Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 29 Gž-2141/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Lidiji Jelavić, u pravnoj stvari tužitelja H. z. za m. o., Z. /OIB:…/, protiv tuženika C. o. d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33 /OIB:…/, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3743/2020-7 od 27. svibnja 2021., nadnevka 16. lipnja 2021.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3743/2020-7 od 27. svibnja 2021.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju 27.543,74 kn sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2020., do isplate.
2.Protiv presude žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže presudu preinačiti u skladu s navodima žalbe odnosno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Zahtijeva naknadu troškova žalbe.
3.Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava navode žalbe koju predlaže odbiti kao neosnovanu.
4.Žalba je neosnovana.
5.Ovaj sud ispitao je presudu u cijelosti jer se u cijelosti pobija žalbom, u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku /Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.- ispravak, 57/2011., 148/201.- pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019.- u daljnjem tekstu: ZPP/.
6.Ispitivanjem presude ustanovljeno je da ne postoje bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti osnovom članka 365. stavka 2. ZPP, a tuženik u žalbi, određeno ne navodi ni jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
7.Kako su postupku pravilno i potpuno utvrđene sve odlučne činjenice to se tuženik neosnovano žali zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja /članak 355. ZPP/.
8.U ovom postupku nije sporno da je tužitelj udovici svoga osiguranika koji je stradao u prometnoj nezgodi, Jeli Jelić, na ime obiteljske mirovine u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2020. isplatio iznos od 36.724,98 kuna. Nije sporno niti da je osiguranik tuženika za predmetnu štetu odgovoran u omjeru od 75%.
9.Među strankama je sporno ima li tužitelj pravo na isplatu utuženog iznosa od 27.543,74 kn, što predstavlja 75% od ukupno isplaćenog iznosa na ime obiteljske mirovine udovici svoga osiguranika, s obzirom na činjenicu da bi njegov osiguranik, rođen 1930., po redovnom tijeku stvari ostvario pravo na isplatu starosne mirovine.
10.Glede vremenskog važenja zakona, bitno je navesti da tužitelju šteta nastaje sukcesivno, svakom mjesečnom isplatom obiteljske mirovine te je stoga mjerodavan zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete - svake pojedine isplate (tako primjerice i VSRH u odluci Rev-x 1119/2012 od 5. listopada 2016.), a ne onaj koji je bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja.
11.U konkretnom slučaju štetu čiju naknadu tužitelj potražuje tužbom predstavlja isplata mirovine u razdoblju od 1. srpnja 2018. do 30. lipnja 2020. te stoga do primjene dolazi Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019.- u daljnjem tekstu: ZMO), a kojim je u odredbi članka 161. propisano:
„Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:
1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, bez obzira na to je li osiguranik ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu,
2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu,
3. novčana davanja na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja,
4. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava.“
12.Dakle, naknada stvarne štete koju tužitelj u konkretnom slučaju ima pravo zahtijevati su novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira je li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu /razmjerno omjeru odgovornosti osiguranika tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja/.
13.Zbog toga je presudom tužbeni zahtjev prihvaćen pravilnom primjenom materijalnog prava sadržanog u članku 161. točki 2. ZMO.
14.Kako ne postoje razlozi zbog kojih se žalbom presuda pobija, a ni oni na koje sud pazi po službenoj dužnosti to je osnovom članka 368. stavka 1. ZPP, odlučeno kao u stavku I. izreke drugostupanjske presude.
15.S obzirom na neosnovanost žalbe, kao neosnovan je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbe /članak 166. stavak 1. ZPP, članak 154. stavak 1. ZPP, stavak II. izreke drugostupanjske presude/.
U Zagrebu 16. lipnja 2021.
Sutkinja
Lidija Jelavić, v.r.
