REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2885/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DOMINATION SAIL Ltd., USA, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 3/1, protiv 1. tuženice REPUBLIKE HRVATSKE, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo, Građansko upravni odjel Split i 2. tuženice MARINE KAŠTELA d.o.o., Kaštel Gomilica, Šetalište kralja Tomislava b.b., OIB 91193992241, koju zastupa punomoćnik Zoran Mimica, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6769/2018-2 od 22. veljače 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-2570/10 od 13. rujna 2018., u sjednici održanoj 6. srpnja 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6769/2018-2 od 22. veljače 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P- 2570/2010 od 13. rujna 2018.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena dva pravna pitanja za koje predlagatelj smatra da su važna, i to:
„1. Je li Visoki Trgovački sud Republike Hrvatske bio ovlašten primijeniti odredbe općeg propisa, Zakona o obveznim odnosima i to članke 725-728, konkretno, ugovora o ostavi, kod postojanja posebnog propisa, Carinskog zakona i ostalih carinskih propisa, koje presuda derogira, kada je utvrđeno u postupku naplate carinskog duga, kasnije u upravnom sporu, protiv Marine Kaštela d.o.o., u kojem upravnom sporu Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi donosi potpuno suprotni pravni stav, suprotan onome iz pobijane presude, pravilno primjenjujući odredbe Carinskog zakona (odnos specijaliteta)?
2. Kod utvrđenja kako je Marina Kaštela d.o.o. postupala pažnjom dobrog gospodarstvenika, jeli presuda pogrešno tretira odgovornost Carinske uprave, Carinarnice Split, utvrđujući postupanje kao dobrog domaćina, a ne dobrog gospodarstvenika (kao vlasnik plovila), koju odgovornost je sud bio obvezan primijeniti, s obzirom kako je Carinska uprava, Carinarnica Split u upravnom postupku, određivanjem mjere carinskog nadzora nad plovilom, stekla status zakonskog založnog vjerovnika (po sili zakona), jer je bila i u posjedu plovila za vrijeme trajanja postupka carinskog nadzora?“
3. Podnositelj smatra da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja prva ZPP-a, jer je riječ o pravnim pitanjima o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, kao i da su ispunjeni uvjeti za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. alineja druga ZPP-a, jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda.
4. Obrazlažući razloge važnosti navedenih pitanja tužitelj se pozvao na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7739/2010-5 od 24. listopada 2012., te na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007.
4.1. Ustavni sud Republike Hrvatske je u odluci broj U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007., izrazio pravno shvaćanje da se kod odgovornosti države za nezakonit i nepravilan rad državnih tijela u smislu čl. 13. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 190/03 – pročišćeni tekst, 199/03 i 79/07 - dalje: ZSDU) radi o objektivnoj odgovornosti Republike Hrvatske za štetu, koja se temelji na uzročnosti, a ne na načelu krivnje, a elementi odgovornosti su nastanak štete, nepravilan radu tijela uprave, te uzročno posljedična veza nepravilnog rada i nastale štete. U toj odluci nije izneseno ni jedno pravno shvaćanje kojim bi se odgovorilo na postavljena pitanja, a iznesena pravna shvaćanja drugostupanjskog suda ne odstupaju od pravnog shvaćanja iznesenog u citiranoj odluci. Stoga navedena odluka ne daje postavljenim pitanjima značaj važnih pitanja.
4.2. Ni odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7739/2010-5 od 24. listopada 2012., prema shvaćanju ovoga suda nema značaj „važnog razloga“ u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, jer se ne radi o odluci donesenoj u parničnom postupku (već u upravnom postupku), u odnosu samo na koje Vrhovni sud Republike Hrvatske ima zakonsku obvezu ujednačavanja sudske prakse jer se zakonitost te vrste odluka ispituje u drugom, a ne revijskom postupku. Stoga ni navedena odluka ne može biti razlog važnosti navedenim pitanjima.
4.3. Osim toga, nižestupanjski sudovi su, u nedostatku dokaza o tome da je šteta koju je pretrpio tužitelj posljedica nezakonitog i nepravilnog rada prvo tuženikovog tijela državne uprave, odnosno dokaza o tome da su ispunjenje pretpostavke odgovornosti za štetu po odredbi čl. 13. ZSDU-e, te su zaključili da prvo tuženik nije dužan tužitelju naknaditi utuženu štetu, dok se ni jedno postavljeno pitanje ne odnosi na pravilnost primjene citirane materijalnopravne odredbe ZSDU-e, te i iz toga razloga ta pitanja nisu ni važna za pravilnost primjene materijalnog prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
5. Kako navedena pitanja, koje je tužitelj postavio ne udovoljavaju pretpostavkama propisanim čl. 385.a st. 1. ZPP-a za dopuštenost revizije jer nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP-a, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 6. srpnja 2021.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić
Broj zapisa: eb2fd-8c118
Kontrolni broj: 08491-425fc-b92cf
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
