REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac 21000 Split

R1-410/19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja M. G., OIB: …, F. B.

R. 5, S., zastupan po punomoćnici D. K., odvjetnici u S. protiv predloženika D. G., OIB: …,

Č. 7, U., zastupan po

punomoćniku M. U., odvjetniku u S., te I. G., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 14. srpnja 2021.

r i j e š i o j e :

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao zgrada u S., anagrafske oznake U. P. K. I. br. 31, sagrađena na čest. zem. 5112/4, u naravi stana na I. (prvom) katu označenog br. 3, površine 76,15 m2, koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, blagovaone, izbe, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika i lođe, upisane u ZU 5060 k.o. Solin kao 7. Suvlasnički dio: 76/518 etažno vlasništvo (E-7) povezano s vlasništvom posebnog dijela, na način da se ima izvršiti civilna dioba, odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti na način da predlagatelju M. G., OIB: …, pripadne 1/3 dijela

postignute vrijednosti te predloženiku D. G., OIB: …, pripadne 2/3

dijela postignute vrijednosti.

II Dužan je predloženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi predlagatelju troškove postupka u iznosu od 1.290,93 kn.

Obrazloženje

1.Dana 27. rujna 2019. zaprimljen je prijedlog predlagatelja protiv predloženika, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. U prijedlogu je navedeno kako su predlagetelj i predloženik suvlasnici nekretnine označene kao zgrada u S., anagrafske oznake U. P. K. I., br. 31, sagrađena na čest. zem. 5112/4, na kojem je uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to stana na I. katu označen br. 3, površine 76,15 m2, poduložak 263, upisano u knjizi položenih ugovora PU S.. Predmetnu nekretninu da su stranke stekle temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza smrti svoje majke poslovni broj O-5362/17 i to predlagatelj za 1/3 idealnog dijela, a predloženik za 2/3 idealnog dijela. Temeljem odredbe čl. 47. st. 1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnik da ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, a to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik da može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba. Obzirom da se radi o stanu koji je jedinstvena cjelina, a predloženik da ne dozvoljava suposjed navedenog stana, jedino prodajom stana da je moguće ostvariti pravni interes oba suvlasnika za diobu. Među strankama da ne postoji nikakav sporazum o načinu razvrgnuća, a obzirom da se stan ne može geometrijski podijeliti, to se predlaže da se isti proda te da se iz dobivenog iznosa namire suvlasnički dijelovi.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik navodi kako predlagatelj nije sudjelovao u adaptaciji i otkupu stana koje troškove je plaćao isključivo predloženik te da predlagatelja ne bi pripadao suvlasnički dio kojega je naslijedio obzirom na navedeno.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene spisu. Pročitano je rješenje o nasljeđivanju j.b. M. I. iz S. O. -5362/17 od

28. svibnja 2018.g., nalaz i mišljenje sudskog vještaka J. M. od 24.

studenoga 2020. te dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka J. M. od 26.

ožujka 2021.g.

4. Prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika M. I. iz S. O. - 5362/17 od 28. svibnja 2018. vidljivo je kako je između ostalih, predmetni stan bio predmetom ostavine iza smrti pok. A. G. koju su naslijedili sin M. G.

za 1/3 dijela i D. G. za 2/3 dijela.

5. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige ZU 5060 KO Solin vidljivo je da predmetno zemljište nosi oznaku čest. zgr. 5112/14, u naravi zgrada površine 227,00 m2 i da je pod 7. Suvlasnički dio: 76/518 etažno vlasništvo (E-7) povezano sa vlasništvom posebnog dijela – stana prvom katu označen brojem 3. u površini od 76,15 m2 koji se sastoji od kuhinje, četiri sobe, blagovaone, izbe, kupatila, wc-a, predsoblja, hodnika, lođe i pripadajućom drvarnicom, uknjiženo pravo vlasništva u korist G. M. za 1/3 i G. D. za 2/3 dijela nekretnine.

6. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka J. M. od 24.

studenoga 2020. vidljivo je kako je predmet vještačenja stan br. 3 lociran na prvom katu stambene zgrade sagrađene na čest. zgr. 5112/14 z.u. 5060 K.O. S. u S. u U. P. K. I. broj 31 na predjelu J.. Do predmetnog stana

broj 3. na 01 katu pristupa se sa podesta zajedničkog stepeništa i isti se sastoji od kuhinje, dnevnog boravka sa blagovaonicom, ulaznog hodnika, predsoblja, tri spavaće sobe, kupatila, spreme, s time što je na licu mjesta vidljivo da je prostor lođe proširen na blagovaonicu, te da su na vanjskom zidu izvedena balkonska ostakljena vrata od PVC profila kojima se pristupa na balkonski prostor koji nije predmet vještačenja. Na podu kuhinje su postavljene podne keramičke pločice vel. 60 x 60cm kao i dio zidova, dok je ostatak zidova i plafon bojan na jupol. U prostoru kupatila na podu su postavljene podne keramičke pločice vel. 10 x 20 cm, dok su zidovi dijelom obloženi zidnim keramičkim pločicama vel. 15 x 15 cm, a ostatak zidova i plafon su bojani na jupol, s tim što je u kupatilu ugrađena ležeća kada, wc školjka sa vodokotlićem, umivaonik i bojler od 50 l. U spavaćim sobama i dnevnom boravku s blagovaonicom na podovima je postavljen parket, dok su u hodniku i predsoblju, te spremi na podovima postavljene podne keramičke pločice vel. 10 x 20 cm, a zidovi i plafoni su bojani na jupol. Sobna vrata su izvedena kao jednokrilna puna drvena s ostakljenim nadsvijetlom, dok je vanjska stolarija izvedena kao drvena ostakljena sa zaštitom od PVC roleta. U stanu je provedena vodovodna instalacija, odvodna instalacija od sanitarnih uređaja, PTT instalacija i elektroinstalacija sa rasvjetnim i šukoutikačkim mjestima. Stan je preko glavne instalacije zgrade spojen na gradsku vodovodnu mrežu, gradsku kanalizacionu mrežu i elektro mrežu. Svijetla visina od poda do plafona je 2,60m. Starost predmetne zgrade je oko 33 godine.

Vještak daje procjenu prometne (tržne) vrijednosti stana sa pripadajućim građevinskim zemljištem, a prema cijenama koje su važeće na dan izrade vještva. Na osnovu provedenog izračuna vrijednosti predmetne nekretnine i to stana br. 3 lociranog na I. (prvom) katu stambene zgrade sagrađene na čest. zgr. 5112/14 z.u. 5060 K.O. S. u S. u U. P. K. I. broj 31, utvrđuje se da ukupna tržišna vrijednost (Tv) predmetne nekretnine na dan 20.11.2020. iznosi: Tv = 961.441,51 Kn ili 127.174,80 Eur. U iznijetoj tržišnoj vrijednosti predmetnog stana uključena je i pripadajuća vrijednost drvarnice.

Pošto je nalog suda da se da prijedlog materijalne diobe na način da se predlagatelju dodijeli 1/3, a predloženiku 2/3 suvlasničkog idealnog dijela nekretnine te razmatrajući arhitektonsko rješenje predmetnog stana, vidljivo je da je isti izveden kao jedinstvena zasebna stambena cjelina sa jednim glavnim ulaznim vratima sa stubišta u stan i pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu, iz čega proizlazi da predmetni stan nije moguće podijeliti na način da se predlagateljima i predloženiku na ime suvlasničkog idealnog dijela dodjeli svakoj zasebna stambena cjelina, od kojih svaka mora imati zaseban glavni ulaz sa p ratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu, te iz tog razloga predlaže provođenje postupka civilne diobe.

7. Na pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke pun. predloženika je podneskom od 23. veljače 2021. prigovorio u smislu da je procjena vrijednosti stana nerealno visoka, zbog svakodnevnog rasta nezaposlenosti. U takvoj situaciji, omjer ponude stanova i potražnje za tim stanovima je uvelike na strani ponude što rezultira smanjenjem tržišnih cijena. Vještak je u svom nalazu i mišljenju koristio usporednu metodu, odnosno tržišnu cijenu je utemeljio na temelju kupoprodaja stanova koje su sklopljene 2017., 2018. i 2019. Notorno je da takve cijene nisu realne u današnjim situacijama. U tom pogledu, protustranka predlaže da se od porezne uprave zatraži podatak u kupoprodaji stanova u 2020.g. na području na kojem se nalazi predmetni stan. Nadalje, vještak nije uzeo u obzir činjenicu da je predmetni stan opterećen založnim pravom: uknjižba, založno pravo, Primljeno 23.06.1994. Broj ZS-2920/1994 Na teret stana opisanog u odjeljku A. II, a na temelju ugovora broj OS-7561 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo Z. ", upisuje se pravo zaloga u iznosu od devedesetdevetmilijunaosamstopettisućatristodvadeset HRD uz revalorizaciju i nuzgredice, u korist: 99.805.320,00 HRD vezano uz B 7 (7.1) HŽ hrvatske željeznice Z.. Navedena okolnost se mora uzeti u obzir prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti stana, a što vještak nije učinio u svom nalazu i mišljenju.

Nadalje se ističe da je predloženik izvršio adaptaciju stana te je sam plaćao otkup predmetnog stana. Predlagatelj nije ništa uložio u uređenje i održavanje stana niti je na bilo koji način sudjelovao u otplati predmetnog stana.

8. U odgovoru sudskog vještaka J. M. na prigovore i primjedbe predloženika vještak se očituje da je izračun tržišne vrijednosti predmetnog stana dat u skladu sa važećim Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina NN 78/2015 i Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina NN 105/2015, a što je sve obrazloženo od stranice 6 – 10 izrađenog vještva koje je predano sudu dana 24.11.2020. Isto tako važeći Zakon i Pravilnik o procjeni vrijednosti nekretnina nalaže da se usvojenom poredbenom metodom tržišna vrijednost predmetnog stana određuje iz najmanje tri kupoprodajne transakcije, a što je sve obrazloženo na stranici 6 i 7 izrađenog vještva, kao što važeći propisi nalažu da se u izračun može koristiti kupoprodajna transakcija stanova koja je provedena u zadnje 4 godine od dana izrade vještva, te da se provede postupak međuvremenskog izjednačavanja usporednih nekretnina na osnovu indeksa cijena stambenih nekretnina koje izdaje Državni zavod za statistiku RH, odnosno prevođenje jediničnih cijena usporednih nekretnina na dan izrade vještva, a što je obrazloženo na stranici 7. izrađenog vještva. U odnosu na prigovor da je predmetni stan opterećen založnim pravom, te da se navedena okolnost morala uzeti u obzir prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti stana, vještak navodi da je izračun tržišne vrijednosti predmetnog stana u izrađenom vještvu dan bez uključivanja vrijednosti uknjiženog založnog prava, a sve u skladu sa važećim Zakonom i Pravilnikom o procjeni vrijednosti nekretnina, odnosno izračun tržišne vrijednosti predmetnog stana u izrađenom vještvu je dao bez uključivanja vrijednosti založnog prava ili vrijednosti bilo kojeg drugog tereta.

Što se tiče okolnosti oko izvršene adaptacije na koju se poziva predloženik u podnesku potrebno je napomenuti da se procjena prometne - tržišne vrijednosti predmetnog stana vrši prema stanju zatečenom na licu mjesta u momentu očevida, odnosno u izračun tržišne vrijednosti predmetnog stana je uključena i vrijednost troškova na adaptaciji istog. Isto tako što se tiče troškova ulaganja za koje predloženik tvrdi da ih je izvršio isto nije bilo predmet vještačenja odnosno nalog suda, već je predmet vještačenja prema nalogu suda bio da se da prijedlog mogućnosti fizičke diobe predmetnog stana u odnosu na suvlasničke idealne dijelove stranaka u postupku, jasno prema stanju nekretnine zatečene na licu mjesta u momentu očevida, a što nalaže pravilo materijalne diobe.

9. Stranke nisu imale daljnjih prigovora ni primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke kojega je ovaj sud prihvatio kao stručan i u kojem je vještak odgovorio i otklonio sve prigovore i primjedbe stranaka.

10. Ovaj sud je mišljenja da se kod diobe nekretnina ima izvršiti najprije materijalna dioba ukoliko je to moguće. Ukoliko to pak nije moguće ili je moguće uz sasvim nesrazmjeran trošak, ima se izvršiti civilna dioba odnosno prodaja na javnoj dražbi i tako dobivena vrijednost podijeliti između stranaka prema veličini njihovih suvlasničkih udjela.

11. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

12. Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

13. Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

14. Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

15. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, sud je prihvatio predmetno vještvo sudskog vještaka J. M.

kao logično i argumentirano te izrađeno u skladu s pravilima struke. Stoga je odbijen prijedlog za provođenjem novog vještačenja po drugom vještaku građevinske struke. Pošto je vještak decidirano utvrdio da predmetnu nekretninu nije moguće geometrijski podijeliti s obzirom na suvlasničke udjele stranaka, to je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka za graditeljstvo J. M., nedvojbeno utvrdio da je u ovom predmetu moguća jedino civilna dioba predmetne nekretnine. Sudski vještak je otklonio istaknute prigovore na pisani nalaz i mišljenje. Stoga je odlučeno da se stvar proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka koji udijeli nisu sporni i proizlaze iz navedenog z.k. izvatka. Po pravomoćnosti ovog rješenja kojim je utvrđen način diobe, dioba će se provesti prema pravilima Ovršnog zakona.

Prema čl. 57. Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) za procjenu vrijednosti nekretnina i izvođenje nužnih podataka koriste se kupoprodajne cijene i drugi podatci, kao što su najamnine, zakupnine, troškovi gospodarenja, i skup obilježja nekretnine, koji nisu pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti. Prilikom izrade procjene vrijednosti nekretnina osim navedenih podataka u stavku 1. ovoga članka, procjenitelj je dužan navesti i datum kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čestice, naziv katastarske općine, površinu katastarske čestice, te podatke koji se odnose na kakvoću i obilježja nekretnine. Ako se radi o izgrađenim katastarskim česticama, potrebno je navesti i vrstu građevine, opis građevine, njezinu površinu, naziv ulice/trga, kućni broj, kat i godinu građenja. Prema st. 3. navedenog zakona kupoprodajne cijene i drugi podatci koji su pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se transakcijama po tržišnim uvjetima i nisu pogodne za procjenu vrijednosti nekretnina. U svrhu provedbe ovoga Zakona raspoloživi podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se, na temelju pisanog zahtjeva, pribavljati iz: - eNekretnina i - isprava o kupoprodaji nekretnina koje su uložene u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela. Podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, kao i podatci o kakvoći poredbenih nekretnina smatraju se razmjernima svrsi za koju su izdani ako se odnose na procjenu vrijednosti pojedinačne nekretnine za koju se pribavljaju. U slučaju nedostatka podataka na području nekretnine za koju se izrađuje procjena vrijednosti moguće je, uz dodatnu analizu i interkvalitativno izjednačenje, upotrijebiti i druge podatke koji su dostupni na usporedivim područjima. Usporedivost područja utvrđuje se prema gospodarskim, prostornim, prostorno-planskim i demografskim pokazateljima. Podatci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne mogu biti stariji od 4 (četiri) godine u odnosu na dan vrednovanja, osim ako je drukčije posebno traženo u zadatku za izradu procjene vrijednosti nekretnine.

U pogledu prigovora predloženika glede okolnosti prouzrokovane zbog pandemije koronavirusom da vještvo nije usklađeno sa čl. 57. navedenog zakona a odnosi se na način pribavljanja i izdavanja podataka kojima se služio sudski vještak ističe se da je vještak s pravom uzimao u smislu procjene vrijednosti 2017., 2018 i 2019. a sve s obzirom da je 2017. ta nekretnina po smrti majke ostala u suvlasništvu predlagatelja i predloženika. Općepoznato je kako nije došlo do pada tržišne vrijednosti nekretnina neovisno o trenutnoj situaciji.

16. Među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Istaknuti prigovori od strane predloženika koji se odnose na ulaganja u predmetni stan i otplatu mjesečnih rata za otkup stana i eventualno plaćanje režija su obveznopravni prigovori koji se ne rješavaju u ovom postupku i nisu od utjecaja na veličinu suvlasničkih udjela stranaka, kao i upisana uknjižba založnog prava. Također i eventualno potraživanje predlagatelja prema predloženiku za slučaj nekorištenja predmetnog stana rješava se u posebnom postupku.

17. Zbog svega navedenog valjalo je donijeti rješenje o civilnoj diobi predmetne nekretnine te odlučiti kao u točki I. izreke rješenja, temeljem odredbe čl. 50. st. 4. ZV-a.

18. Što se pak tiče troškova nastalih tijekom ovog postupka, sud je iste obračunao računajući trošak vještačenja (3.100,00 kn) i očevida (372,80 kn), te sudske pristojbe prijedloga i odluke suda (po 200,00 kn), a koji ukupno iznosi 3.872,80 kuna, a koje je prethodno snosio predlagatelj, a pošto su stranke suvlasnici i to predlagatelj za 1/3 dijela, predloženik za 2/3 dijela, to je valjalo gornji iznos obračunati po istoj kvoti, pa je valjalo odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja, a s obzirom da se u izvanparničnom postupku priznaju samo efektivni troškovi (vještačenje, očevid i sl.), a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Stoga predlagatelju nije priznat trošak sastava prijedloga, podneska i zastupanja na ročištima.

Split, 14. srpnja 2021.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević, v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. stranaka

- u spis