R1-504/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

SPLIT

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vlasti Vukičević, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice J. Z.

OIB…, iz S. G., zastupane po pun. B.

B., odvj. u J., protiv protustranaka pod 1) I. L. OIB.:

iz J., i pod 2) J. L. OIB.: iz K.

Š., zastupanog po pun. I. J., odvj. u H., radi

uređenja međe, na očevidu održanom 07. lipnja 2021., po prispijeću skice lica mjesta – uređene međe izrađene po stalnom sudskom vještaku P. G., dipl. ing. geod., zaprimljene 24. lipnja 2021., dana 12. srpnja 2021.

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između čest.zem 3232/11 K.O. V. u posjedu predlagateljice J. Z. i čest.zem 3228/2 K.O. V. u posjedu protustranka pod 1) I. L. i pod 2) J. L. prema posljednjem mirnom posjedu, tako da međa

ide pravcem - točkama 1-8-9-10, kako je sve označeno na skici lica mjesta – uređene međe, stalnog sudskog vještaka P. G. dipl. ing. geod.

II. Točke međne linije su na terenu označene crvenom bojom i brojevima 1-8-9-10, te je strankama predan posjed do uređene međne linije.

III. Stranke se upućuju da svoje jače pravo vlasništva na spornom dijelu međe mogu dokazivati u parničnom postupku, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o uređenju međe.

IV. Nalaže se protustrankama pod 1) i 2) na ime troškova ovog izvanparničnog postupka solidarno naknaditi predlagateljici iznos od 2.490,10 kn, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 02. kolovoza 2018. zaprimljen je prijedlog predlagateljice J. Z.

protiv protustranaka pod 1) I. L. i pod 2) J. L., radi uređenja međe

u kojem se navodi kako je predlagateljica vlasnica nekretnine označene kao čest.zem 3232/11 K.O. V., a protustranke su vlasnici susjedne čest.zem 3228/2 K.O. V.. Nadalje se navodi da je međa između predmetnih nekretnina sporna,

1.1. Predlagateljica je uz prijedlog dostavila sljedeću dokumentaciju: izvadak iz zemljišne knjige, zemljišnoknjižnog odjela ovog suda za nekretninu

oznake kat.čest 3232/11 Z.U. 2400 K.O. V., izvadak iz zemljišne knjige, zemljišnoknjižnog odjela ovog suda za nekretninu oznake kat.čest

3228/2 Z.U. 20 K.O. V., te izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Odjela za katastar nekretnina od 01. kolovoza 2018.

2. Protustranka pod 1) I. L. se nije izričito očitovao o prijedlogu, odnosno tijekom trajanja postupka je naveo da bi se pitanje međe trebalo riješiti dogovorom između stranaka.

3. Protustranka pod 2) J. L. je izjavio da se načelno ne protivi prijedlogu, te je predložio izvršiti uvid u predmet Općinskog suda u Starom Gradu posl. br. IR-5/98 koji se vodio radi uređenja međe između nekretnina u vlasništvu stranka.

4. Uvidom u izvanparnični predmet Općinskog suda u Starom Gradu posl. br. IR-5/98 je utvrđeno da se postupak vodio po prijedlogu predlagatelja J. Z. i

M. Z. protiv protustranke I. L., radi uređenja međe između

čestice predlagatelja oznake čest.zem 3232/1 K.O. V. i čestice protustranke oznake čest.zem 3228/2. Rješenjem Općinskog suda u Starom Gradu posl. br. IR-

5/98 od 27. svibnja 1999. je odlučeno sljedeće:

"I/Uređuje se međa između čestice predlagatelja J. i M. Z. č.zem. 3232/1- šuma u pov. od 335 m2, u naravi kuća za odmor sa okućnicom (upisana u zk. ul 7 k.o. V. na imenu prednika predlagatelja), i čestice protustranke I. L. č.zem. 3228/2 – šume u I. D., pov. 1180 m2, u naravi obiteljske kuće sa okolnim zemljištem, upisane u zk. ul. 20. k.o. V., po posljednjem mirnom posjedu,tako da istu predstavlja izlomljena linija A-B-C-D-E, u situaciji mjerničkog vještaka P. C. od 31.07.1996.g. (koja je sastavni dio rješenja). Na terenu

je međa označena drvenim i željeznim klinovima u točkama A, B, C, D i E, a proteže se od sjevera u pravcu juga.

II/Vrijednost sporne površine označene u situaciji mjernika prelazi iznos spora male vrijednosti.

III/Svaka stranka može svoje jače pravo na spornoj površini ostvariti putem parnice, ali najkasnije u roku od 3 mjeseca, od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

IV/J. Z. je dužna na depozit ovoga suda uplatiti iznos od 590,00 kn (petstodevedesetkuna) a I. L. iznos od 1.590,00 kn

(tisućupetstodevedesetkuna), sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja, a pod prijetnjom izvršenja."

Protiv rješenja od 27. svibnja 1999. žalbu su podnijeli predlagatelji.

Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž-310/10 od 14. svibnja 2010. odbijena je žalba, te je potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda.

5. Napominje se da su stranke pred ovim sudom više puta tražile odgodu ročišta radi pokušaja dogovora, do čega u konačnici nije došlo.

6. Odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV) propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (u postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

6.1. U slučaju kada se međe više ne raspoznaju niti se dadu utvrditi gdje su postojale, ili u slučaju kada između dvije nekretnine međe postoje, ali su sporne, sud utvrđuje među na jedan od načina propisan odredbom članka 103. stavak 2. i 3. ZV- a, tj. prema katastarskom nacrtu, sporazumu susjeda, posljednjom mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda.

6.2. Kad sud uredi među na jedan od navedenih načina, on meritorno ne rješava pravo vlasništva zemljišne nekretnine nego samo nastaje predmnijeva da se pravo vlasništva svakog od susjeda – međaša proteže do međe koju je sud tako odredio.

6.3. Sud je pri donošenju sudske odluke dužan postupati po redoslijedu načina uređenja međa, koji je propisan odredbom članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a.

7. Radi uređenja u konkretnom slučaju sporne međe, sud je dana 07. lipnja 2021. održao ročište na licu mjesta u K.O. V., uz sudjelovanje geodetskog vještaka P. G..

7.1. Na očevidu je punomoćnik predlagateljice predložio da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, u protivnom da se na okolnost zadnjeg mirnog posjeda saslušaju svjedoci, te ukoliko se na taj način ne bi utvrdio posljednji mirni posjed, predložio je donošenje pravičnog rješenja.

7.2. Punomoćnik protustranke pod 2) je istakao kako je međa na terenu jasno vidljiva na način da je definirana, među ostalim, i građevinskim radovima koji su poduzeti prije cca 50 godina što je u dijelu nekretnine prema jugu vidljivo po samom obliku terena, budući postoji put, zatim ostatci zida i dva tzv. laza (pristave), a prama sjeveru, osim dijela preko kojeg prelazi javni put se nalazi zid.

7.3. Punomoćnik predlagateljice je osporio iznesene navode ističući da zidić u sjevernom dijelu nije nikada predstavljao stvarnu među između nekretnina prednika predlagateljice i protustranaka. U pogledu južnog dijela ispod javnog puta, naveo je kako je prednica predlagateljice taj dio nekretnine smatrala svojim vlasništvom, te se u tom smislu i ponašala. Stvarna međa između nekretnina stranaka nalazi se na kamenju koje se vidi sa javnog puta.

7.4. Pregledom zatečenog stanja na licu mjesta je utvrđeno da nekretnina predlagateljice u naravi predstavlja zemljište pod šumom sjeverno od asfaltnog puta, asfaltni put, kao i zemljište južno od asfaltnog puta. Na zemljištu sjeverno od asfaltnog puta izgrađen je betonski parking, a preko zemljišta južno od asfaltnog puta, prolazi betonski put koji pada od sjevera prema jugu do kuće predlagateljice. Nekretnina protustranke u naravi predstavlja zemljište na kojem se nalazi stambeni objekt s pripadajućom okućnicom, zemljište pod asfaltnim putem, te zemljište pod borovom šumom koje se nalazi sjeverno od tog puta. Okućnica istočno od stambenog objekta ima dvije pristave – podzidane dijelove, a na prvoj od asfaltnog puta se nalazi vrtna ljuljačka (željezna konstrukcija za ljuljačku).

7.5. Vještak dipl.ing.geod. P. G. je naveo kako nekretnina predlagateljice ima zemljišnoknjižnu, odnosno katastarsku oznaku čest.zem 3232/11 K.O. V., dok nekretnina protustranaka ima oznaku čest.zem 3228/2 K.O. V..

7.6. Nakon toga je dat nalog sudskom vještaku da pokaže među između čest.zem 3232/11 i 3228/2 K.O. V. prema katastarskom nacrtu, te je vještak nakon obavljene izmjere i preklapanja katastarskog plana sa stanjem terena pokazao među prema katastarskom nacrtu označivši tri točke koje se nalaze na pravcu katastarske međe koje su u skici lica mjesta označene točkama 1-2-3, s time da se najjužnija točka nalazi u blizini mjesta gdje betonski ogradni zid iz smjera istok-zapad prelazi u smjer sjever-jug (toč. 1.), sjevernija točka međe označava se na južnoj strani asfaltnog puta i to u blizini istočnog kraja betonskog prolaza koji se nalazi uz objekt protustranka (toč. 2.), dok se najsjevernija pokazana točka nalazi na sjeveru uz zemljani put koji se proteže u smjeru istok-zapad, te je vidljiv na katastarskom planu kao kat.čest 4056.

7.7. Nakon prethodnih utvrđenja, strankama je pokazana međna linija u skladu s katastarskim planovima, te je predlagateljica izjavila kako ona ne traži da se međa uredi prema, na terenu pokazanom katastarskom nacrtu, odnosno planovima, već traži da se međa uredi prema planovima koji su bili prije homogenizacije i novih pravila o identifikaciji. Protustranka pod 2) je izjavio kako katastarska granica ne odgovara međi, kako na spornom dijelu, tako i na ostalim dijelovima nekretnine u vlasništvu protustranaka.

7.8. Predlagateljica je ne terenu pokazala među između svoje nekretnine i nekretnine protustranaka, i to najjužniju točku u blizini južne točke međe koja je pokazana po katastru od strane vještaka, zatim je pokazala pravac pružanja međe prema sjeveru uz ostatak po njezinom navodu nekadašnjeg suhozida, odnosno gomile, koji pravac međe je u skici lica mjesta označen linijom i brojkama 4-5-6.

7.9. Protustranka pod 2) je pokazao među između svoje nekretnine i nekretnine predlagateljice, i to najjužniju točku koja se nalazi istočno od najjužnije točke po katastarskoj granici koja je pokazana, zatim je pokazao pravac prema sjeveru – po ostacima kamenja koji se nalaze istočno od pregradnih podzidova, odnosno ljuljačke u blizini tri stabla bora, te nastavak međe koji se pruža zidom napravljenim od kamenja, koji je po gornjoj strani preliven betonom, a koji pravac međe je u skici lica mjesta označen isprekidanom linijom i brojkama 7-8-9-10.

8. Vještaku je dat nalog da na skici lica mjesta, osim pravca katastarske međe prikaže i pravac međe prema kazivanju predlagateljice i protustranke pod 2). Ujedno je sudac poučio prisutne o načinu uređenja sporne međe po odredbama čl. 103. ZV- a, te se s obzirom na nepostojanje sporazuma o načinu uređenja međe odnosno o pravcu međe, prešlo na sljedeću fazu postupka radi utvrđivanja posljednjeg mirnog posjeda.

9. Predlagateljica J. Z. je u svom iskazu navela da je nekretninu oznake čest.zem 3232/11 K.O. V. kupila 2005. godine od tete M. Š., i to jedan

dio nekretnine, a nakon toga od njezine kćerke Ž. Š. preostali dio, tako da je sada vlasnica cijele nekretnine. Njena teta, sada pok. M. Š. je ranije pokrenula postupak radi uređenja međe između njene nekretnine i nekretnine u vlasništvu protustranaka, koji postupak nakon tetine smrti nije okončan. Nadalje je na pitanja svog punomoćnika odgovorila kako je 80-ih godina prošlog stoljeća jedan slovenac po odobrenju tete L. C. držao kamp kućicu na drugom lazu gledajući od asfaltnog-javnog puta; navela je kako je prije 10-ak godina zvala policiju zbog toga što je protustranka pod 2) rezao borove, te je odrezane grane stavio na gomilu i zapalio; na mjestu kameno-betonskog zidića za koji protustranka tvrdi da predstavlja među, ranije nije postojao suhozid, te je nakon njegove izgradnje rođakinja Ž. Š. pozvala jednu osobu da bagerom poruši taj zidić, međutim zidić nije srušen i ostao je na postojećem mjestu; sa protustrankama vodi razne sporove; crvena oznaka na kamenu kod suhozida položena sjeverno od asfaltnog puta je označena 1971. kada je otac protustranka I. L. kupio nekretninu od njenog pok. oca

J. C.. Upitana od strane suda kada je sagrađen postojeći kameno-betonski

zidić, odgovorila je da je taj zidić sagrađen prije cca 15-20 godina.

10. Protustranka pod 2) J. L. je u svom iskazu naveo kako je nekretninu oznake čest.zem 3228/2 K.O. V. površine 1180 m2 kupio njegov sada pok. otac I. L. 1971., i to od L. C.. Problemi su se javili kada je susjedna nekretnina prešla u vlasništvo obitelji Z. koji su tvrdili da je njegov otac kupio nekretninu u površini od 1000 m2, te su u pogledu navedenog pokrenuli parnični postupak koji su izgubili. Ponovo je pokazao i opisao među između svoje nekretnine i nekretnine u vlasništvu predlagateljice. Na pitanje punomoćnika predlagateljice je li na mjestu sada postojećeg kameno-betonskog zidića ranije postojao suhozid, isti je odgovorio da suhozid nije postojao, a zidić je sagrađen radi "traženja" međe, odnosno određivanja posjeda.

11. Svjedok M. Z. – suprug predlagateljice je u svom iskazu naveo kako

je otac protustranaka – I. L. od oca njegove supruge – J. C. kupio predmetnu nekretninu površine 1000 m2, i to putem punomoćnika, te su prilikom sklapanja ugovora jasno određene međe između njegove nekretnine i nekretnine koja je sada u vlasništvu predlagateljice. Među su tada na terenu označili crvenom bojom koja je po njegovim navodima vidljiva na sjevernom dijelu pravca međe, međutim problemi su se javili 1983.-1984. godine zbog prilaznog puta do nekretnine I. L. s južne strane, budući tada nije postojao javni put koji sada postoji.

Odgovarajući na pitanja punomoćnika predlagateljice svjedok je odgovorio da na mjestu današnjeg niskog kamenog-betonskog zidića ranije nije postojao suhozid; da osim crvene oznake na kamenu u sjevernom dijelu nije postojala nikakva druga oznaka; da su on i supruga dio nekretnine od niskog kamenog zidića do oznake na kamenu crvenom bojom koristili na način da su brali grane i tanke borove za vinograd, a posjedovne čini na pravcu pokazane granice su vršili na način da su tu odlagali grane za ložit, te ih po potrebi uzimali, a osim toga predlagateljica je ranije tu držala kamene ploče.

12. Svjedokinja Ž. Š. – nećakinja predlagateljice je navela da joj je poznato da se 80-ih godina prošlog stoljeća vodio spor između tete L. C. i I. L., također je navela da je 70-ih godina jedan gospodin iz S. pitao njenu tetu L. može li na donjem podestu držati prikolicu, što mu je teta odobrila. Odgovarajući na pitanje punomoćnika predlagateljice o načinu korištenja dijela nekretnine koji je položen istočno od pravca crvene oznake na kamenu do južne točke pokazane od strane predlagateljice, svjedokinja je navela da su teta L., njena majka, a kasnije Z. taj dio nekretnine koristili na način da su u gornjem dijelu brali grane, a u donjem dijelu sakupljali humus.

13. Zaključno, saslušani svjedoci su na sličan način iskazali o načinu korištenja spornog dijela međe navodeći da je predlagateljica brala grane, odlagala ih, te sakupljala humus, međutim, nisu se očitovali o tome tko je sagradio tri zidića (podzida) na pristavama prema jugu, navodeći da im to nije poznato, a u pogledu kamenog-betonskog zidića sagrađenog iznad asfaltnog puta, za koji protustranka pod 2) tvrdi da predstavlja među, naveli su da je taj zidić sagrađen prije više godina.

14. Dakle, predlagateljica nije dokazala posljednji mirni posjed na spornoj međašnoj površini, već je naprotiv sud uvidom na terenu utvrdio kako protustranke u većem dijelu međe imaju posljednji mirni posjed.

15. Na temelju svega naprijed navedenog, sudac je konstatirao da je na terenu nađen zadnji mirni posjed koji je definiran krajnjom južnom točkom koja bi se podudarala s točkom 1 koja predstavlja najjužniju točku katastarske granice, zatim pravcem prema točki 8 koja predstavlja kamen koji se nalazi položen zapadno od bora i vrtne ljuljačke u posjedu protustranaka, nastavlja se prema sjeveru do točke 9, koja predstavlja južni kraj kameno-betonskog zida, pa do njegove krajnje sjeverne točke 10, koji posjed kako je vidljivo na terenu postoji duži niz godina i koji razdvaja nekretnine stranaka, zbog čega je spornu među između čest.zem 3232/11 K.O.

V. u posjedu predlagateljice J. Z. i čest.zem 3228/2 K.O. V. u

posjedu protustranaka I. L. i J. L. uredio prema posljednjem

mirnom posjedu, tako da međa ide pravcem – točkama 1-8-9-10.

15.1. Pravac međe je na terenu označen crvenom bojom i brojevima 1-8-9-10, te je strankama predan posjed do uređene međne linije.

15.2. Dana 24. lipnja 2021., u spis je zaprimljena skica lica mjesta geodetskog vještaka P. G. koja čini sastavni dio ovog rješenja o uređenju međe.

16. Potrebno je navesti kako pravomoćno rješenje o uređenju međa predstavlja presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio, jer i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa. Međutim, susjed koji je sudjelovao u postupku, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe, sukladno odredbi članka 103. stavak 6. ZV, pa nakon što istekne neprekoračivi (prekluzivni) rok, a taj susjed (stranka u postupku) nije pokrenuo parnicu u kojoj bi dokazao da je vlasnik zemljišta i preko međe koju je sud označio, u odnosu na njega je riješeno pitanje vlasništva zemljišta do međe koju je sud odredio u postupku uređenja međa. Dakle, protekom tok roka stranke, sudionici postupka uređenja međe više nemaju mogućnost utvrditi da je pravac međe drugačiji u odnosu na onaj koji je utvrđen rješenjem o uređenju međe.

17. Troškove postupka uređenja međe propisuju pravna pravila Zakona o izvanparničnom postupku koji propisi se primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91), a prema kojem se ti propisi primjenjuju kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima RH-a. Prema odredbi iz članka 3. paragrafa 283. Zakona o izvanparničnom postupku troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija i ukoliko se stranke o troškovima nisu sporazumjele, sud taj trošak određuje. Potreban trošak za uređenje međa čini trošak očevida i vještačenja, te pristojba prijedloga, kojeg je predlagatelj zatražio u iznosu od 2.500,00 kn (na ime ½ dijela troškova očevida i vještačenja, za što je predujmio ukupno 5.000,00 kn), a stvarni trošak ovog postupka iznosi 4.980,20 kn, zbog čega je valjalo obvezati protustranke da predlagatelju naknade ½ tog troška, i to baš u visini od 2.490,10 kn. 18. Radi naprijed navedenog, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Split, 12. srpnja 2021.

S U D A C

VLASTA VUKIČEVIĆ, v.r.