- 1 -              Revd-788/2024-2

 

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd-788/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. I. iz Republike Austrije, L., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik T. S., odvjetnik u Č., protiv tuženika mlljt. V. I.-O. iz D. K., OIB: ..., kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica M. O. iz D. K., OIB: ..., a nju kao punomoćnici, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu G. R. i M. S. G. u Č., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-2 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-15 od 28. rujna 2022. i rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-21 od 26. travnja 2023., u sjednici održanoj 28. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-2 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-15 od 28. rujna 2022. se odbija u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja, dok se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-21 od 26. travnja 2023. se odbacuje.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-2 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-15 od 28. rujna 2022., te protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-3 od 6. rujna 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-21 od 26. travnja 2023. zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

 

"1. Je li sud dužan u smislu odredbi članka 295. stavka 2. Zakona o parničnom postupku u prvostupanjskom rješenju o presumiranom povlačenju tužbe, obrazložiti i ocijeniti opravdanost odnosno neopravdanost izostanka tužitelja s ročišta za glavnu raspravu ili samo utvrditi da tužitelj uredno pozvan nije pristupio ročištu, a da se tuženik nije želio upustiti u raspravljanje?

 

2. Predstavlja li sam čin (neopravdanog) izostanka s ročišta na glavnu raspravu izražavanje volje tužitelja da ne raspravlja na sudu ili tužitelj može kojom drugom radnjom poduzetom prije ili u trenutku održavanja ročišta iskazati volju za raspravljanjem pred sudom u konkretnoj pravnoj stvari?

 

3. Dolazi li do presumiranog povlačenja tužbe u smislu odredbi članka 295. stavka 2. Zakona o parničnom postupku isključivo zbog neopravdanog izostanka punomoćnika tužitelja na ročište kada na to isto ročište zbog opravdanog razloga (bolesti) nije pristupio sam tužitelj (a koji ima angažiranog punomoćnika)?

 

4. Je li nužno u samom prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti sve dokaze i razloge radi kojeg je došlo do propuštanja ili je moguće naknadno, u samom postupku po prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, a prije donošenja odluke, iznijeti  dodatne dokaze i razloge propuštanja?

 

5. Ako s ročišta za glavnu raspravu opravdano zbog bolesti izostane tužitelj (a koji ima angažiranog punomoćnika koji, uredno pozvan, predmetnom ročištu nije pristupio) te je u postupku po prijedlogu za povrat u prijašnje stanje dostavio dokaz o bolovanju, hoće li sud udovoljiti prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, odnosno parnicu vratiti u stanje kojem se nalazila prije propuštanja i ukinuti sve odluke donesene zb og propuštanja ili će prijedlog odbiti jer nije tražena odgoda zbog bolesti tužitelja?

 

6. Smatra li se opravdanim izostankom, a sve u smislu odredbi članka 295. i 117. Zakona o parničnom postupku, činjenica da je do izostanka došlo zbog manjkavosti u sustavu e-komunikacije, odnosno jer u istoj nije naznačeno pri kojem se točno sudu odnosno stalnoj službi suda vodi postupak i odražava ročište, kao i činjenica da na pismenima suda nije naznačeno da se postupak vodi pri stalnoj službi suda, a ne u sjedištu suda?

 

7. Je li prvostupanjski sud dužan, u smislu odredbi članka 149.a Sudskog poslovnika, a u slučaju kada su u istom postupku donesena dva samostalna rješenja s različitim datumom donošenja, na koja su podnesene žalbe u različito vrijeme (a ne istovremeno), sastaviti zajedničko popratno izvješće za drugostupanjski sud za sve pobijane odluke slijedom čega će se na drugostupanjskom sudu osnovati jedan drugostupanjski spis i voditi jedan žalbeni postupak ili je prvostupanjski sud u tom slučaju dužan za svaku pobijanu odluku i podnesenu tužbu sastaviti posebno popratno izvješće za drugostupanjski sud slijedom čega će se voditi dva žalbena postupka na dva različita drugostupanjska suda?"

 

2. U prijedlogu tužitelj u smislu odredbe čl. 385. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) još navodi da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske – odredba čl. 18. st. 1. (pravo na žalbu) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – zajamčeno pravo na djelotvorni pravni lijek – čl. 13. toč. 1. K tomu tužitelj, navodi da navedene povrede nije mogao isticati u postupku pred sudom drugog ili prvog stupnja jer je za povrede Sudskog poslovnika i samim time spomenutih Ustavom i Konvencijom zajamčenih prava, saznao tek po primitku drugostupanjskih odluka.

 

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

U odnosu na rješenje Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž 463/2023-2 od 6. rujna 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021-15 od 28. rujna 2022. kojim je utvrđeno da se tužba smatra povučenom te je naloženo tužitelju platiti parnične troškove tuženika 3.325,00 HRK/441,30 EUR:

 

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno drugostupanjsko rješenje podudarno shvaćanju ovog suda izraženom u odlukama broj Rev 3838/2018 od 19. siječnja 2019. i Rev 1112/19 od 26. rujna 2019. Nadalje, ovaj sud je ocijenio da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u drugostupanjskom postupku povrijeđeno pravo na žalbu, a kako to tvrdi u prijedlogu.

 

5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. te odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke.

 

U odnosu na rješenje Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-463/2023-3 od 6. rujna 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu poslovni broj P-39/2021 od 26. travnja 2023. kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta za glavnu raspravu određenog za 28. rujna 2022.

 

6. Prema odredbi čl. 400. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije, dok prema stavku 2. navedene zakonske odredbe u postupku u povodu prijedloga za dopuštenje revizije i revizije protiv rješenja na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude.

 

7. Drugostupanjsko rješenje kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije rješenje kojim je postupak pravomoćno završen, a u smislu odredbe čl. 400. ZPP.

 

8. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.a ZPP, riješeno kao u st. II. izreke.

 

Zagreb, 28. veljače 2024.