REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 780/2017-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Ž. B. iz Z., OIB ... , koju zastupa punomoćnica L. M. M., odvjetnica u Z., protiv tuženika Grada Zagreba, OIB ... , kojeg zastupa punomoćnica Ž. P., odvjetnica u Z., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-7919/15-2 od 8. studenog 2016., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7557/12-29 od 14. srpnja 2015., u sjednici održanoj 7. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Ukidaju se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-7919/2015- 2 od 8. studenog 2016. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7557/12-29 od 14. srpnja 2015. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odlučeno:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica Ž. B. stekla suvlasništvo u neodređenom ali odredivom dijelu z.k.č.br. 1470/2, stambene zgrade ... u Z. upisane u z.k. ul. 1487 k.o. K. u naravi stan na četvrtom (IV) katu, D-3, koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaonice, kuhinje, kupaonice s WC-om, te predsobljem u površini od 37,47 m2, te spremišta u podrumu u površini od 1,54 m2, pa se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu upisati u korist tužiteljice opisano etažno vlasništvo s neodređenim omjerima otvaranjem poduloška u knjizi položenih ugovora za zgradu u Z., ulica ... sagrađenoj na kč.br. 1470/2 upisanoj u zk. ul. 1487 k.o. K., kao i otvaranje poduloška zabilježiti u zk. ul. 1487 k.o. K.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od 14. srpnja 2015.g. do isplate."

II Nalaže se tužiteljici Ž. B. da tuženiku Gradu Zagrebu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 25.825,00 kn, u roku od 15 dana.“

2. Protiv drugostupanjske odluke tužiteljica je izjavila reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP) zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitne povrede odredaba ZPP iz čl. 354. st. 1. učinjene pred drugostupanjskim sudom i bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP te je predložila da ovaj revizijski sud ukine obje nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno suđenje ili da preinači pobijanu odluku na način da usvoji tužbeni zahtjev.

3. Tuženik nije podnio odgovor na reviziju.

4. Revizija je osnovana.

5. Na temelju odredbe čl. 392.a ZPP ovaj je sud pobijanu presudu ispitao samo u dijelu u kojem se ona revizijom pobija i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, uzevši u obzir da je propisano da stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi da se neće uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava suvlasništva nekretnine.

7. U postupku pred sudovima nižeg stupnja utvrđeno je:

- da iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je u zk. ul. br. 1487 upisana k.č.br. 1470/2 stambena zgrada T. ... na kojoj je upisano društveno vlasništvo za korist Općine R.,

- da je tuženik pravni sljednik Općine R.,

- da iz zajedničkog izvatka knjige položenih ugovora za navedenu zgradu proizlazi da je za dio stanova u zgradi upisano etažno vlasništvo, međutim, isto nije upisano za stan koji je predmet ovoga postupka,

- da iz ugovora o prodaji od 24. ožujka 2003. proizlazi da je tužiteljica predmetni stan kupila od I. d.d. te da joj je prodavatelj izdao tabularnu ispravu,

- da iz ugovora o kupoprodaji stana od 15. rujna 1980. proizlazi da je predmetni stan poduzeće I. kupilo od D. i M. L.,

- da iz potvrde Trgovačkog suda u Zagrebu od 1. travnja 2009. proizlazi da je I. d.d. pravni sljednik poduzeća I.,

- da iz Ugovora o visini troškova za tekuće investiciono održavanje zajedničkih dijelova zgrade od 15. prosinca 1971. i 1. veljače 1973. proizlazi da su isti sklopili S. - invest kao organ upravljanja zgradom i M. L., dok je u predmetnom ugovoru navedeno da je bivši vlasnik stana D. U. te da je vlasništvo utvrđeno na temelju kupoprodajnog ugovora od 11. svibnja 1970.,

- da iz kupoprodajnog ugovora od 11. svibnja 1970. proizlazi da je M. L. kupio predmetni stan od E. U. i D. F. te da iz Ugovora o visini troškova za tekuće i investiciono održavanje zajedničkih dijelova zgrade od 12. lipnja 1967. proizlazi da su isti sklopili S. - invest te D. U. kao vlasnik posebnog dijela zgrade, dok je u ugovoru naznačeno da je raniji vlasnik K. T.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su zaključili da tužiteljica tijekom postupka nije dokazala neprekinuti niz izvanknjižnih stjecanja od upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika, odnosno nositelja prava korištenja na predmetnoj nekretnini, Općine R. koja je pravni prednik tuženika jer nije priložila u spis ugovore na temelju kojih je D. U. stekla predmetnu nekretninu kao i na temelju kojih je K. T. stekao istu, kao i pravnu osnovu na temelju koje je pravo vlasništva s D. U. prešlo na prodavatelje iz kupoprodajnog ugovora od 11. svibnja 1970., tj. na E. U. i D. F., iz čega slijedi da nije dokazala da je njen posjed zakonit, već proizlazi da se radi samo o poštenom posjedu. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je tužiteljica tek pošteni posjednik predmetne nekretnine te s obzirom na to da rok za izvanrednu dosjelost iz čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZVDSP iznosi 20 godina, nižestupanjski sudovi navode da je tužiteljici za stjecanje predmetne nekretnine potreban pošten posjed (zajedno sa posjedom prednika) kroz razdoblje od 40 godina i to počevši od 8. listopada 1991., s obzirom na to da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma. S obzirom na to da je od 8. listopada 1991. do zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu proteklo manje od 24 godine, nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev kao neosnovan.

9. Tužiteljica u reviziji u bitnom navodi kako je pogrešan zaključak drugostupanjskog suda da njezin posjed nije zakonit, već samo pošten. Također, tužiteljica smatra kako prvostupanjski, a potom i drugostupanjski sud, prilikom odlučivanja nisu utvrdili sve relevantne činjenice. Prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze potrebne za utvrđenje relevantnih činjenica, dok drugostupanjski sud niti jednom rečenicom nije obrazložio svoju odluku prema kojoj u cijelosti prihvaća utvrđeno činjenično stanje i primjenu materijalnog prava prvostupanjskog suda. U okviru gore opisanog revizijskog razloga tužiteljica upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, tj. da u pobijanoj presudi nema razloga o odlučnim činjenicama.

10. Ovaj je revizijski razlog osnovan.

11. Naime, osnovano tužiteljica ukazuje na to da u nižestupanjskim presudama nema razloga o odlučnim činjenicama s obzirom na to da je o neosnovanosti tužbenog zahtjeva odlučeno samo na temelju dijela isprava priloženih u spis. Tužiteljica je tijekom postupka, pa tako i u žalbi, navodila kako nižestupanjski sudovi prilikom donošenja pobijane odluke nisu uzeli u obzir Zapisnik o bodovanju stana od 29. ožujka 1988. (list 99 spisa). Sadržaj predmetnog zapisnika tuženik nije osporavao tijekom trajanja ovoga postupka, dok u istome javnopravno tijelo u sastavu prednika tuženika označava kao vlasnika predmetnog stana pravnog prednika tužiteljice. Prema tome, nije jasan zaključak nižestupanjskih sudova koji o neosnovanosti tužbenog zahtjeva zaključuju prihvaćajući i ocjenjujući samo dijelove isprava koje se nalaze u spisu, dok istovremeno ne ocjenjuju i preostale materijalne dokaze.

12. Opisanim postupanjem nižestupanjski sudovi počinili su bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP zbog čega je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP valjalo ukinuti nižestupanjske presude te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

13. Osim toga, valja reći i to da je nije pravilno shvaćanje nižestupanjskih sudova da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma. Naime, prema pravnom shvaćanju revizijskog suda, kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09), nego na temelju drugih odredaba tog zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. Navedeno pravno shvaćanje revizijski sud izrazio je u više svojih odluka, između ostalog i u odlukama poslovni broj Rev 2891/2018-3 od 9. ožujka 2021. i Rev 1532/2017-2 od 24. rujna 2020.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu dajući jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, imajući na umu gore izneseno pravno shvaćanje revizijskog suda.

Zagreb, 7. srpnja 2021.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.