Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj:12 Gž Zk-338/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Dubravki Bosilj kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja T. G., OIB:…, iz J., za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Z- 3882/2020 (Z-16990/2019) od 14. srpnja 2020., dana 12. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se žalba predlagatelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Z-3882/2020 (Z-16990/2019) od 14. srpnja 2020. i predmet se vraća istom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk.ul. 23 k. o. S. J..

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud odbio je prigovor predlagatelja i potvrdio rješenje istog suda br. Z-16990/19 od 6. ožujka 2019. kojim je odbijen prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina kč.br. 1709, 2244, 2245, 2267, 2282, 3437 i 3438 u ½ dijela istih sve upisane u zk.ul. br. 23 k.o. S. J. u bitnome iz razloga što uz prijedlog priložena povijest promjena na navedenim nekretninama i posjedovni list nisu isprave temeljem koje se može upisati nečije pravo u zemljišnu knjigu već je osnova i temelj za dokazivanje pravnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Kako predlagatelj nije priložio bilo kakvu ispravu kojom bi učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano i temeljem koje bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižne upise u smislu čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 - dalje: ZZK) obzirom da posjedovni list nije isprava koja se traži odredbom navedenog čl. 208. ZZK-a, to je prijedlog ocIjenjen neosnovanim.

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj podnosi žalbu ne navodeći konkretno ni jedan zakonski žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH, NN 70/19 - dalje: ZPP) koji se shodno primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima osnovom čl. 99. ZZK, no sadržajem žalbe apelira na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se žalba usvoji, pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak u kojem će se otvoriti i provesti predloženi pojedinačni ispravni postupak. Ponavlja u žalbi da je on predmetne nekretnine u ½ dijela stekao nasljeđivanjem od svojih prednika kao njihovo vanknjižno vlasništvo, ne posjeduje druge isprave osim onih koje je priložio, a iz priložene povijesti promjena na predmetnim nekretninama vidljivo je da je njegov prednik upisan kao posjednik od osnivanja katastra.

3. Žalba predlagatelja je osnovana.

4. Predlagatelj je na temelju odredbe čl. 208. ZZK-a svojim prijedlogom zatražio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za ½ nekretnina čk. br. 1709, 2244, 2245, 2267, 2282, 3437 i 3438 sve upisane u zk. ul. 23. k. o. S. J. na ukupno 19 suvlasnika i to u dijelovima upisanih suvlasnika pod rednim br. 1 - 14 te 18 i 19 koji čine ½ dijela istih, dok su u drugoj polovini dijela (252/504 dijelova) upisani Š. M. i G. S.. Uz prijedlog je osim zk. izvatka priložio posjedovni list br. 162 Odjela za katastar Crikvenica iz kojeg je razvidno da je predlagatelj upisan kao isključivi posjednik u polovici površine navedenih nekretnina iz zk. izvatka, kao i povijest promjena na navedenim nekretninama Odjela za katastar nekretnina Crikvenica od 25. siječnja 2020. iz kojeg proizlazi da je na dijelovima nekretnina za koje je i podnijeti prijedlog radi vođenja pojedinačnog ispravnog postupka po predlagatelju kao posjednik od osnutka katastra 1954. upisan G. T. pok. A., a na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici br. Z-90/1977 od 19. siječnja 1997. cijeli posjed prelazi na predlagatelja.

5. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je posebni zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kada postoji opravdani razlog koji postoji prema st. 3. iste zakonske odredbe kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano. Istom odredbom u st. 4. navedeno je da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja takvog postupka, pa se tako kao primjer takve isprave navode i izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku, a prema st. 5. istog članka ako se prijedlogom predlaže upisati pravo vlasništva prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis.

6. Iako je točno kako sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da posjedovni list nije isprava temeljem koje se može upisati nečije pravo u zemljišnu knjigu, no predlagatelj samim prijedlogom niti ne traži upis svog prava su/vlasništva na u prijedlogu navedenim nekretninama temeljem posjedovnog lista, nego istim dokazuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka jer prijedlogu prilaže upravo isprave koje su ranije citiranom odredbom čl. 209. st. 4. i 5. navedene kao isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka. Sud uopće ne obrazlaže zbog čega smatra da se po provedenoj raspravi temeljem priloženih isprava i saslušanjem svjedoka (što se također u prijedlogu predlaže) te eventualnom utvrđenju da je predlagatelj osobno i po svojim prednicima u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina kontinuirano preko 60 godina ne može utvrđivati njegovo pravo vlasništva koje da je stekao dosjelošću. Naime i institut dosjelosti je jedan od pravnih osnova temeljem kojeg se stiče pravo vlasništva.

7. Obzirom da je predlagatelj uz svoj prijedlog priložio isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka u smislu st. 3., 4. i 5. čl. 209. ZZK-a to je u nastavku postupka sud prvog stupnja dužan postupiti prema odredbama 209. st. 7., čl. 210. do 216. ZZK-a, donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka te nakon provedenog postupka donijeti rješenje o prijedlogu predlagatelja za upis njegovog prava vlasništva ovisno o utvrđenjima na raspravi za ispravak.

8. Obzirom na prethodno navedeno valjalo je usvojiti žalbu predlagatelja, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, ujedno i naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prigovora osnovom čl. 380. st. 3. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a.

Varaždin, 12. srpanj 2021.

Sutkinja

Dubravka Bosilj