Broj: Ppž-3651/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene A.G., zbog prekršaja iz članka 54. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi okr. A.G., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 5. ožujka 2021., broj: 33. Pp J-4002/2020-4, u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2021.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba okr. A.G. kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. A.G. je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 5. ožujka 2021., broj: 33. Pp J-4002/2020-4, proglašena je krivom okr. A.G. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 54. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna u iznosu od 4.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezana na nakanadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 kuna.

1.1. Istom presudom, okrivljenici je na temelju članka 76.a Prekršajnog zakona i 64. stavak 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga izrečena mjera oduzimanja predmeta i to: droga „Cannabis Marihuana“ sveukupne težine T1-2,5 grama i T2-1,0 grama, a koji su privremeno oduzeti prema Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta Policijske postaje Split ser. broj: 01426312.

2. Protiv te presude, okr. A.G. osobno je pravodobno po branitelju odvjetniku E.S. podnijela žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o izrečenoj novčanoj kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenica žalbi ističe da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu i to pisanoj obrani okrivljenice zanemarujući odredbu članka 172. stavak 2. Prekršajnog zakona, kojom odredbom je propisana obveza suda da okrivljenika upozori o pravu na branitelja u situaciji kada ga prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alterantivno propisana kazna zatvora, o čemu se u konkretnom sučaju radi, a čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona.

5.1. Međutim, nije u pravu okrivljenica kada ističe opisanu bitnu povredu odredba prekršajnog postupka.

5.2. Naime, iz stanja spisa proizlazi da je okrivljenica uredno primila poziv za glavnu raspravu za 5. ožujka 2021., na koju glavnu raspravu nije pristupila dok je na glavnu raspravu pristupio branitelj okrivljenice E.S. te predao pisanu obranu okrivljenice koju je prvostupanjski sud u dokaznom postupku pročitao.

5.3. Odredbom članka 172. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je: „(2) Kada se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. ovog članka uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijet će se u zapisnik.“

Odredbom čl. 172. st. 4. Prekršajnog zakona propisano je:

„(4) Ako je postupljeno protivno st. 2. i 3. ovog članka, na iskazu okrivljenika ne može se utemeljiti osuđujuća presuda.“

5.4. Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da se ista odnosi na procesnu situaciju kada okrivljenik pristupi na ispitivanje, dok je okrivljenica uredno primila poziv za ispitivanje na koje nije pristupila te je iskoristila svoje pravo na iznošenje obrane u pisanom obliku, pa budući da okrivljenica nije pristupila na ispitivanje nije bilo niti uvjeta da ju se upozorava u smislu članka 172. stavka 2. Prekršajnog zakona.

5.5. Osim toga, okrivljenica je u pozivu za ispitivanje bila upozorena na svoje pravo na branitelja, koje pravo je ostvarila i angažiranjem branitelja u osobi odvjetnika E.S. i koji je bio prisutan na zakazanoj glavnoj raspravi te je osobno u spis predao pisanu obranu okrivljenice.

5.6. Stoga, pisana obrana okrivljenice predstavlja zakonit dokaz te nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 10. Prekršajnog zakona, koja se neosnovano ističe u žalbenim navodima.

6. U žalbi zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, okrivljenica ističe da je izrečena novčana kazna previsoko odmjerena te da sud nije cijenio sve olakotne okolnosti koje egzistiraju na strani okrivljenice obzirom da je zanemario da je okrivljenica nezaposlena osoba koja vodi brigu o maloljetnom djetetu, bez stalnih i stabilnih primanja.

6.1. Međutim, razmotrivši odluku o kazni koju je prvostupanjski sud izrekao okrivljenici za počinjeni prekršaj, ovaj drugostupanjski sud prihvaća kao pravilno utvrđene od strane prvostupanjskog suda sve okolnosti koje u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja.

6.2. Za prekršaj za koji je okr. A.G. proglašena krivom zakonom je propisana novčana kazna u visini od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 4.000,00 kuna predstavlja novčanu kaznu izrečenu u iznosu ispod zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetni prekršaj. Imajući na umu okolnosti počinjenja prekršaja i s time povezanu jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti te od strane prvostupanjskog suda pravilno utvrđeno sve okolnosti od utjecaja na odmjeravanje kazne cijeneći kao olakotne okolnosti priznanje djela, dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, primjereno držanje tijekom trajanja postupka, izraženo žaljenje zbog počinjenog prekršaja i dano obećanje da se isto više neće ponoviti, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost daljnjeg ublažavanja novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi se mogla postići blažim kažnjavanjem.

6.3. Isto tako, prilikom odmjeravanja novčane kazne prvostupanjski sud je uzeo u obzir imovinske i obiteljske prilike okrivljenice koje u korelaciji s utvrđenim olakotnim okolnostima nasuprot težini počinjenog prekrašaja daju osnovu za izricanjem ublažene novčane kazne upravo do mjere koju je utvrdio prvostupanjski sud.

6.4. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenica zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni.

6.5. Potrebno je istaknuti da iz podneska okrivljenice dostavljenog ovom sudu 16. travnja 2021. proizlazi da je okrivljenica platila 2/3 izrečene novčane kazne i troškove prekršajnog postupka određenih po prvostuapnjskom sudu, pa je time okrivljenica izvršila izrečenu novčanu kaznu.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka i po ocjeni ovog suda, plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, a imajući u vidu da okrivljenica nije nesposobna za rad neće biti dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje kao niti uzdržavanje osoba koje je dužna uzdržavati.

8. Slijedom svega navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 14. srpnja 2021.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravka za spis, okrivljenicu i tužitelja.