REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 2022/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. R. iz B., koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu V. Lj. i Ž. V., u S., protiv prvotuženika M. M. iz B., drugotuženika S. K. iz B. zastupanih po punomoćnicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. B. i G. L., u S. i trećetuženika S. B. iz S., radi činjenja i sprječavanja štetnih imisija, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-268/2015 od 3. studenog 2017. ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Gž-268/2015-2 od 2. ožujka 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Supetru poslovni broj P-443/07 od 16. prosinca 2014., u sjednici održanoj 6. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e :

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-268/2015 od 3. studenog 2017. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž-268/2015-2 od 2. ožujka 2018. i presuda Općinskog suda u Supetru poslovni broj P-443/07 od 16. prosinca 2014. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev da su tuženici dužni u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude izvesti svrhovite mjere na svojim nekretninama kojima će onemogućiti prekomjerno doticanje oborinskih i drugih voda sa svojih nekretnina na nekretnine tužiteljice označene kao čest. zgr. 252 i čest. zgr. 298 KO B., u naravi kuće i dvorište u B., anagrafske oznake ... (stavak I izreke), dok je u stavku II izreke naloženo tužiteljici naknaditi trećetuženiku S. K. parnični trošak u iznosu od 3.125,00 kuna.

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda.

3. Protiv presude suda drugog stupnja tužiteljica podnosi reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) te predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati reviziju te preinači pobijane presude na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti i naloži tužitelju naknaditi cjelokupan parnični trošak, uključujući trošak sastava revizije, podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je dopuštena i osnovana.

6. U slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti izvanrednu reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 2. ZPP).

6.1. Prema stavku 3. tog članka u izvanrednoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

6.2. U povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose (čl. 392.a st. 2. ZPP).

7. U tom smislu revidentica naznačuje slijedeća pitanja:

1. "Je li sud odbivši dokazne prijedloge tužiteljice za očitovanje vještaka pogrešno primijenio odredbu čl. 260. i 261. st. 3. ZPP i sl., a što je moglo biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, čime je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 261. st. 3. ZPP?

2. Je li onemogućavanjem postavljanja pitanja vještaku stranci onemogućeno ravnopravno sudjelovanje u postupku?

3. Je li propuštanjem sankcionirati navedenu povredu i sam drugostupanjski sud učinio istu povredu odredaba parničnog postupka?"

8. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja revidentica se poziva ne rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžnš-80/15 od 31. ožujka 2016. i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5103/17-2 od 19. siječnja 2018. u kojima je u bitnom izraženo shvaćanje da sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 260. ZPP, a koja je mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke kada sud nije pozvao vještaka da se usmeno izjasni o određenim prigovorima tuženika".

9. Dakle, nižestupanjski sudovi zauzimaju shvaćanje suprotno shvaćanju izraženom u odlukama na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja revidentica poziva (Gžnš-80/15 od 31. ožujka 2016. i Gž-5103/17-2 od 19. siječnja 2018.).

10. Slijedom navedenog proizlazi da postoje različita shvaćanja drugostupanjskih sudova o postavljenim pravnim pitanjima pa su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.

11. Stoga je revizija tužiteljice dopuštena i osnovana.

12. Prema odredbi čl. 260. st. 1. ZPP sud određuje hoće li vještak iznijeti svoje nalaze i mišljenje samo usmeno na raspravi ili će ih podnijeti i usmeno prije rasprave time da sud određuje rok za pismeno podnošenje nalaza i mišljenja.

12.1. Dakle, vještak daje svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi, a može dati i pismeno prije rasprave, tj. zakon ne ograničava iznošenje vještačkog nalaza i mišljenja jedino u pisanom obliku.

13. Naprijed spomenuta odredba je u skladu sa načelom neposrednosti o kojem govori čl. 4. ZPP po kojem sud u pravilu odlučuje na temelju usmene, neposredne javne rasprave.

14. Da se vještaci usmeno saslušavaju na glavnoj raspravi proizlazi iz odredbe čl. 302. ZPP prema kojoj nakon što sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća završi saslušanje vještaka, vještaku mogu po njegovom odobrenju stranke neposredno postavljati pitanja.

15. Kad stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka propust suda da pozove vještaka da svoj nalaz i mišljenje da i usmeno na raspravi ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP koja bi bila ili mogla biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke.

16. Međutim, stranci je onemogućeno raspravljanje pred sudom kad njeni prigovori na nalaz i mišljenje vještaka nisu dostavljeni vještaku niti je on po njima saslušan na glavnoj raspravi.

17. U ovom predmetu tužiteljica je na glavnoj raspravi iznijela doduše uopćene prigovore na nalaz i mišljenje vještaka. O tim prigovorima trebalo je saslušati vještaka na raspravi i omogućiti tužiteljici da raspravlja pred sudom u skladu sa odredbom čl. 260. st. 1. i čl. 302. ZPP. Kad tako nije postupljeno učinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koju tužiteljica ističe kroz postavljena pitanja sadržana u reviziji, a što je razlog za ukidanje pobijanih presuda.

18. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 394. st. 1. i 4. ZPP odlučeno je kao u izreci.

19. O troškovima revizije odlučeno je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 6. srpnja 2021.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.