Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

49 Pr-1711/2021

ex. Vojarna sv. Križ

D r a č e v a c

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. Č., O.: … iz S., zastupane po punomoćnici M. P., odvjetnici u S., protiv

tuženika K. S., S., O.: …, radi

isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 16. srpnja 2021., u prisutnosti punomoćnice tužitelja, po objavi dana 16. srpnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće, te razlike naknade plaće ukupan iznos od 9.831,96 kuna, odnosno pojedinačno po mjesecima iznose kako slijede:

- za prosinac 2015. godine iznos od 410,86 kn, - za

siječanj 2016. godine iznos od 403,03 kn,

- za veljaču 2016. godine iznos od 386,26 kn, - za

ožujak 2016. godine iznos od 412,71 kn, - za

travanj 2016. godine iznos od 414,73 kn, - za

svibanj 2016. godine iznos od 406,13 kn, - za

lipanj 2016. godine iznos od 413,67 kn,

- za srpanj 2016. godine iznos od 484,26 kn,

- za kolovoz 2016. godine iznos od 484,95 kn,

- za rujan 2016. godine iznos od 488,93 kn,

- za listopad 2016. godine iznos od 484,26 kn,

- za studeni 2016. godine iznos od 483,63 kn,

- za prosinac 2016. godine iznos od 604,80 kn,

- za siječanj 2017. godine iznos od 436,93 kn,

- za veljaču 2017. godine iznos od 440,73 kn,

- za ožujak 2017. godine iznos od 441,67 kn,

- za travanj 2017. godine iznos od 419,31 kn,

- za svibanj 2017. godine iznos od 428,93 kn,

- za lipanj 2017. godine iznos od 443,00 kn,

- za srpanj 2017. godine iznos od 438,67 kn,

- za kolovoz 2017. godine iznos od 296,46 kn,

- za rujan 2017. godine iznos od 304,33 kn,

- za listopad 2017. godine iznos od 303,69 kn,

sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli mjesec, pa do isplate obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište,

uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu

na dohodak.

II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.218,75 kn uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Naime, tužiteljica tvrdi da je u utuženom periodu bila u radnom odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu službu, na radnom mjestu zdravstveni djelatnik-medicinska sestra/tehničar.

2. Tuženik je naveo kako osporava osnovu, ali ne osporava visinu tužbenoga zahtjeva.

3. U postupku je izveden dokaz pregledom izračuna neisplaćenog dijela plaće, IP obrasca, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015.

o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4. rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-

a od 4. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od

20. listopada 2016. DZS-a, pisanog poziva sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016.

4. Podneskom od 21. lipnja 2021. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do listopada 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva.

5. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

6. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

7. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

8. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i

Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

9. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

10. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

11. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

12. Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u drugom tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%. Iz navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.

13. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka.

14. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od prosinca 2015. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

15. U postupku je utvrđeno da je tuženik tužiteljici plaću tijekom utuženog razdoblja i nadalje isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

16. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

17. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

18. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. nadalje 5.539,55 kn. Sukladno navedenom,

a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 9.831,96 kn.

19. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 92. st. 3. Zakona o radu, NN 93/14, 127/17, 98/19).

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska 75 bodova, za zastupanje na dva ročišta po 75 bodova, za zastupanje na ročištu za objavu odluke 37,5 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 4.218,75 kn.

U Splitu, 16. srpnja 2021.

SUDAC

mr.sc. Daniela Pivčević v. r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda

u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja,

- tuženiku,

- u spis