. S. pogrešan jer ona nikada nije koristila predmetnu nekretninu). Umjesto MNO S. upisana je O. Z., odnosno danas G. Z..

13. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista br. .., Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 7. listopada 2016. proizlazi da je na dio kat. čet. … ukupne površine 656, sa naznakom adrese S. (P.), kao posjednik za cijelo upisan Nepoznati posjednici.

14. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista br. .., Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 7. listopada 2016. proizlazi da je na dijelu kat. čet. .., površine 54 m2 i dijelu kat. čest. .., površine 657 m2, sa naznakom adrese Selo (kuća, selo) i Selo (oranica) kao posjednik za cijelo upisan G. Z..

15. Uvidom u izvod iz posjedovnog lista br. .., Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar od 7. listopada 2016. proizlazi da je na dijelu kat. čet. .., ukupne površine 54, sa naznakom adrese Selo (kuća, selo), kao posjednik za cijelo upisan G. A..

16. Uvidom u rješenje G. Z., Upravnog odijela za financije, od 20. lipnja 2011., utvrđeno je da je za obveznika, kao vlasnika kuće za odmor, Z. T., utvrđen porez za kuću za odmor za 2011. u S. , površine 64 m2.

17. Uvidom u rješenje Narodne Republike Hrvatske, Narodnog odbora Općine Zadar, Odsjeka za stambene poslove od 27. rujna 1962., proizlazi da je kao nosiocu stanarskog prava I. T. određena stanarina za stan u S. u površini od 64 m2, bez naznake adrese sa ukupnim mjesečnim iznosom od 1.400,00 dinara.

18. Svjedok I. B., u dobi od 74 godine, iskazao je kako je njegova majka sa S., a on da tamo živi posljednjih 7-8 godina, otkad je u mirovini. Zna da tužitelj ima nekretninu u S., te da se ista nalazi 50-70 metara dalje od njegove kuće. On je svoju kuću izgradio negdje 1983., dok da je tužiteljeva već bila izgrađena. Tužiteljeva parcela da je dvostruko veća od njegove, njegova da ima 700 m², ograđena je i uz kuću ima dvorište. S obzirom da je rođen 1946., nije imao saznanja o gradnji, te je naveo da mu je tužiteljeva majka znala pričati da su ona i njen suprug, otac tužitelja, izgradili kuću 1940. Ističe kako je čuo da je tužiteljev otac zemlju naslijedio od svog oca, koji ju je kupio, ali da ne zna detalje vezane za tu kupnju. Tužitelja da poznaje od djetinjstva jer da on u toj kući živi od rođenja.

19. Svjedok J. S., u dobi od 79 godina, je naveo kako živi na S. zadnjih 20 godina, prije toga je stanovao u Z., ali je često odlazio na S.. Stanuje nekih 100-injak metara zračne linije dalje od tužitelja. Još kao dječak u dobi od 8-10 godina, a kada je bio živ Z. pok. otac I., on da ih je često posjećivao u kući tužiteljeva oca, u kojoj danas stanuje tužitelj. Kuća je tada bila skroz izgrađena, a misli da se izgradila prije njegova rođenja. Nekretnina odnosno parcela na kojoj je izgrađena Z. kuća prizemnica je od nekih 1500 m², ograđena je betonskim zidom. Po pričanju od starijih iz mjesta poznato mu je da je Z. djed M. došao iz J.. M. i I., Z. otac bili su mesari. M., Z. djed da je kupio od obitelji G. ovu nekretninu. Nikada nitko I. T. nije smetao u posjedovanju ove nekretnine, otkad zna za sebe svima da je poznato da je to I. nekretnina i samo ju je koristila njihova obitelj. S obzirom da je kuća izgrađena 1940.- ih godina, pretpostavlja da je zemljište kupljeno tu negdje možda i ranije. On i njegova obitelj nikada nismo imali nikakve veze sa ovom nekretninom.

20. Svjedok K. B., u dobi od 73 godine, je naveo kako on živi blizu Z. pa mu je tako poznato kako izgleda kuća u kojoj on stanuje. To da je nekretnina koja se nalazi na velikoj parceli sa okućnicom, ograđena betonskim zidom, sa više od 1000 m². Njegov pok. otac radio je sa Z. ocem I. kao mesar, pa tako zna da je Z. kuća izgrađena nekih 40-ih godina prošlog stoljeća. Po priči oca zna da je Z. otac I. tu izgradio kuću a je zemljište na kojoj je izgrađena kupio još I. otac M., a ne zna od koga je kupio. Koliko zna nitko nikada nije uznemiravao obitelj T. na mjestu njihova stanovanja, oni su stanovali i uredno koristili izgrađenu nekretninu, te da njemu nije poznato da bi se dio posjeda ili okućnice koristio za neke javne potrebe.

20.1. Iako su ovi svjedoci iskazivali suglasno, isti s obzirom na svoju životnu dob, nisu imali neposredna saznanja u odnosu na stjecanje utužene nekretnine od strane tužiteljevih prednika i njihovi iskazi nisu u potpunoj suglasnosti sa materijalnom dokumentacijom priloženom spisu, odnosno evidenciji posjedovanja čest. zgr. .. k.o. S..

21. Tužitelj Z. T. naveo je kako on u ovoj nekretnini koja je predmet postupka, a odnosi se na kuću i zemljište, živi od svog rođenja, s tim da jedan period vremena stanovao u inozemstvu. Zemljište na kojem je pok. otac I., zapravo više zvan kao I., izgradio kuću, kupio ju je pok. djed M., a ne zna reći točno od koga. Pričalo se da je to bilo negdje možda 1936./1937. godine, a otac je gradnju započeo i prije 1940.- ih godina, tako mu je pričao. Otkad zna za sebe kuća je izgrađena kakva je i danas, a oko kuće je okućnica koja je ograđena cementnim zidom. Njemu nije poznat A. G.. Od rođenja žive upravo u ovoj nekretnini koja je predmet postupka. Nije mu poznato da li je otac plaćao neku stanarinu O. Z.. Od njegova rođenja odnosno otkad zna za sebe nikada nitko nije ih smetao u posjedovanju ove nekretnine gdje je uredno sa svojim roditeljima živio i gdje dan danas stanuje.

22. Dakle, činjeničnu i pravnu osnovu zahtjeva tužitelja čini teza da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem, odnosno dosjelošću, računajući i vrijeme za koje su njegovi prednici neprekidno posjedovali istu nekretninu u smislu odredbi čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje u tekstu: ZV).

23. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV-a, dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, iz stavka 2. istog članka proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok iz st. 3. istog članka proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, te je st. 4. određena potreba dvostruko duljeg roka dosjedanja za stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne ( regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe,

24. Prema odredbi čl. 160 st. 1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, nadalje iz stavka 2. istog članka proizlazi da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, dok iz stavka 3. istog članka proizlazi da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kada je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je to nasljednik znao ili morao znati.

25. Prema odredbi čl. 18 st. 1. ZV-a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), nadalje iz stavka 2. istog članka proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, dok iz stavka 3. istoga članka proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, uz daljnju napomenu da iz čl. 18 st. 5. ZV-a, proizlazi da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

26. Po stavu ovog suda, izvedenim dokazima utvrđeno je da tužitelj predmet spora (kat. čest. ../ZGR. i kat. čest. .., obje k.o. S.), posjeduje kao pošteni posjednik, budući nije imao razloga posumnjati da ga ne pripada pravo na posjed istih kraj činjenice da se radi o ograđenoj kući sa dvorištem, u kojoj je živio od rođenja i nikada nitko njega i njegovu obitelj u tome nije uznemiravao, te je uredno evidentiran kao obveznik različitih davanja u ulozi vlasnika prijeporne nekretnine. Budući je otac tuženika preminuo 1996., to je tuženik od naznačene godine do podnošenja tužbe 2020., u samostalnom poštenom posjedu utuženih nekretnina 26 godina, što čini dovoljan vremenski period za dosjedanje nekretnine u vlasništvu tuženika pod 2), 3), 4) i 5), odnosno udjela od 462/720 dijela.

27. Međutim, za stjecanje vlasništva dosjelošću nad nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne ( regionalne) samouprave, potreban je dvostruko dulji vremenski period dosjedanja i u tom slučaju presudna je činjenica poštenja posjeda tužiteljevih prednika, pa da bi se tužitelju u tom slučaju moglo u vrijeme potrebno za dosjedanje uračunati i njihov period posjeda. Prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno. Ono čime je tuženik pod 1) doveo u pitanje poštenje posjednika prednika tuženika jest činjenica da nitko od prednika tuženika na utuženim nekretninama nikada nije tražio bilo kakvu evidenciju svog posjeda, niti je zabilježen kao posjednik istih. Nejasno je, kraj činjenice da je pok. otac tuženika, ili pok. djed tuženika, utužene nekretnine stekao kupnjom od pok. A. G., 1940-tih godina, zašto bi 1962., Narodnom odboru općine Z., evidentiranom posjedniku za ½ dijela čest. zgr. .. i čest. zem. .. i evidentiranom suvlasniku plaćao stanarinu za stan na S.. Također, od strane tužitelja nije niti razjašnjena činjenica zašto je 1994., dakle 50 i više godina nakon što je po navodima tužitelja njegov pok. otac, odnosno djed, kupio nekretninu, G. A. pok. A. (za pretpostaviti je da se radi o sinu pok. A. G., za kojeg tužitelj u tužbi navodi da im je prodao utuženu nekretninu) tražio na licu mjesta promjenu evidencije posjeda na način da se on upiše posjednik na ½ dijela čest. zgr. ... k.o. S., s tim da nije ni isticao da bi on bio posjednik cijele čestice, već je posjednik drugog dijela i dalje ostala evidentirana MNO S., odnosno sada G. Z.. Kako, pored iskazanih činjenica, posjed tužiteljevih prednika nema, kvalitetu koja je neophodna da bi se takav posjed uračunao tužitelju, odnosno izostalo je poštenje, to je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika pod 1), odnosno za udio od 258/720 dijela za koji je tuženik pod 1) upisan kao suvlasnik, odbijen kao neosnovan, budući da tužitelju nije protekao zakonom propisani rok samostalnog posjedovanja od 40 godina, računajući period od trenutka otvaranja nasljedstva njegova pok. oca, 1996. pa do podnošenja tužbe 2020.

Zadar, 16. srpnja 2021.

Sutkinja

Marija Dukić v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.

DNA:

1) Tužitelju po pun.,

2) Tuženiku pod 1) po pun.,

3) Tuženicima pod 2-5) po privremenom zastupniku.