Poslovni broj: 5 UsI-405/20-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Zrinki Pivac, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja M.P. iz B., OIB: …., zastupan po M.B., odvjetniku u S., V….,

protiv tuženika I. Povjerenstva za žalbe Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi prestanka dozvole za boravak i rad, nakon javne rasprave zaključene 2. srpnja 2021. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 12. srpnja 2021.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi oglašavanja ništavim rješenja tuženika I. Povjerenstva za žalbe Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-217-02/19-06/101, Urbroj: 317-19-2 od 19. prosinca 2019., podredno radi poništenja rješenja tuženika I. Povjerenstva za žalbe Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-217-02/19- 06/101, Urbroj: 317-19-2 od 19. prosinca 2019.

II. Odbija se zahtjev tužitelja radi naknade troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika I. Povjerenstva za žalbe Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-217-02/19-06/101, Urbroj: 317-19-2 od 19. prosinca 2019., u postupku po žalbi M.. ovdje tužitelja, pod točkom 1. izreke izmijenjeno je rješenje

P.u. d.-n., P. p. K., broj: …od …., na način da izreka glasi: „1. Prestaje važiti dozvola za boravak i rad broj: 511-03-10-UP/I-5/56-2019. izdana M. P. za razdoblje od 15.03.2019. do 15.03.2020. godine, kao i biometrijska dozvola boravka serijskog broja: …te mu je prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj, s danom izvršnosti ovoga rješenja. 2. M. P.dužan je napustiti EGP-a odnosno

Republiku Hrvatsku u roku od 7 dana, računajući od dana izvršnosti ovoga rješenja. 3. M.P. dužan je prilikom napuštanja Republike Hrvatske ovo rješenje predati policijskom službeniku na graničnom prijelazu ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a. 4. M. P.

prisilno će se udaljiti ako po izvršnosti ovoga rješenja ne postupi u smislu točke 2. izreke ovog rješenja." Pod točkom 2. izreke je riješeno kako to rješenje zamjenjuje rješenje P. u.d.-n., P. p. K., broj:

…9 od …. ..

2. Rješenjem P. u. d.-n., P. p.

K., broj: … od …., osim naprijed

navedenog, je bilo riješeno kako se protjeruje iz Republike Hrvatske M. P.

rođen …. godine u B., R. S., državljanin R.

S., te mu se zabranjuje ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj na 5 (pet) godina, računajući od dana napuštanja Republike Hrvatske.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito i protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, dalje ZUP). Ističe kako osporeno rješenje tuženika ne sadrži razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, kao ni razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na rješenje kakvo je dano u dispozitivu, pa pobijano rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, nije moguće ispitati. Poziva se na odredbu članka 21. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja („Narodne novine“, broj 68/2018, dalje Pravilnik), kojom je propisano kako se rješenje o protjerivanju zbog razloga nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja može donijeti samo na zahtjev nadležne sigurnosne službe, odnosno ministarstva nadležnog za poslove zdravstva, te navodi kako je u konkretnom slučaju Sigurnosno-obavještajna agencija uputila tuženiku nekvalificirani dokument, slijedom čega se ne radi o situaciji normiranoj citiranom odredbom Pravilnika. Potonje kako ukazuje da se postupak vodio bez ispunjenja formalnih uvjeta za pokretanjem ovakve vrste postupaka, a što za posljedicu ima ništavost. Zaključno, napominje kako je rješenje doneseno od strane policijske postaje, suprotno odredbi članka 112. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), kojom je propisano kako rješenje o protjerivanju donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. Tužbenim zahtjevom predlaže da sud oglasi ništavim osporeno rješenje tuženika, te obustavi postupak, podredno poništi osporeno rješenje tuženika i predmet vrati tuženiku na ponovo odlučivanje.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom ističe kako je postupak prestanka dozvole za boravak i rad tužitelja pokrenut od strane P. p. K., po službenoj dužnosti, a na inicijativu Sigurnosno-obavještajne agencije. Navedena agencija kako je policijskoj postaji dostavila dokument od 1. srpnja 2019. pod oznakom nekvalificirano, prema kojem je u okviru zakonom definiranog djelovanja Sigurnosno- obavještajne agencije, temeljem nadležnosti iz članka 42. Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu ("Narodne novine", broj 79/06 i 105/06-ispravak), članaka 6. i 41. Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine", broj 85/08 i 86/12), te s tim povezanim člankom 5. Zakona o strancima utvrđeno kako tužitelj predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost i javni poredak, jer javno istupa i prijeti nasiljem s velikosrpskih polazišta protiv teritorijalnog integriteta i ustavno pravnog poretka Republike Hrvatske. Nadalje, ističe kako je to tijelo, koristeći ovlasti koje ima u povodu žalbe, izmijenilo pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu koji se odnosi na odluku o protjerivanju tužitelja, a sve pozivom na odredbu članka 115. stavak 3. ZUP-a, pri tome vodeći računa o odredbi članka 118. stavak 1. ZUP-a, prema kojem drugostupanjsko tijelo ne može izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu stranke koja je izjavila žalbu. Stoga, kako su neosnovani tužbeni navodi vezani s postupkom izmjene prvostupanjskog rješenja od strane tog Povjerenstva, kao i navodi u kojima se tužitelj poziva na pogrešku ništavosti prvostupanjskog rješenja. Zaključno se tuženik poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. U sporu je održana rasprava 2. srpnja 2021. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje ZUS) očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnima za rješenje ove upravne stvari, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenik tužitelja dodatno istaknuo kako tužitelju nikad nije rečeno, ni usmeno, ni pismeno, iz kojih razloga mu prestaje dozvola za rad i boravak, odnosno kako u konkretnom slučaju nisu navedeni razlozi donošenja osporenog rješenja, slijedom čega takvu odluku nije moguće ispitati. Zaključno je istaknuo kako je prvostupanjsko rješenje doneseno od nenadležnog tijela, te da dopis Sigurnosno obavještajne agencije ne predstavlja zahtjev iz članka 21. Pravilnika.

6. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/14, dalje Tarifa) i to na ime sastava tužbe i pristupa na ročište od 2. srpnja 2021., sve po 250 bodova, ukupno 500 bodova, odnosno 5.000,00 kuna.

7. Tijekom dokaznog postupka, a u cilju ocijene zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pregledana je i čitana dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Također, sud je po službenoj dužnosti dana 1. srpnja 2021. izvršio uvid u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije RH, na temelju kojih je doneseno osporeno rješenje, o čemu je sastavljena službena bilješka koja prileži spisu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Odredbom članka 47. stavak 1. točka 6. Zakona o strancima propisano je kako se privremeni boravak odobrava državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu rada. Stavkom 2. navedene zakonske odredbe propisano je kako se privremeni boravak u svrhu rada iz stavka 1. točke 6. ovoga članka odobrava kao dozvola za boravak i rad.

11. Odredbom članka 54. Zakona o strancima propisano je kako će se državljaninu treće zemlje odobriti privremeni boravak ako: 1. dokaže svrhu privremenog boravka,

2. ima valjanu putnu ispravu, 3. ima sredstva za uzdržavanje, 4. ima zdravstveno osiguranje, 5. nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj, 6. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

12. Prema odredbi članka 72. stavak 1. Zakona o strancima privremeni boravak prestaje državljaninu treće zemlje: 1. prestankom postojanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka, 2. ako ima zabranu ulaska i boravka, 3. ako u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, 4. ako se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravi u inozemstvu duže od 30 dana, 5. ako boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi odobrenja privremenog boravka. Stavkom 5. citirane zakonske odredbe propisano je kako se protiv rješenja Ministarstva donesenog putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje iz stavka 1. ovoga članka može izjaviti žalba, o kojoj odlučuje Povjerenstvo.

13. Odredbom članka 90. stavak 1. Zakona o strancima propisano je kako dozvola za boravak i rad prestaje važiti ako: 1. su ispunjeni uvjeti iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona, 2. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana, 3. državljanin treće zemlje obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad, 4. državljanin treće zemlje radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad, 5. državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati. Stavkom 3. te zakonske odredbe je riješeno kako se protiv rješenja Ministarstva donesenog putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje iz stavka 1. ovoga članka može izjaviti žalba, o kojoj odlučuje Povjerenstvo.

14. Odredbom članka 128. stavak 1. ZUP-a propisano je kako će rješenje oglasiti ništavim: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

15. Iz spisa predmeta proizlazi kako je upravni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, a nakon što je prvostupanjsko tijelo zaprimilo obavijest Sigurnosno- obavještajne agencije (neklasificiranim podneskom), a vezano uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka tužitelju. U obrazloženju podneska se navodi kako Sigurnosno- obavještajna agencija raspolaže podacima koji predstavljaju razlog za odbijanje zahtjeva za odobrenje privremenog boravka temeljem neispunjavanja uvjeta iz članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o strancima, a u svezi s odredbom članka 47. stavak 3. Zakona o strancima, jer da tužitelj predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost i javni poredak, budući da javno istupa i prijeti nasiljem s velikosrpskih polazišta protiv teritorijalnog integriteta i ustavno pravnog poretka Republike Hrvatske.

16. Nadalje, iz spisa proizlazi kako je tužitelj saslušan u P. p.K.,

o čemu u spisu prileži zapisnik o uzimanju izjave broj: … od …., iz kojeg proizlazi kako je tužitelj upoznat sa sadržajem navedenog neklasificiranog podneska Sigurnosno obavještajne agencije. Nadalje, u zapisniku je sadržana izjava imenovanog tužitelja kako je mu nije poznato na što se odnose podaci sadržani u neklasificiranom podnesku, međutim, kako pretpostavlja da se radi o slici na kojoj je on i njegov prijatelj, koja je objavljena na Instagram profilu prijatelja, od koje slike i komentara kako se želi ograditi, ujedno navodeći kako je tu sliku i on objavio na svom Instgram profilu. Nastavno je naveo kako je srpske nacionalnosti, pa se ima pravo slikati u svojoj zemlji sa obilježjem svoje zemlje, te nema ništa protiv bilo koje nacionalnosti i vjere. Također, kako nije član niti jedne navijačke organizacije, niti jednog pokreta, dok polovica njegove obitelji živi u Republici Hrvatskoj, pa nema razloga nikoga ne poštivati, a podjednako poštuje i Srbiju i Hrvatsku. Zaključno je istaknuo kako zadnjih šest-sedam godina dolazi u Republiku Hrvatsku, te osim prometnog prekršaja, nije imao niti jedan incident, niti provokacije, te ima dosta prijatelja, a njegova majka, koja je obrtnica, pridonosi uvelike Republici Hrvatskoj doprinosima po osnovi rada, kao i njen suprug, hrvatski državljanin.

17. Tijekom spora je uredujuća sutkinja, koja je upoznata s načinom postupanja s klasificiranim podacima, po službenoj dužnosti izvršila uvid u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije na temelju kojih je doneseno osporeno rješenje, o čemu je sastavljena službena bilješka (list 11. spisa), kojom prilikom je utvrđeno kako u istima ima naznaka da bi tužitelj predstavljao opasnost za nacionalnu sigurnost i javni poredak, u smislu odredbe članka 54. stavka 1. točke 6. Zakona o strancima.

18. Slijedom navedenog, imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje, sadržaj neklasificiranog podneska Sigurnosno-obavještajne agencije, prema ocjeni ovog suda osnovano su upravna tijela utvrdila postojanje sigurnosnih zapreka za odbijanje zahtjeva za odobrenje privremenog boravka tužitelja u Republici Hrvatskoj. Pri tome se, a s obzirom da se radi o klasificiranim podacima Sigurnosno-obavještajne agencije pod oznakom tajnosti „ograničeno“, tužitelju kao sudioniku upravnog postupka i sudskog spora navedeni podaci nisu mogli dati na uvid, niti su isti mogli biti sadržajno navedeni u obrazloženju odluke, budući da uvid u klasificirane podatke mogu izvršiti samo osobe koje su na propisani način upoznate s načinom postupanja s klasificiranim podacima. Stoga se prigovor tužitelja da u obrazloženju pobijanog akta nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama ocjenjuje neosnovanim.

19. Također, tužitelj neosnovano prigovara kako je osporeno rješenje ništavo, jer je doneseno bez zahtjeva stranke, u konkretnom slučaju bez zahtjeva Sigurnosno- obavještajne agencije, kao i da se radi o predmetu za čije rješavanje nije nadležno prvostupanjsko tijelo. Ovo stoga što predmet upravnog postupka nije protjerivanje tužitelja iz Republike Hrvatske, već prestanak važenja dozvole za boravak i rad u smislu odredbe članka 90. stavak 1. točka 1. Zakona o strancima, koji postupak je vođen po službenoj dužnosti, a donositelj rješenja je u skladu sa stavkom 3. navedene zakonske odredbe nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja, dok o žalbi odlučuje Povjerenstvo. Stoga je i pravilno postupio tuženik kada je u okviru svojih ovlaštenja izmijenio prvostupanjsko rješenje u dijelu koji se odnosi na odluku o protjerivanju, te takvo postupanje nije na štetu tužitelja.

20. Slijedom sveg navedenog, kako sud cijeni osporeno rješenje tuženika zakonitim, to je pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga je, a kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, odbijen zatraženi trošak tužitelja, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 12. srpnja 2021.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

1. M. P. iz B., zastupan po M. B., odvjetniku u S.,

V. …,

2. I. Povjerenstvo Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33,

3. u spis

Rj./

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

2. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u iznosu od po 900,00 kuna, a u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), nakon pravomoćnosti presude.

3. Vratiti spis tuženika nakon pravomoćnosti presude. 4.

Kalendar 30 dana.