Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž Ovr-362/2021-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu Mihu Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja R. T. iz O., OIB: … kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik B. Č. iz R., protiv protivnika osiguranja 1. S. K. d.o.o. iz K., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnica odvjetnica D. K. iz K., radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr- 1198/2019-20 od 14. travnja 2021.,5. srpnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj Ovr- 1198/2019-20 od 14. travnja 2021.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja za nadoknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je :

"I. Odbija se predlagatelj osiguranja R. T. iz O., OIB: … s prijedlogom za donošenje privremene mjere koji glasi: Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja R. T. iz O., OIB: …, i to radi utvrđenja da je zaključen potrošački ugovor o kupoprodaji nekretnine te izvršenja nenovčane činidbe radi predaje tabularne isprave protiv protustranke 1. S. K. d.o.o. iz K., OIB: …, MBS:…, na nekretnini označenoj kao 1/3 suvlasničkog dijela na k.č. 1283, šuma , upisana kao g.t. 38 u z.k. ul. 571, k.o. O., koja nekretnina u postupku preambulacije i preoblikovanja građevinskog zemljišta predstavlja k.č. 409/2, upisanu u z.k. ul. 403, k.o. O. N., određuje se privremena mjera kojom se protivniku osiguranja 1. S. K. d.o.o. iz K., OIB: …, MBS:…, zabranjuje da otuđi ili optereti svoje pravo vlasništva na nekretnini ili stvarna prava koja su u zemljišnoknjižnom odjelu Krk, na nekretnini oznake 1/3 suvlasničkog dijela na k.č. 1283, šuma, upisana kao g.t. 38 u z.k. ul. 571, k.o. O., koja nekretnina u postupku preambulacije i preoblikovanja građevinskog zemljišta predstavlja k.č. 409/2, upisanu u z.k. ul. 403, k.o. O. N., uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnim knjigama.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja parnice radi utvrđenja i činidbe koja se vodi među istim strankama pred Općinskim sudom u Crikvenici, stalna služba u Krku pod poslovnim brojem P-775/2020.

Nalaže se protustranci da predlagatelju nadoknadi trošak osiguranja u roku 8 dana.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja R. T. iz O., OIB:… da protivniku osiguranja 1. S. K. d.o.o. iz K., OIB:… naknadi troškove ovog ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 30.525,00 kn (tridesettisućapetstodvadesetipet kuna) u roku od 8 (osam) dana."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali predlagatelj osiguranja, pobijajući isto zbog svih žalbenih navoda propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje: OZ), predlažući ovom sudu, pobijano rješenje preinačiti, podredno vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. U odgovoru na žalbu, protivnik osiguranja je osporio sve žalbene navode predlagatelja osiguranja.

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a te sukladno odredbi članka 50. stavak 5. OZ- a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredaba postupka, niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Predlagatelj osiguranja u svojoj žalbi ističe da bi pobijano rješenje bilo opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. točke 11. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, koji članci se primjenjuju na temelju odredbe članka 21. stavka 1. OZ-a, ovo jer rješenje uopće nema razloga te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

7. Bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, postoji ako rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka rješenja nerazumljiva, ako proturječi sama sebi i razlozima rješenja, ili ako rješenje nema uopće razloga, ili u njemu nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, u vezi sa člankom 381. ZPP-a, jer rješenje nema nedostataka i može se ispitati njegova zakonitost i pravilnost.

9. Izreka pobijanog rješenja je jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Prema sadržaju izreke odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja a u obrazloženju su navedeni razlozi zbog kojih prvostupanjski sud smatra da navedeni prijedlog nije osnovan.

10. Pobijano rješenje sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama za ovaj spor te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Okolnost što žalitelj ne prihvaća zaključke prvostupanjskog suda izvedene iz provedenih dokaza i iznosi drukčije stavove o pravnoj odlučnosti utvrđenih činjenica ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

11. Nadalje, žalitelj u žalbi navodi subjektivne okolnosti iz kojih bi, prema njegovom mišljenju proizlazilo da bi prvostupanjski sud bio pristran kod rješavanja ovog konkretnog predmeta, a koje je teško dokazati te ukazuje na odluku Europskog suda za ljudska prava koji je u svojoj praksi istaknuo da je dovoljno ukazati na objektivne okolnosti iz kojih se može zaključiti da je prvostupanjski sud posebno revan u rješavanju predmetne pravne stvari i kao takav pristran. Po stajalištu ovog suda iz cjelokupne raspravne građe ne proizlazi da bi prvostupanjski sudac bio pristran u postupanju u ovom predmetu, osobito uzimajući u obzir da se u konkretnom predmetu radi o odlučivanju o osnovanosti privremene mjere, koji predmeti se, prema odredbi članka 122. Sudskog poslovnika ("Narodne novine", broj 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20 i 70/21), prioritetno uzimaju u rad.

12. U odnosu na navodne povrede prava na kontradiktorni postupak, pravo na procesnu ravnopravnost, pravo na dokaz i pravo na saslušanje valja navesti da je postupak osiguranja izvanparnični postupak, u pravilu nekontradiktoran, ali u konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja je taj koji je inicirao postupak, on je izabrao trenutak podnošenja prijedloga, odredio je meritum spora, saslušan je, predlagao je dokaze na iznesene činjenice te mu ni na koji način nije povrijeđeno pravo na kontradiktorni postupak i procesnu ravnopravnost.

13. Žalitelju se još napominje kako njegovi navodi, o kojima se prema njegovom stajalištu sud propustio izjasniti, a tiču se naravi sklopljenog predugovora u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 41/14, 110/15, 14/19; dalje: ZZP) nisu od utjecaja u ovom postupku, ovo jer ZZP ne propisuje posebne odredbe o određivanju privremene mjere.

14. U ovom postupku, predlagatelj osiguranja traži određivanje privremene mjere kojom bi se protivniku zabranilo otuđenje ili opterećenje prava vlasništva odnosno stvarnih prava koja su u zemljišnoknjižnom odjelu Krk, na nekretnini oznake 1/3 suvlasničkog dijela na k.č. 1283 šuma, upisana kao g.t. 38 u z.k. ul. 571, k.o. O., koja nekretnina u postupku preambulacije i preoblikovanja građevinskog zemljišta predstavlja k.č. 409/2, upisanu u z.k. ul. 403, k.o. O. N. i je uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnim knjigama.

Predlagatelj osiguranja određivanje privremene mjere zahtijeva do okončanja parnice radi utvrđenja i činidbe koja se vodi među istim strankama pred Općinskim sudom u Crikvenici, Stalna služba u Krku pod poslovnim brojem P-775/2020.

15. U parničnom postupku prvostupanjskog suda poslovnog broja P-775/2020 predlagatelj osiguranja, kao tužitelj, traži utvrđenje da bi između tužitelja, kao kupca i tuženika, kao prodavatelja, dana 16. kolovoza 2018., bio zaključen kupoprodajni ugovor kojim je preneseno pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine, satna u zgradi izgrađenoj na 1/3 suvlasničkog dijela na k.č. 1283 šuma, upisana kao g.t. 38 u z.k. ul. 571, k.o. O., koja nekretnina u postupku preambulacije i preoblikovanja građevinskog zemljišta predstavlja S. 1 od 1/6 idealnog dijela k.č. 409/2, upisanog u z.k. ul. 403, k.o. O. N., a koji se stan nalazi u suterenu lijevo gledano od mora i sastoji se od dnevnog boravka, kuhinje i blagovaone ukupne površine 28,35 m[2] , sobe sa 11,32 m[2] , kupaonice 4,79 m , sobe sa 12,17 m , spremišta sa 4,36 m trijema iz spavaće sobe sa 4,89 m[2] te trijema iz dnevnog boravka sa 10,58 m te dva parkirna mjesta na okućnici stana predmetne zgrade P1 površine 11,04 m[2] i P2 površine 11,04 m[2] , ukupne površine 74,78 m , sve označeno crvenom bojom, prema etažnom elaboratu i SKICI okućnice izrađenom od strane P. d.o.o. iz lipnja 2020. te nalaganje tuženiku za izdavanjem tabularne isprave kojom bi se na tužitelja prenijelo pravo vlasništva opisane nekretnine, a sve to nakon što mu tužitelj isplati iznos od 110.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti.

Tužitelj također traži utvrđenje ništetnim odredbe članka 3. stavka 2. Predugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog 16. kolovoza 2018. , a koja regulira odredbe o sklapanju glavnog ugovora.

16. Prema odredbi iz članka 346. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine sud može odrediti privremenu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

17. Odlučujući o postojanju pretpostavki za određivanje privremene mjere sud je dužan voditi računa o interesima stranaka, njihovom međusobnom odnosu, te vrsti i intenzitetu predložene privremene mjere u vidu njezinog pravnozaštitnog učinka.

18. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da bi zahtjev predlagatelja osiguranja bio odbijen jer nije učinio vjerojatnim postojanje zakonskih pretpostavki iz odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a, kako postojanje svoje tražbine tako niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

19. Izneseni stav prvostupanjskog suda kao pravilan prihvaća i ovaj sud.

20. Valja navesti kako, da bi se odredila privremena mjera osiguranja nenovčane tražbine, kumulativno moraju biti ispunjenje obje pretpostavke propisane odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a. Tako predlagatelji osiguranja trebaju učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pritom treba postojati uzročna veza između ugrožavajuće radnje protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine, te privremena mjera čije se određivanje traži mora biti adekvatna za sprječavanje nastupa te posljedice.

21. Iz izvedenih dokaza proizlazi kako su stranke 16. kolovoza 2018. zaključile predugovor o kupoprodaji nekretnine kojim ugovaraju bitne elementa ugovora o kupoprodaji koji će biti sklopljen kada prodavatelj ishodi građevinsku dozvolu za izgradnju nekretnine, kao i kupoprodajnu cijenu, iznos kapare te sudbinu uplaćene kapare u slučaju kupčevog, odnosno prodavateljevog odustanka od sklapanja glavnog ugovora. Također, nesporno je kako je kupac iznos kapare uplatio te da je prodavatelj odustao od sklapanja glavnog ugovora te iznos kapare, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom vrati kupcu. Iz navedenog je prvostupanjski sud zaključio kako, s obzirom da je prodavatelj-protivnik osiguranja odustao od sklapanja glavnog ugovora te kupcu-predlagatelju osiguranja vratio iznos kapare zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana uplate, predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

22. U ovakvoj vrsti postupaka traži se manji stupanj dokaznosti odlučnih činjenica jer će se one utvrditi, a privremena mjera opravdati, u pokrenutom parničnom postupku. Budući da pretendirani vjerovnik koji još nema ni imperfektnu ovršnu ispravu nema kvalificiranih dokaza o svom pravu, takvih za koje se po zakonu presumira da čine vjerovnikovo potraživanje izvjesnim, neophodno je da se rješavanje pitanja postojanja vjerovnikova potraživanja prema dužniku povjeri sudu od kojeg se traži određivanje privremene mjere (sudu osiguranja). Sud osiguranja mora se, međutim, ograničiti i na to da, radi ostvarenja adekvatne brzine osiguranja, odlučuje o zatraženoj privremenoj mjeri na temelju same vjerojatnosti – a ne na temelju pune izvjesnosti- da vjerovnikovo pravo prema dužniku postoji. Naravno, stav suda osiguranja ne može prejudicirati odluku nadležnog suda koji će o zaštiti supstancijalnopravnog ovlaštenja vjerovnika odlučivati kao o glavnoj stvari.

23. Imajući sve navedeno u vidu, ovaj žalbeni sud prihvaća stajalište prvostupanjskog suda, kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivniku osiguranja, osobito kada je nesporno utvrđeno da bi protivnik osiguranja – prodavatelj od sklapanja glavnog ugovora odustao sukladno odredbama predugovora, te je predlagatelju osiguranja – kupcu vratio iznos uplaćene kapare zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana uplate.

24. S obzirom da predlagatelj osiguranja nije ispunio prvu od dvije pretpostavke iz odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a, a koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene, pravilno je prvostupanjski sud njegov prijedlog za osiguranje odbio kao neosnovan.

25. Uzgredno je još za napomenuti kako je iz stanja spisa vidljivo da bi predlagatelj osiguranja u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-775/2020 ishodio zabilježbu spora. Zabilježba spora prema svojem učinku djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, a kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

26. Zaista, privremena mjere zabrane otuđenja te zabilježba spora nemaju isto značenje. Međutim, učinak će predlagatelju osiguranja biti gotovo jednak jer će se, u slučaju da protivnik osiguranja otuđi predmetnu nekretninu, a on u parničnom postupku uspije, brisati upisi učinjeni nakon zabilježbe spora.

27. U svezi s navedenim još je za kazati i to kako privremena mjera predstavlja krajnju mjeru te se za njom poseže tek kada se osiguranje predlagateljev tražbine ne može ostvariti drugom mjerom, a u ovom konkretnom slučaju isti učinak je postignut zabilježbom spora.

28. U odnosu na žalbeni navod predlagatelja osiguranja kako bi o osnovanosti prijedloga za donošenjem privremene mjere trebalo odlučivati s obzirom na stanje zemljišnih knjiga na dan 20. prosinca 2019. (kada zabilježba spora nije bila provedena) za navesti je kako sud u ovom postupku odlučuje na temelju svih dokaza koje spisu prileže te za odlučivanje o privremenoj mjeri nije mjerodavno stanje koje je postojalo u trenutku zaprimanja prijedloga (kao u zemljišnoknjižnim predmetima). Naime, s obzirom da OZ ne propisuje nešto drugačije, dolazi do supsidijarne primjene odredbi ZPP-a prema kojima je, za donošenje odluke, mjerodavno stanje spisa od trenutka pokretanja postupak do trenutka donošenja odluke o prijedlogu. Navedeno osobito dolazi do izražaja u postupku određivanja privremene mjere jer je subjektivna pretpostavka iz odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a kategorija podložna promjeni. Upravo zbog toga ne postoji zapreka da predlagatelj osiguranja unatoč odbijenom prijedlogu za osiguranjem isti ponovno podnese ako se činjenice izmjene.

29. Kako predlagatelj osiguranja nije kumulativno ispunio pretpostavke određene člankom 346. OZ-a, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, a u svezi odredbe članka 21. OZ-a, odbiti njihovu žalbu kao neosnovanu I potvrditi prvostupanjsko rješenje, a kako je i riješeno u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

30. Odluka o trošku pravilno je i zakonito odmjerena, sukladno članku 14. OZ- a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15; dalje: Tarifa), konkretnom Tbr. 11. toč. 1. i toč. 8. te Tbr. 12. toč. 1. Tarife.

31. S obzirom da sastav odgovora na žalbu nije potreban za vođenje konkretnog postupka, trebalo je odbiti zahtjev protivnika osiguranja za naknadu takvog troška, odnosno riješiti kao pod točkom II. izreke, temeljem odredbe članka 166. stavak 1, u vezi s odredbom članka 155. stavka 1. ZPP-a, a koje je primijeniti sukladno odredbi članka 21. stavka 1. OZ-a.

U Splitu 5. srpnja 2021.

Sudac:

Miho Mratović, v. r.