Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 72 Gž R-1257/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. C. iz Š.,
…, OIB: …,
koju zastupa punomoćnik M. K., odvj. u Z., protiv tužene: O. B. Š.-K. Ž., .., Š., OIB: …, zast. po ravnateljici S. J., a ista po pun. P. D. dipl. iur. iz Š., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-60/18 od 24. ožujka 2021., dana 25. lipnja 2021.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-60/18 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkom 1. izreke izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao i u dijelu pod točkom 2. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 9.500,00 kn i pripadajućom kamatom na taj iznos.
II Preinačuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-60/18 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkom 2. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko iznosa od 9.500,00 kn do iznosa od 11.375,00 kn (za iznos od 1.875,00 kn) te sudi:
"Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos."
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom naložio tuženiku da isplati tužiteljici na ime razlike plaće ukupan bruto iznos od 6.959,96 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedini mjesečni iznos te naložio tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 11.375,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.
2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tuženik u dijelu pod točkom I izreke izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao i u dijelu pod točkom II izreke zbog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog odluke o trošku postupka predlažući da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači te odbije tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška sudske pristojbe tuženiku.
3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.
4. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu.
5. U ovom konkretnom slučaju se radi o sporu male vrijednosti temeljem odredbe čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53//91,91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, 70/19 dalje: ZPP) stoga se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u skladu s čl. 467. st. 1. ZPP-a.
6. Stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može biti predmet ovog žalbenog postupka.
7. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, pa tako niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati s obzirom da su razlozi prvostupanjske presude jasni i neproturječni između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatu uvećane plaće na ime prekovremenog rada u one dane kada državni praznici ili blagdani "padaju" u radne dane od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju kao i isplatu na ime razlike naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora.
9. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila kod tuženika kao medicinska sestra-tehničar, te nije sporna visina potraživanja.
10. Međutim sporan je pravni osnov potraživanja.
11. Prvostupanjski sud se pravilno poziva na mjerodavno materijalno pravo koje proizlazi iz Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 149/09) kao i Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14 i 127/17-dalje ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj: 88/13, 143/13, 96/15, dalje: KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (("Narodne novine", broj: 96/15, 29/18, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12, dalje: TKU/12 i NN 128/17, dalje: TKU/17).
12. Također ovdje treba pridodati i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 26. ožujka 2018. ("Narodne novine", broj: 28/18, dalje KU/18) a koji se primjenjuje od 1. ožujka 2018.
13. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prema odredbi čl. 47. st. 2. KU/13 (identična odredba čl. 45. st. 2. KU/18) definirana je plaća radnika, ovdje tužiteljice, koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu o plaću te iz navedene odredbe ne proizlazi da bi plaća koja se odnosi na prekovremeni rad bila obračunavana na bilo koji način izuzev onog koji je propisan čl. 47KU/13. To znači da plaću tužiteljice za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, naravno uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada.
14. Nadalje odredbom čl. 51. st. 1. KU/13 (identična odredba čl. 49. st. 1. KU/18), propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca. Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni. Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. Uvećanje plaće iz st. 1. podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata. Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.
15. Ovdje valja dodati da čl. 51. st. 9. i 10. KU određeno da je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna, s time da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.
16. Dakle, redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu sa 8, iz čega slijedi da se u taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana, jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomen danima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11-dalje: Zakon o blagdanima) pa prekovremeni rad tužiteljice predstavlja rad ostvaren iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati u koji ne ulaze dani blagdana a kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud pozivajući se na gore navedeno materijalno pravo.
17. Također pravilno zaključuje prvostupanjski sud da posljedično tužiteljici pripada naknada za vrijeme korištenja godišnjeg odmora u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca što znači ako je radnik čija narav posla je takova da mora raditi prekovremeno, ili noću, nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan onda se taj prekovremeni rad uzima u obzir prilikom naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
18. Prvostupanjski sud je, na temelju provedenog financijskog vještačenja po vještakinji iz Centra za financijska vještačenja d.o.o., Ines Lozić od 26. siječnja 2021., a kojeg sud prihvaća kao stručnog i obrazloženog, te stranke nisu imale primjedbi na predmetno vještvo odnosno tuženik nije imao primjedbi na matematički izračun vještakinje, utvrdio da tužiteljici na ime razlike plaće za utuženo razdoblje pripada po osnovi prekovremenog rada daljnji iznos od 6.334,44 kn a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora iznosi 625,52 kn odnosno ukupno joj pripada iznos od 6.959,96 kn.
19. Prema tome iz svih gore navedenih razloga žalbeni navodi tuženika proizlaze iz pogrešnog pravnog pristupa u tumačenju kako KU tako i tumačenju relevantnih odredbi Zakona o radu.
20. Točno je da je Zaključak broj 148. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stavljen izvan snage na što ukazuje tuženik u žalbi međutim i Zaključkom broj 153. Povjerenstva utvrđeno je da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu sa 8 sati i da je prekovremeni rad sve što prelazi tako obračunat mjesečni fond radnih sati.
21. Ovdje valja naglasiti, a na što ukazuje i recentna sudska praksa i pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH povodom postavljenog pitanja dodataka u prekovremenom radu da se prava radnika na dodatke kumuliraju te da se dodaci odnose kako na plaću za redovno radno vrijeme tako i na plaću za prekovremeni rad.
22. Stoga je pravilan pravni zaključak prvostupanjskog suda, da u slučaju kada KU istodobno daje pravo na isplatu više različitih dodataka, da tada radniku pripada pravo na isplatu kumulativno dodataka jer se isti međusobno ne isključuju, pa stoga u ovom konkretnom slučaju tužiteljica ima pravo na kumulaciju dodataka u smislu čl. 51. KU.
23. Žalbeni prigovori tuženika koji se odnose na trošak parničnog postupka su osnovani.
24. Naime prvostupanjski sud je prvenstveno pogrešno primijenio Tarifu o naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15- dalje Tarife) kada je priznao 5 obrazloženih podnesaka tužiteljici jer po Tbr. 8. toč. 1. Tarife stranci pripada maksimalno 4 obrazložena podneska.
25. Nadalje prvostupanjski sud je pogrešno cijenio za podnesak od 23. kolovoza 2018. te za podnesak od 30. studenog 2020. da su isti bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a s obzirom da je iste tužiteljica predala na ročištima pa je stoga navode iz predmetnih podnesaka mogla iznijeti na tim raspravama.
26. Stoga je u tom dijelu potrebno preinačiti odluku o troškovima parničnog postupka za dva podneska-za svaki po 75 bodova odnosno 150 boda-1.500,00 kn plus PDV- 25% što ukupno iznosi 1.875,00 kn.
27. Međutim ostali podnesci su bili opravdani za vođenje ovog postupka i to podnesak od 11. veljače 2021. kojim je tužiteljica precizirala tužbeni zahtjev nakon provedenog financijskog vještačenja, zatim podnesak od 21. studenog 2021. kojim se tužiteljica očitovala na podnesak tuženika kao i podnesak od 17. rujna 2019. kojim je tužiteljica precizirala tužbeni zahtjev odnosno povukla dio tužbenog zahtjeva.
28. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 25. lipnja 2021.
Sudac:
Ines Kovačević
