Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 12 Gž Ovr-1369/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Sanji Joka Umićević kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. b. d.d., OIB: …, iz Z., zastupana po punomoćniku J. M., odvjetniku iz Odvjetničkog društva M. & L. protiv ovršenice V. O., OIB: …, iz K., zastupana po punomoćniku B. Z., odvjetniku iz P. (ranije ovršenika S. G., OIB: …, iz L.,), radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj Ovr-27/2021-37 od 3. veljače 2021., dana 1. srpnja 2021.,
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu, poslovni broj Ovr-27/2021-37 od 3. veljače 2021. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
O trošku žalbe odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 3. ožujka 2020. kao neosnovan.
2. Protiv tog rješenja žali se ovršenica (kao pravna slijednica prijašnjeg ovršenika S. G.) iz svih žalbenih razloga (zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. U ovome je predmetu prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi dana 5. srpnja 2019. pod poslovnim brojem Ovr-1276/2019-2 kojim je odredio predloženu ovrhu na nekretnini ovršenika (upisana kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Labin u podulošku br. 25 zk.ul. 231 knjiga PU N., stan u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, blagavaonice i kupaonice ukupne površine 51,69 m2 s pripadajućim zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade koji se nalaze u zgradi u L., sagrađena na katastarskoj čestici 210/ZGR) zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom te je isto tako određen trošak ovrhovoditelja u iznosu od 4.948,00 kuna i naloženo ovršeniku taj iznos naknaditi ovrhovoditelju.
5. Rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-176/2019-2 od 5. srpnja 2019. postalo je pravomoćno 16. listopada 2019., a doneseno je povodom prijedloga ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenika temeljem ovršnih isprava – Ugovora o namjenskom kreditu od 20. lipnja 2005. solemniziranog kod javnog bilježnika R. U. iz L. pod brojem OU-342/05-1, Dodatka ugovoru u kreditu od 29. rujna 2011. solemniziranog kod istog javnog bilježnika pod brojem Ov-6059/2011 i Dodatka ugovora o kreditu temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju – konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR od dana 20. siječnja 2016. solemniziranog kod istog javnog bilježnika pod brojem Ov-374/2016, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 18.932,71 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti sa zateznom kamatom, iznosa od 2.805,00 kuna sa zateznom kamatom i troškova ovršnog postupka sa zateznom kamatom.
6. Zaključkom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu poslovni broj Ovr- 1276/2019-13 upućen je ovršenik u roku od 15 dana pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a u razlozima istog navedeno je da je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi od 5. srpnja 2019. u kojoj je istaknuo da je nastupila zastara prava potraživanja i da je u tijeku parnični postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli u kojem je istaknut prigovor prijeboja međusobnih potraživanja.
7. Podneskom od 3. ožujka 2020. ovršenik je naveo da je pred Općinskim sudom u Puli pod brojem P-388/2019 u tijeku parnični postupak radi utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu, a s osnova kojeg ugovora o kreditu – potraživanja iz tog ugovora je ovrhovoditelj i pokrenuo ovaj ovršni postupak te da je u istom parničnom postupku određeno vještačenje kao i da je pred prvostupanjskim sudom u tijeku parnični postupak broj P-2489/2019 u kojem ovršenik traži da se ova ovrha proglasi nedopuštenom te isto tako ukazuje na svoje loše zdravstveno stanje i predlaže "poček, zastoj" odnosno iz sadržaja istog podneska proizlazi da predlaže odgodu ovrhe.
8. Uz isti podnesak ovršenik je priložio tužbu kojom je kao tužitelj pokrenuo parnični postupak protiv tuženika – Z. b. d.d. Z., a kojom potražuje utvrđenje djelomično ništetnim odredbi čl. 7. Ugovora o kreditu sklopljenog između stranaka 20. lipnja 2005. kojom se povrat obveza tužitelja obračunava po srednjem tečaju banke za CHF u dijelu u kojem srednji tečaj banke za CHF prelazi visinu srednjeg tečaja banke za EUR; utvrđenje djelomično ništetnom odredbe čl. 2. Ugovora o kreditu sklopljenog između stranaka 20. lipnja 2005. kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa u dijelu u kojem ugovorena visina kamatne stope prelazi zakonom dopuštenu visinu stope te isplatu iznosa od 75.400,00 kuna sa zateznim kamatama.
9. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 3. ožujka 2020. pozivom na čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ) iz razloga da ovršenik nije dokazao da bi za njega nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta i da stoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe.
10. U žalbi ovršenik ističe da je temeljem rješenjem Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu od 25. listopada 2019. pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koji se vodi pod brojem P-2489/2019, te da se pred Općinskim sudom u Puli – Pola vodi postupak pod poslovnim brojem P-388/2019, radi utvrđenja ništetnim odredbi Ugovora o kreditu s osnova kojeg je i pokrenut ovaj ovršni postupak te da navedeno predstavlja razlog za odgodu ovog ovršnog postupka, pozivajući se i na presudu Suda Europske unije poslovni broj C-407/18 od 26. lipnja 2019. u postupku Kuhar vs. Addiko Bank d.d.
11. Međutim, prvostupanjski sud propustio je ocijeniti naprijed navedene navode žalitelja, a koje je isticao i tijekom prvostupanjskog postupka, te je u tom smislu ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbi čl. 365. st. 2. ZPP jer u odnosu na to nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama.
12. Naime, ukoliko se radi o hipotekarnom kreditu sklopljenom između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta odgoda ovrhe osigurava provedbu načela djelotvornog osiguranja provedbe Direktive Vijeća broj 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.
13. Sud Europske unije u presudi C-407/18 od 26. lipnja 2019., kojom je analizirao načelo djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima najprije obrazložio kako sukladno slovenskom nacionalnom pravu (koje se u tom postupku analizira) odgoda ovrhe do donošenja pravomoćne odluke o meritumu dopuštena samo iznimno i podliježe strogim zakonskim uvjetima u pogledu dokazivanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, koji isključuje štetu povezanu sa samom ovrhom, čime ta odgoda u praksi postaje gotovo nemoguća.
14. Takvo ovršno-pravno uređenje, prema kojem je sukladno ocjeni Europskog suda odgoda ovrhe u praksi gotovo nemoguća, sadrži i hrvatsko pravo, konkretno odredba čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ-a kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti.
15. Nadalje, Sud Europske unije je u navedenoj presudi, a u procesnoj situaciji u kojoj odredbe ovršnog nacionalnog zakonodavstva ne dopuštaju da ovršni sud u ovršnom postupku ispituje nepoštenost pojedinih ugovornih odredbi ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta i po toj osnovi odgodi ovrhu, polazišnu osnovu odredio u ispitivanju da li odnosna nacionalna odredba slovenskog ovršnog zakona (koja je, dakle, gotovo istovjetna odredbi čl. 65. st. 1. toč. 4. OZ-a) čini nemogućom ili pretjerano teškom primjenu prava Unije (Direktivu Vijeća 93/13/EEZ). Pritom je Sud odlučio da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. treba, s gledišta načela djelotvornosti, tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.
16. Presude Suda Europske unije predstavljaju izvor prava Europske unije te su obvezujuće za sve države članice, njihova državna tijela i nacionalne sudove, u okvirima njihove nadležnosti, pri čemu presuda koja se odnosi na jednu državu članicu obvezuje i sve druge države članice.
17. Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjski sud ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe sukladno naprijed navedenom (neovisno o ispunjenju pretpostavke o teško nadoknadivoj ili nenadoknadivoj šteti) ukoliko se radi o situaciji da je ovrhovoditelj banka inicirala protiv korisnika kredita ovršni postupak na osnovu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta koji ovršenik smatra djelomično ništetnim jer sadrži nepoštene ugovorne odredbe na štetu potrošača.
18. Iz iznesenih razloga valjalo je ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak (čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi čl. 21. st. 1. OZ).
19. O trošku žalbe odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 1. srpnja 2021.
Sudac:
Sanja Joka Umićević, v.r.
