Poslovni broj: 4 Pn-167/20-103

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja I. Ž. iz V., OIB zastupanog po odvjetničkom društvu Ž. R. i k. iz S. B., protiv tuženika J. V. OIB 1 iz T.,

zastupanog po punomoćniku H. L. H., iz V., radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja A. G. i punomoćnika tuženika H. L.

H.,29. lipnja 2021. i objavljene na temelju čl. 335. ZPP-a, 7. srpnja 2021.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete za duševne boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti iznos od 109.00,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 60.625,00 kuna, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbe izvršena na ročištu od 23. 3. 2021.

Obrazloženje

1.Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da ga je dana 10.10.1995.g. u noćnom baru u N. napao tuženik, te u njega ispalio 6 hitaca iz vatrenog oružja, da je tuženik zbog istoga proglašen krivim presudom Županijskog suda u Osijeku. Stoga u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu isplati za duševne boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti 30.000,00 kuna, sve sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2.Tužitelj je na ročištu od 24. 3. 2020. preinačio tužbeni zahtjev postavljanjem konačnog tužbenog zahtjeva na iznos od 263.250,00 kuna. Tuženik se izričito protivio preinaci tužbenog zahtjeva odnosno povećanju istoga.

Sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a, tužitelju je za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika ali i kada se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

Budući je sud ocijenio da u ovoj fazi postupka, za konačno rješenje ovoga spora nije svrsishodno dopusti preinaku tužbe, to je sud donio odluku kao u izreci rješenja.

2.1Podneskom tužitelja predanom na ročištu od 27. 5. 2021., tužitelj je djelomično povukao tužbeni zahtjev predlažući da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da mu na ime duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti isplati iznos od 30.000,00 kuna.

Takvom povlačenju tužbe tuženik se izričito protivio.

Sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a tužba se može povući sve do zaključenja glavne rasprave ako tuženik na to pristane.

Budući tuženik nije pristao na povlačenje dijela tužbenog zahtjeva sud je odlučivao o tužbenom zahtjevu tužitelja kojim na ime naknadne štete za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti potražuje iznos od 109.000,00 kuna.

3.U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ističe prigovor zastare kao i prigovor suodgovornosti tužitelja za štetni događaj.

4.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Presudu K-22/96, medicinsku dokumentaciju za tužitelja, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Zdravku Faletar, izveden je dokaz saslušanjem vještaka saslušanog na ročištu od

18.09.06.g. te je na istom ročištu saslušan i tužitelj, izvršen je uvid u rješenje tužitelja o osobnoj invalidnini na str. 73 spisa, izveden je dokaz vještačenjem po vještaku Alojziji Trogrlić, izvršen je uvid u prijavu o povredi na radu, u Rješenje RH za Mini. branitelja na str. 139, nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva za hrv. branitelje iz Domovinskog rata, u spis predmeta osobne invalidnine HRVI, te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku kirurgu Milanu Rukavina i vještaku psihijatru Pavi Filakovića, te je izvršena dopuna nalaza dr. Milana Rukavine.

5.Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu koju je pretrpio kada ga je dana 10.10.1995. u noćnom baru u N.napao tuženik, te u njega ispalio 6 hitaca iz vatrenog oružja, zbog čega je tuženik i proglašen krivim presudom Županijskog suda u Osijeku.

Pravomoćnom presudom od 13.2. 2007. sud je obvezao tuženika da tužitelju isplati na ime naknade štete za fizičke bolove 19.800,00 kuna, za strah 10.800,00

kuna, za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.700,00 kuna, za duševne boli umanjenja životne aktivnosti iznos od 109.000,00 kuna.

6. Provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" RH br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 25/13, 89/14, 70/19 dalje ZPP-a).

7. Presudom od 15.11. 2017. sud je obvezao tuženika da tužitelju isplati na ime naknade štete za dužene boli iznos od 98.1000,00 kuna, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima 70.213,50 kuna, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznos od 10.900,00 kuna tužitelj odbijen kao neosnovanim.

Navedena presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Vukovaru, br. Gž-258/2019 od 1.4.2019., a koja drugostupanjska presuda je povodom revizije tuženika ukinuta rješenjem Vrhovnog suda RH br. Rev-3326/2019 od 17. 9. 2019. uz obrazloženje da se ista nije dovoljno obrazložila da li je prvostupanjski sud izveo dokaze na okolnosti oštećenja organizma tužitelja koja su uzeta u obzir pri priznavanju prava na invalidninu, odnosno da li je isti utvrdio iznose invalidnine koji se tužitelju isplaćuju i koji se razmjerni dio invalidnine eventualno odnosi na oštećenje organizma iz štetnog događaja.

8. Stoga je u nastavku postupka valjalo utvrditi osnovanost i visinu zahtjeva za naknadu nematerijalne štete za duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti u smislu čl. 200. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( „Narodne novine RH br. 53/91 u daljnjem tekstu; ZOO), koje odredbe se u ovom postupku primjenjuju na temelju odredbe čl.1163.st.1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ RH br.35/05).

9. Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", broj 86/92

– pročišćeni tekst 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95 i 108/96) uređuju se posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata i nekih drugih kategorija osoba s oštećenjem organizma, gubitka člana obitelji i po osnovi materijalnih potreba korisnika (čl. 1. i 2. Zakona). Mirnodopski vojni invalid, uz uvjete propisane tim Zakonom ima između ostalog pravo na osobnu invalidninu, koja se utvrđuje u mjesečnoj svoti prema grupi oštećenja njegova organizma (čl. 14. i 16. spomenutog Zakona).

10. Po svojoj svrsi i pravnoj naravi osobna invalidnina predstavlja svojevrsnu naknadu za oštećenje organizma koja ima za posljedicu smanjenje životne aktivnosti i upravo stoga što se tom invalidninom otklanjaju iste štetne posljedice kao i novčanom naknadom za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, osobna invalidnina se uzima u obzir pri odmjeravanju novčane naknade za ovaj oblik štete.

11. Glede osnovnosti tužbenog zahtjeva na ime naknadne štete za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnost, a prema uputi ukazanoj u odluci Vrhovnog suda RH izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku M.R. dr. med. specijalisti kirurgu i vještaku psihijatru prof. dr. sc. P. F. , izvršen je uvid u spis predmeta osobne invalidnine HRVI iz Domovinskog rata tužitelja, te su od Ministarstva Hrvatskih branitelja pribavljeni podaci o izvršenim isplatama osobne invalidne tužitelja od dana priznavanja prava na osobnu invalidninu pa na dalje.

12. Vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj nakon štetnog događaja pretrpio teške po život opasne ozljede i to višestruke ozljede unutrašnjih organa trbuha, zdjelice, desnog lakta, tri prostrijelne rane trbuha sa izlaznim ranama u području donjeg dijela leđa odnosno stražnjice, oštećene tankog crijeva na dvije lokacije, oštećenje debelog crijeva na dvije lokacije, oštećenje opne tankog crijeva, kroz koji, u tanko crijevo dolaze krvne limfne žile te živci na dva mjesta, oštećenje opne sigmoidnog i završnog dijela debelog crijeva, koju, sigmoidno crijevo i završno debelo crijevo dobivaju krvne i limfne žile te živce, prijelom desnog krila zdjelične kosti, koja će se kasnije pokazati, direktno ili indirektno odgovornim za slabost dva živca desne potkoljenice, prostrijelna rana desnog lakta, koja će kasnije pokazati potpuno oštećenje desnog lakatnog živca.

Vještak je mišljenja da je kod tužitelja zbog zadobivenih ozljeda došlo do smanjenja životnih i radnih aktivnosti u iznosu od 60%, a koje ozljede kompromitiraju i običan svakodnevni život i bez srednjeg i težeg fizičkog napora.

Vještak navodi da je umanjenje životne aktivnost glede somatskog (tjelesnog) zdravlja direktna posljedica štetnog događaja od 10.10.1995.g., također navodi da je tužitelju priznat status HRVI IV skupine, po nadležnim komisijama i povjerenstvima tijela državne uprave, koje se služe posebnim tablicama i metodologijama, te da se u njihove procjene i odluke ne može miješati.

Vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da tužitelja ima trajno oštećenje duševnog zdravlja koje je posljedica pretrpljenih strahova u ratu, da se to oštećenje duševnog zdravlja manifestira kao kronični PTSP u vidu sniženog praga tolerancije na frustracije, povećane pobudljivosti ( razdražljivost, agresivnost, nemir, nesanica), repeticija traumatskih doživljaja u mislima i snovima i u vidu izbjegavajućeg ponašanja ( socijalno, povlačenje, izbjegavanje podsjetnika na traumatska iskustva).

Navodi da kod tužitelja uz PTSP postoje i smetnje prilagodbe na život poslije pretrpljenih traumatskih doživljaja i prilagodbe na fizičke posljedice ranjavanja , da postoje i izvjesne sekundarne promjene ličnosti, kao posljedica teških psihotraumatskih iskustava u ratu ( afektivna promijenjenost, promjene u ponašanju).

Vještak navodi da je tužitelj 10.101.1995.g. u vrijeme traumatskog događaj trpio jaki primarni strah u trajanju od 1 sat, te jaki sekundarni strah u trajanju od 7 dana, strah srednjeg intenziteta trajao je 45 dana ( uključenja i stanja straha prije operativnih zahvata), te da je strah slabog intenziteta trajao 2 mjeseca. Vještak nadalje u nalazu navodi da je pregledom cjelokupne medicinske dokumentacije i pregledom tužitelja, ocijenio da kod njega postoje trajne psihičke posljedice u vidu kroničnog PTSP-a, smetnji prilagodbe i sekundarnih smetnji ličnosti, te da ukupno umanjenje životnih i radnih aktivnosti zbog trajnog oštećenja duševnog zdravlja iznosi 20%. Vještak smatra da je doprinos traumatskog doživljaja trajnom oštećenju duševnog zdravlja i posljedično umanjenju životnih i radnih aktivnosti 10%, a ostalih 10% odnosi se na pretrpljenu psihotraumatizaciju uslijed izlaganja traumatskih doživljajima tijekom Domovinskog rata prije ranjavanja 10.10.1995.g.

U objedinjenom mišljenju vještaka za kirurgiju i vještaka za psihijatriji, vještaci navode da je prema nalazu i mišljenju prvostupanjskog povjerenstva za pregled Hrvatskih branitelja od 28.09. 2009.g, a koje je 20.01.2009.g, rješenjem potvrdio Ured za državnu upravu u vukovarsko-srijemskoj županiji, tužitelju priznat status HRVI IV skupne s 80% oštećenja organizma po dvije osnove: 1. Oštećenje organizma po osnovi psihičkih posljedice (kronični PTSP teži) 20%, 2. Oštećenje organizma po osnovi tjelesnih posljedica (stanja nakon ranjavanja desne noge i abdomena) 70%, odnosno objedinjeno, postotak oštećenja organizma procijenjen je na 80% .

Vještak kirurg procijenio je da umanjenje životnih i radnih aktivnosti samo zbog trajnog oštećenja tjelesnog zdravlja, koje je posljedica tjelesne ozljede od 10.10. 1995.g. iznosi 60%.

Vještak za psihijatriju je umanjenje životnih i radnih aktivnosti zbog trajnog oštećenja duševnog zdravlja uslijed posljedica štetnog događaja od 10.10.1995.g. razgraničio od umanjenja životnih i radnih aktivnosti zbog trajnog oštećenja duševnog zdravlja uslijed psihotraumatskih doživljaja tijekom sudjelovanja u domovinskom ratu i to: 10% umanjenja životnih i radnih aktivnosti odnosi se na trajne psihičke posljedice pretrpljenog ranjavanja 10.10.1995., a 10% odnosi se na trajne psihičke posljedice psihotrauma pretrpljenih tijekom sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Stoga su vještaci, u objedinjenom nalazu, mišljenja da ukupno umanjenje životnih i radnih aktivnosti kod tužitelja iznosi 65 %.

Slijedom navodnog sud je ocijenio da tužitelju na naknadu štete za duševne boli zbog umanjenja životnih pripada zatraženi iznos od 109.000,00 kuna, a što umanjeno za stupanj suodgovornosti tužitelja od 10% iznosi 98.100,00 kuna

13. Uvidom u spis predmeta osobne invalidnine HRVI iz domovinskog rata za tužitelja utvrđeno je da je tužitelju rješenjem Ministarstva obrane, Ured za obranu Vinkovci od 5. 10. 1996., priznato svojstvo ratnog vojnog invalida te da je isti ostvario prava na osobnu invalidninu u mjesečnom iznosu od 366,33 kune. Uvidom u rješenje od 12. 6. 2006. temeljem kojeg se tužitelju priznat status HRVI iz domovinsko rata IV skupine s 80% oštećenja organizam, te prava na osobnu invalidninu od 1. 3. 2008 do 31. 7.2009. u mjesečnom iznosu od 1.568,21 kuna.

Uzimajući u obzir objedinjeni nalaz i mišljenje vještaka i činjenicu da je prema nalazu i mišljenju prvostupanjskog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja od 28.

9. 2009., a koje je 21.1.2009. rješenjem potvrdio Ured za državnu upravu u Vukovarsko srijemske županije, tužitelju je priznat status HRVI IV skupine s 80% oštećenja organizma po dvije osnove: 1. oštećenje organizma po osnovi psihičkih posljedica ( PTSP) 20% , 2:) oštećenje organizma po osnovi tjelesnih posljedica ( stanje nakon ranjavanja desne noge i abdomena), proistječe da je prilikom priznavanja statusa HRVI , tužitelju uzet u obzir predmetno oštećenje organizma od ukupno 80% što je vidljivo iz rješenje Ministarstva obrane od 5.10. 1996.

14. Uvidom u karticu isplatu trajnih prava za tužitelja, dostavljen od Ministarstva hrvatskih branitelja (list 290-305) vidljivo je da mu Ministarstvo vrši isplatu osobne invalidnine od 2004. za prava koja su mu priznata od 1. 1. 2000. te da mu je tu tom razdoblju isplaćen ukupan iznos od 379.952,08 kuna

15. Obzirom na činjenicu da iznos koji je tužitelj primio s osnova osobne invalidnine i posebnog doplatka koja mu je isplaćena u razdoblju od 2004. za prava koja su mu priznata od 1. 1. 2000. te da mu je tu tom razdoblju isplaćen ukupan iznos od 379.952,08 kuna koji premašuje iznos od 109.000,00 kn koji bi predstavljao pravičnu novčanu naknadu za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti tužitelja, sud je odbio tužbeni zahtjeva za naknadu štete zbog smanjenja životnih aktivnosti.

16. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku i čl. 28. Zakona o izmjena i dopunama( Narodne novine RH br. 70/19- koji se primjenjuje temeljem čl.117. st. 3. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o parničnom postupku)

S obzirom da se tuženik protivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, konačno postavljeni tužbeni zahtjev iznosi 109.000,00 kuna, koji iznos ujedno čini i vrijednost predmeta spora.

Sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a, tuženiku su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, određenih sukladno odvjetničkoj Tarifi , a prema vrijednosti predmeta spora 109.000,00 kuna, i to za sastav odgovora na tužbu, za zastupanje na ročištima od 17.05. 06., 18.09. 06., 15. 01.07., 13. 02. 07., 01.09.14., 12. 09. 14.,

04.04.16., 23. 03. 17., 17.10. 17. po 250 bodova. Tuženiku je nadalje priznat i trošak za sastav podnesaka od 31.1.2007., 12.2.2007. 15.4. 2014. po 250 bodova, za sastav žalbe protiv presude 3. 4. 2007., za sastav revizije 1. 7. 2009., za sastav žalbe

27.11.2017. za sastav revizije od 28.12.2018. po 250 bodova. Odnosno ukupno 4.250

bodova, što čini novčani iznos od 42.500,00 kuna, a što uvećano za PDV iznosi 53.125,00 kuna.

Tuženiku je sud nadalje priznao troška za zastupanje na ročištima od 23.3.2021. i 27. 5. 2021. , te za sastav revizije od 14.5.2019. po 250 bodova, ukupno 750 bodova, što čini novčani iznos od 7.500,00 kuna. ( od 1. 1. 2019. punomoćnik tuženika nije u sustavu PDV-a)

Stoga je sud dosudio tuženiku ukupan trošak parničnog postupka u iznosu od 60.625,00 kuna, kao u točci II izreke presude.

16.1 Tuženiku kao nepotreban za vođenje ovoga postupka nije priznat trošak pristupa na ročišta za objavu presude od 11. 4.16., 15.11.2017. i 7. 7. 2021., jer punomoćnik tuženika odmah po objavi presude ima mogućnost preuzimanja izvornika presude s e-oglasne ploče suda. Također tuženiku nije priznat trošak na ime sudskih pristojbi budući je oslobođen plaćanja sudske pristojbe.

U Vinkovcima, 7. srpnja 2021.

Sudac:

Marija Pavlović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste.

žalba se podnosi ovome sudu u tri primjerka, a o njoj u II stupnju odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST:

1. – punomoćnik tužitelja

2. – punomoćnik tuženika

Broj zapisa: eb2fc-037f6

Kontrolni broj: 0212f-c6f16-667b1

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MARIJA PAVLOVIĆ, L=VINKOVCI, O=OPĆINSKI SUD U VINKOVCIMA, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Vinkovcima potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.