Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž Ovr-259/21-3

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Republika Hrvatska, OIB:… , za ministarstvo, zastupana po ODO. u Z., protiv ovršenika S. R. iz Z., OIB:…, zastupan po punomoćnici G. K., odvjetnici u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-56 od 29. listopada 2020., te protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr- 2120/19-58 od 16. studenog 2020., dana 24. lipnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-56 od 29. listopada 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-58 od 16. studenog 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-56 od 29. listopada 2020. odbačena je žalba ovršenika podnesena 12. listopada 2020., kao nedopuštena.

2. Rješenjem prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-58 od 16. studenog 2020. odbijen je prijedlog ovršenika od 11. studenog 2020. radi odgode ovrhe, kao neosnovan.

3. Protiv citiranog rješenja pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-56 od 29. listopada 2020. žali se ovršenik pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP-a) u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona(„Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a) uz prijedlog se žalba uvaži, ukinu provedene radnje i ovrha obustavi.

4. Protiv rješenja pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-58 od 16. studenog 2020. žali se ovršenik pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a uz prijedlog da se žalba uvaži i donese rješenje o odgodi ovrhe.

5. Na žalbe nije odgovoreno.

6. Žalba ovršenika izjavljena protiv rješenja pod poslovnim brojem Ovr-2120/19- 56 od 29. listopada 2020. je osnovana.

7. Žalba ovršenika izjavljena protiv rješenja pod poslovnim brojem Ovr-2120/19- 58 od 16. studenog 2020. je osnovana.

8. Pobijanim rješenjem od 29. listopada 2020. prvostupanjski sud je odbacio žalbu ovršenika podnesenu dana 12. listopada 2020. protiv rješenja o ovrsi toga suda pod poslovnim brojem Ovr-2120/19 od 11. lipnja 2019., pozivom na odredbu članka 53. OZ-a, nakon što je utvrdio da je žalba izjavljena po proteku zakonskog roka za izjavljivanje žalbe, ocjenjujući da ovršenik nije dokazao zakonske pretpostavke za podnošenje žalbe nakon proteka roka.

9. Sukladno odredbi članka 53. stavak 1. OZ-a ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. stavkom 3. istog članka propisano je da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja. Sud će odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.

10. U konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je žalba izjavljena po proteku roka, jer iz spisa predmeta proizlazi da je ovršenik predmetno rješenje o ovrsi uredno zaprimio na adresi koja je u Jedinstvenom registru osoba i dalje aktivna kako jedina adresa prebivališta ovršenika, tim više što je i sam ovršenik u molbi, koju je podnio dana 14. siječnja 2020. (list 39 spisa) za odgodu deložacije, kao svoju adresu naveo upravo adresu koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu, Z., te je podnosio i prijedlog za odgodu ovrhe, radi čega se žalbeni navodi ovršenika kako rješenje o ovrsi nikad nije zaprimio ukazuju neosnovanima.

11. Međutim, ovršenik u žalbi navodi kako ovršna isprava, javnobilježnički akt na koji se poziva ovrhovoditelj nije ovršna isprava, te da je u cijelosti podmirio svoje obveze s osnova neplaćene najamnine s danom 4. rujna 2020., odnosno, navodi žalbene razloge iz odredbe članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11., u svezi članka 53. stavka 1. U tom smislu, prvostupanjski sud je propustio ocijeniti radi li se u ovom slučaju o žalbi nakon proteka roka, sukladno gore citiranim odredbama, jer je u pobijanom rješenju samo paušalno naveo kako se ne radi o takvoj žalbi, bez iznošenja razloga i bez pravilne ocjene sadržaja žalbe, zbog čega u navedenom dijelu pobijano rješenje o odbacivanju ovršenikove žalbe protiv rješenja o ovrsi ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

12. U odnosu na rješenje kojim je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, za navesti je slijedeće.

12.1. Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 8. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek; ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka; ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha; ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti; ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona; ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno; ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe; ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.

12. Prvostupanjski sud je rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-2120/19-58 od 16. studenog 2020. odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, navodeći da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te da je ovršenik samo paušalno naveo da je predmetni stan dom u kojem živi sa suprugom i djetetom, te da ta činjenica nije pravno relevantna.

13. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019. zauzet je pravni stav da u parnicama radi iseljenja iz prostora koji se koristi za stanovanje sud pazi po službenoj dužnosti na prigovor poštivanja prava na dom u okviru iznesenih činjenica i predloženih dokaza u postupku.

14. U konkretnom slučaju ovršenik odgodu provedbe ovrhe, prema sadržaju njegovog prijedloga temelji na tvrdnji da bi provedbom iste pretrpio teško nadoknadivu štetu argumentirajući to navodima o podmirenju svih obveza prema D. n. d.o.o. i ističući da je u tijeku postupak otkupa stana koji je predmet iseljenja u ovom postupku. Osim toga, ovršenik se izrijekom poziva i na pravo na dom obrazlažući da u predmetnom stanu živi sa svojom obitelji, suprugom I jednogodišnjim sinom.

15. U smislu odredaba članka 34. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) dome je nepovrediv, a pravo na dom zaštićeno je i člankom 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97,6/99,8/99,14/02 i 1/06).

15.1. Sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u brojnim predmetima vezano za tumačenje sadržaja prava na dom (B. protiv Republika Hrvatske., O. protiv Republike Hrvatske., P. protiv H.), kao i pravnim stajalištima Ustavnog suda Republike Hrav0atse (U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U III-2073/2010 od 4. ožujka 2014., U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.), svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Drugim riječima, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa te postoji li za njega prijeka društvena potreba.

15.2. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je u potpunosti propustio navedene činjenice razmotriti i o iznesenom prigovoru ovršenika navesti pravno osnovane i obrazložene razloge. Pri tome, valja istaknuti kako je predmetni ovršni postupak zasnovan na rješenju o ovrsi donesenom na temelju Ugovora o najmu, kao ovršnoj javnobilježničkoj ispravi, točnije istom nije prethodio parnični postupak u kojem bi bila donesena ovršna isprava s nalogom ovršeniku za iseljenje iz predmetnog stana.

15.3. Konačno, za ocjenu osnovanosti podnesenih prigovora ovršenika, na kojima ovršenik temelji prijedlog za odgodu ovrhe relevantno je i pitanje osnovanosti njegove žalbe izjavljene protiv rješenja o ovrsi, imajući u vidu žalbene razloge i odredbe članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11. OZ-a.

16. Prvostupanjski sud je propustio osnovanost prijedloga za odgodu ovrhe i naprijed navedenih razloga iznesenih u tom prijedlogu ocijeniti pravilno i svestrano kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, uz prethodno utvrđenje relevantnih činjenica u smislu gore navedenih okolnosti.

17. Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbe ovršenika i, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, ukinuti rješenje kojim je odbačena žalba protiv rješenja o ovrsi tako i rješenje kojim je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

18. Prvostupanjski sud će u nastavku postupak o žalbama ovršenika odlučiti pravilnom primjenom mjerodavnih zakonskih odredaba, imajući u vidu primjedbe iz ovoga rješenja.

U Splitu 24. lipnja 2021.

Sutkinja:

Tihana Pivac, v. r.