Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: 9 Gž-1314/2022-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2


Poslovni broj: 9 Gž-1314/2022-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Bađun kao predsjednice vijeća te Tatjane Ledinšćak-Babić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milka Samboleka, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Ž. iz V., OIB:..., zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku iz Z., protiv tuženice R. A. d.d. iz Z., OIB:..., zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Š. & p. d.o.o. iz Z., radi isplate, povodom žalbe tuženice izjavljene protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4368/2019-27 od 8. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 29. veljače 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Prihvaća se žalba tuženice, ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4368/2019-27 od 8. travnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

             

 

1. Pobijanom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženici da tužitelju isplati iznos od 3.173,87 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom detaljno opisanoj u toj točki izreke. U točki II. izreke iste presude naloženo je tuženici da tužitelju isplati iznos od 10.291,14 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom opisanoj u toj točki izreke, dok je tkom III. izreke iste odluke naloženo tuženici da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 10.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, a točkom IV. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

 

2. Pravovremeno podnesenom žalbom navedenu presudu pobija tuženica u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelja obveže na plaćanje troškova parničnog postupka tuženici, uključujući i troškove žalbenog postupka, a podredno da ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati mjesno nadležnom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba tuženice je osnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih anuiteta kredita u ukupnom iznosu od 13.465,01 kn i to u iznosu od 3.173,87 kn s osnove ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi sukladno Odluci o kamatnim stopama tuženice te iznos od 10.291,14 kn s osnove ništetne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF, iz Ugovora o kreditu broj 029-50-3829852 od 7. prosinca 2006.

 

6. Svoje stajalište o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud temelji na slijedećim utvrđenjima:

 

- da su tužitelj kao korisnik kredita i tuženica kao kreditor sklopili Ugovor o kreditu broj 029-50-3829852 od 17. listopada 2006. na iznos kunske protuvrijednosti od 10.583,80 CHF po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja,

 

- da je čl. 2. Ugovora o kreditu ugovorena promjenjiva redovna kamata s početnom stopom od 5,55% godišnje, a promjenjiva u skladu s odlukom banke, a čl. 7. određen je način otplate u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF važećem na dan dospijeća,

 

- da se na temelju čl. 502.c Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) tužitelj pozvao na pravna utvrđenja iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/17 od 10. lipnja 2018. u pogledu ugovaranja valutne klauzule u CHF,

 

- da iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka D. P. proizlazi da razlika s osnove promjenjive kamatne stope između anuiteta prema obračunu banke primjenom izmijenjenih kamatnih stopa u odnosu na anuitet prema početnom otplatnom planu primjenom redovno ugovorene kamatne stope iznosi 571,98  CHF odnosno 3.173,87 kn, a ukupna razlika između anuiteta s osnove valutne klauzule prema početnom otplatnom planu po srednjem tečaju kreditora važećem na dan plaćanja u odnosu na anuitet prema početnom otplatnom planu po srednjem tečaju kreditora važećem na dan isplate kredita ukupno iznosi 10.291,14 kn,

 

iz čega prvostupanjski sud zaključuje da je zbog ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi sukladno odluci tuženice i vezanosti iznosa kredita za valutu CHF te je na temelju čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO) tuženica dužna isplatiti tužitelju razliku između iznosa redovnih kamata obračunatih po početnoj stopi ugovora i iznosa redovnih kamata obračunatih prema naknadnim odlukama tuženika, kao i tečajne razlike po tečaju CHF na dan korištenja kredita tečaja u CHF za svaki anuitet na dan plaćanja kojeg je tužitelj plaćao do otplate kredita, sukladno nalazu i mišljenju financijsko knjigovodstvenog vještaka.

 

7. Tuženica u opširnoj žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a navodeći da je izreka pobijane presude nerazumljiva i proturječi razlozima iste, da presuda nema razloga o pojedinim odlučnim činjenicama, da o pojedinim odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samog zapisnika, a to razlaže tvrdnjom da je tuženica prigovorila metodi kojom je izvršen izračun predmetne razlike kao i provedenom izračunu, dok je sud ocijenio da tuženica ne prigovara matematičkom izračunu vještaka te odlučio da se vještak ne sasluša. U tom smislu je prema žalbenim navodima tuženice prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer nije pozvao vještaka radi razjašnjenja i dopune niti je vještaku dostavio na odgovor pisano očitovanje tuženice na njegov nalaz i mišljenje, čime joj je onemogućeno raspravljanje. Nadalje, prigovara utvrđenjima prvostupanjskog suda kojim se isti poziva na utvrđenja iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013. potvrđene presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. na temelju čl. 502.c ZPP-a i čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 41/14, 110/15 i 14/19 – dalje: ZZP) smatrajući da je sud trebao izvesti sve predložene dokaze od strane tuženika pa tako i saslušati tužitelja na okolnosti tijeka i sadržaja pregovaranja i sklapanja ugovora o kreditu. Osim toga smatra da se utvrđenja iz postupka po kolektivnoj tužbi ne mogu primijeniti u konkretnom slučaju jer odnose se na postupke u kojima se odlučuje o naknadi štete. Tuženica naglašava da prvostupanjski sud nije iznio odlučne razloge na temelju kojih je utvrdio njezinu nepoštenost posebno u pogledu tijeka zateznih kamata te da ugovaranje valutne klauzule kao i promjenjive kamatne stope nije nepošteno. Smatra da nije u potpunosti utvrđeno činjenično stanje jer je prvostupanjski sud odbio provesti dokaz saslušanjem tužitelja na okolnosti pojedinačnog pregovaranja prilikom sklapanja ugovora o kreditu i prijedlog izvođenja dokaza vještačenjem razumne kamatne stope kako je to predložila tuženica. Nadalje, prigovara da nije utvrđena tzv. „negativna razlika“ odnosno razlika u anuitetima zbog kamatne stope propisane zakonom od 1. siječnja 2014., a koja je bila niža od početno ugovorene. Tuženik ističe da je prvostupanjski sud pogrešno protumačio predmetni ugovor o kreditu na način da je zanemario da su stranke sklopile ugovor s promjenjivom kamatnom stopom i valutnom klauzulom te je pogrešno primijenio odredbe čl. 81., čl. 84. i čl. 87. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 96/03 – dalje: ZZP/03) i čl. 96. čl. 99. i čl. 102. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine broj: 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 75/09, 133/09, 78/12 i 56/13 – dalje: ZZP/07) jer su odredbe ugovora o kreditu koje propisuju valutnu klauzulu jasne, lako razumljive i uočljive te nije dopušteno ocjenjivanje poštenje tih odredbi. U bitnome tuženica još ponavlja prigovor zastare istican tijekom postupka odnosno da tzv. kolektivna tužba "Potrošač" nema utjecaj na tijek zastare u ovom postupku te smatra da je sud pogrešno primijenio pravo Europske unije u odnosu na načelo savjesnosti i poštenja tvrdeći da sud nije proveo test poštenja već je neosnovano zaključio da postoji znatna neravnoteža između ugovornih strana na štetu potrošača.

 

8. Ispitujući pobijanu presudu zbog žalbenog razloga iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a koji ističe tuženica, a isto tako iz zakonskih žalbenih razloga iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. istog Zakona, ovaj sud je ocijenio da te povrede nisu ostvarene, ali je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

 

8.1. Tuženica osnovano navodi da je prvostupanjski sud onemogućio tuženicu u raspravljanju odbivši saslušati vještaka na okolnosti razjašnjenja prigovora i primjedbi koje je tuženica imala na nalaz i mišljenje financijskog vještaka.

 

8.2. Naime, prema čl. 260. st. 1. ZPP-a sud će odrediti hoće li vještak iznijeti svoj nalaz i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ga podnijeti i pismeno prije rasprave. Dakle, nalaz i mišljenje se daje usmeno na raspravi, a može se dati i pisanim putem. Takav usmeni način izlaganja nalaza i mišljenja na raspravi omogućuje strankama da sudjeluju u raspravljanju u postupku.

 

8.3. Prema sadržaju spisa, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je odredio financijsko vještačenje te je vještak sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje 3. ožujka 2021., na temelju kojeg je tužitelj specificirao tužbeni zahtjev, a tuženica je podneskom od 31. ožujka 2021. prigovarala nalazu i mišljenju vještaka. Prvostupanjski sud podnesak tuženice nije dostavio vještaku na očitovanje niti je vještaka pozvao na ročište i saslušao ga, mada je tuženica zatražila njegovo saslušanje na ročištu 4. ožujka 2022., na kojem je sud odbio dokazne prijedloge stranaka za provođenjem personalnih dokaza (saslušanja vještaka i tužitelja).

 

8.4. Međutim, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj Rev-3019/2016-2 od 1. listopada 2019., Rev-924/2016-2 od 10. rujna 2019. i Rev x-1044/2017-2 od 19. rujna 2018. proizlazi da je stranka onemogućena u raspravljanju kada vještak nije saslušan na glavnoj raspravi i razjasnio primjedbe i prigovore stranaka na nalaz i mišljenje, a da je posljedica takvog postupanja ostvarenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

 

8.5. Budući da u konkretnom slučaju vještak nije uopće bio saslušan na glavnoj raspravi, već je svoj nalaz i mišljenje dao samo pisanim putem, dok nije bio pozvan ni da se očituje na prigovore tuženice na nalaz i mišljenje, što tuženica u žalbi ističe tvrdeći da je na taj način onemogućena u raspravljanju, ostvarena je bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

 

9. Osnovani su i žalbeni navodi tuženice u pogledu nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja time što prvostupanjski sud nije saslušao tužitelja na okolnosti pregovaranja i sklapanja konkretnog ugovora o kreditu.

 

10. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju čl. 369. st. 1. ZPP-a žalbu tuženice prihvatiti, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

11. U nastavku postupka sud je dužan otkloniti navedenu bitnu povredu te saslušati financijskog vještaka između ostalog i na okolnosti iz prigovora tuženice na nalaz i mišljenje te saslušati tužitelja na okolnosti sklapanja konkretnog ugovora o kreditu, a nakon raspravljanja prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o glavnoj stvari kao i o cjelokupnim troškovima postupka uključujući i troškove žalbenog postupka.

 

U Varaždinu 29. veljače 2024.

 

                                                                                    Predsjednica vijeća

                                                                                                         Sanja Bađun v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu