Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Split, Domovinskog rata 4

    Broj: Pp J-3089/2020-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika B. S. i drugookrivljenika G. D. zbog prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split pod brojem: 511-12-23-05-5-1158-1/2020 od 28. kolovoza 2020., nakon glavne i javne rasprave održane 15. lipnja 2021. u izočnosti prvookrivljenika I izočnosti drugookrivljenika, te izočnosti ovlaštenog tužitelja, 16. lipnja 2021. javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    Temeljem članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona,

    Prvookrivljenik B. S., OIB: …, sin D. i M. dj.

    B., rođen … . u S., s prebivalištem u S., Š. kbr. …,

    završena VŠS, po zanimanju umirovljenik, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

    Drugookrivljenik G. D., OIB: …, sin M. i

    M. dj. M., rođen … u S., s prebivalištem u S., N. p. kbr.., završena VŠS, po zanimanju umirovljenik, srednjeg imovnog stanja, oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

    o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

    da bi 16. kolovoza 2020. oko 06,20 sati u S. u ulici N. p. kbr.., na ulici, prvookrivljeni i drugookrivljeni narušili javni red i mir vikom i međusobnom svađom, prvookrivljeni B. S., riječima: "glupane stari, lopove sa falšom penzijom, ne možeš raditi zid na mojem…", a drugookrivljeni G. D.

    riječima: "ne diraj lopove glupi i što to radiš…", te su u opisanom narušavanju javnog reda i mira zatečeni od strane policijskih službenika,

    pa da bi time prvookrivljenik i drugookrivljenik počinili prekršaj iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 13. stavak 2. istog Zakona.

    Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona paušalna svota troškova postupka pada na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    PU Splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude protiv okrivljenika zbog prekršaja kao u izreci ove presude.

    Sud je na ročište za 5. svibnja 2021. pozvao prvookrivljenika i drugookrivljenika radi iznošenja svoje obrane, te nakon što su isti upoznati s optužnim aktom PU SD, I Policijske postaje Split isti su sudu na ročištu dali svoju pisanu obranu vezano za utuženi događaj.

    Prvookrivljenik B. S. u svojoj pisanoj obrani koja je pročitana na glavnoj raspravi održanoj pred ovim sudom je naveo da je u nedjelju 9. Kolovoza 2020. dotični G. D. s prebivalištem N. p.k b r … u S. sa štemalicom probiva svoj ogradni betonski zid čest. zemlje 11957/(8409/1) i otvara prolaz na čest. zemlje 11934(8413/3). Od dana 9. kolovoza do 15. kolovoza 2020. svako jutro dotični od 4h i 30 min do 6 h gradi kameni zid 80 cm visine na štetu čest. zemlje 11934/3 (8313/3). Dana 15. kolovoza 2020. u 6 h izjutra da je istog upozorio da zaustavi gradnju. On mu je odgovorio citira: "Govoriš gluposti!", a da je on odgovorio: "Ja govorim gluposti, a ti radiš gluposti!", te da je otišao. Nadalje je naveo u svojoj pisanoj obrani da dana 16. kolovoza 2020. žena mu radi od 7h na Hitnoj u "Ispostava S.”, te da je u 06h i 30 min izašao iz kuće da je pribaci na posao u S. Iz svog vrtla da je vidio da je izgrađeno još 1 m dužni zida koji svojom dužinom ulazi preko zemlji vidljive granice javnog puta, pošto nije bilo nikoga da je došao do tog rano jutrom izrađenog zida te istog nogom odvalio. Kako se čulo da se kamen od kamen otkotrljao G. D. je iz svog ograđenog dvorišta obraslom bršljanom ljutiti zapitao citira: "Šta to radiš!", odgovorio je istom: "Igram se!". U tom trenutku su iz svog dvorišta kroz ištemani prolaz izletjeli G. D., njegova žena T. i kći L. te je ponovo raspršena kamenja stao slagati. Otišao je u kuću po Preris katastarskog plana i pokazao im kako stoje ucrtane granice i javni put. To su ignorirali no sada je uz njega bila žena I. koju je trebao odvesti na dežurstvo u S. Ispred svih njih G. je sada sa maltom nastavio zidati oboreni dio zida, dok se on okrenuo i otišao po kamen da mu je on nogom odvalio početne nanovo zazidane stijene visine 20 cm od zemlje. Napominje da je cijelo vrijeme u rukama imao Preris. Kad se dotični G. okrenio kamen za ogradu sa obe ruke bacio je njemu u noge, uspio je raširit noge i kamen je završio iza njegovih nogu. Njega su u tom momentu zaustavili žena i kći, a ispred njega je stala njegova žena. G. je vidno uzrujan stao vikati na njega, citira: "Lopove, ukrao si mi moju zemlju! Seljačine!". Napominje da fizičkog kontakta između njih dvoje osoba

    nije bilo, kći i žena su mu dosta toga snimale na mobitelima kao dokaz. Ista kći L. je pozvala policiju koji su u kratkom vremenu izašli na očevid. "Brižna" kći L. se njemu pohvalila da se dobro razumije u mjerila i mape te da im je ukrao preko suda zemlju. Odgovorio je, citira: "Kako možeš biti tako glupa pa nagovarati svog oca i podržavati ga u ovim radnjama. Isti ste izgubili sudskim postupkom parnicu 2018., a sad opet nasrćete na državno dobro i javni put bi prekrajali!" Odgovorila je, citira: "Na sudu si imao nekoga! Ukrao si nam zemlju!". Tako cijela familija nastavlja svoj plan proširivanja, prekrajanja granica i uzurpiranja javnog puta! Policija je na terenu sve svoje radnje izvršila profesionalno i udaljila ih od spornog urušenog zida. Dežurni policajci su ga odvezli u I Policijsku stanicu gdje je potpisao "Naredbu o određivanju mjere opreza" i "Obavijest o počinjenju prekršaja po članku 13. ZOPPJRM-a." Vrativši se kući vidio je da je sporni odvaljeni dio zida ponovno ozidan. Drugookrivljeni G. D. u svojoj pisanoj obrani koja je pročitana na glavnoj raspravi održanoj pred ovim sudom je naveo da moli da se odbaci optužni prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, broj: 511-12-23-05-5-1158-1/2020 od 28. Kolovoza 2020. protiv G. D. iz S., N. p. kbr…, za događaj od 16. Kolovoza 2020., a koji je okvalificiran kao prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji glasi: "Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče li na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj…"

    Navedeni događaj dogodio se u njegovom dvorištu koje nema obilježje javnog mjesta budući da njegovo dvorište nije dostupno pogledu i čujnosti s javnog mjesta – ulice.

    Mjesto događaje točka "C" na skici izmjere, označeno crvenom bojom na katastarskom prerisu na k.č. 11957 (zkč. 8409/1) moje vlasništvo i moj posjed, koje graniči s kat.čest. 11943/3 (zkč. 8413/3) u vlasništvu Grada S.

    Između te dvije parcele napravio je kameni ogradni zid prema izmjeri geodetske podloge Infokarta d.o.o. ovjerene od Zavoda za katastar S. kao ispravne. Svi koji su trebali biti upoznati s mjerenjem (susjedi) mogli su se izjasniti. Susjed međaš Grad S. dao mu je pisanu suglasnost za izgradnju zida.

    Zadnjih 80 cm zida visine 60 cm izgradio je 16. kolovoza 2020.

    B. S. suvlasnik k.č. 11935 koji nije njegov susjed međaš (dijeli nas općinski put k.č. 11945) došao je 16. kolovoza 2020. ujutro na njegovu parcelu k.č. 11957/1 i srušio taj završni dio zida. Dakle ovdje se radi o ometanju posjeda i rušenju tuđe imovine.

    U momentu rušenja zida da nije bio na mjestu događaja. Nalazio se u dvorištu cca 5 metara od mjesta događaja zajedno sa suprugom i kćerkom. Od napadača na njihovu imovinu i vlasništvo dijelio ih je gusti zastor od bršljana tako da nisu vidjeli napadača kad je došao rušiti zid. Kad su čuli rušenje došli su na mjesto događaja. Naveo je da je stao između djelomično srušenog zida i B. S. u nadi da će ga urazumiti da ne ruši njegov zid. U međuvremenu je stigla i S. žena. U tom trenutku rekao je B. S.i da ne ruši zid jer je zid na njegovoj parceli, da je njegova parcela niže, odvojena općinskim putem od njih i da ode s njegovog posjeda. On je odgovorio, pokazujući na njegovoj parceli komad zemlje cca 2m[2] , tvrdeći da je to njemu darovao Grad S. (koji je to grad koji može darovati dio tuđe privatne parcele?). Da mu je odgovorio da mu je malo što je zaposjeo dio zemlje na drugom dijelu njegove parcele, sad mu želi zaposjesti i ovaj dio. Između B. S. s kojim je bila i njegova žena (koja je bila najglasnija) i njega, stalno su bile njegova kćerka i supruga koje su ranije zvale policiju u nadi da će zaustaviti S.

    U međuvremenu došla je policija. S. se pomaknuo, da je on uz prisustvo policije izgradio srušeni dio zida. Oboje su privedeni u policijsku postaju i dobili zabranu međusobnog približavanja 8 dana.

    Nadalje je naveo da je očekivao da će policija napraviti prijavu S. zbog oštećenja njegove imovine na njegovoj parceli, a da je dobio optužni prijedlog. Napominje da je S. dva puta ponovio: "Opet ću ga srušit!".

    Također je naveo da je vlasnik k.č. 11957/1 više od 22 godine. Parcelu da je kupio od J. G. koji je bio vlasnik više od 70 godina. Očito se ovdje radi o pokušaju S. da prisvoji manji dio njegove parcele 11957/1 i priključi je svojoj parceli k.č. 11935. Postavlja se pitanje kako braniti svoje vlasništvo i posjed? Može li vam netko ući u kuću, demolirati je, a policija ako dođe prvo što kaže: "Mi ne znamo čitati vlasničke listove ni prerise katastarskog plana i ne ulazimo u vlasničke odnose". Naveo je da on supruga imaju preko sedamdeset godina života i kako obraniti svoju imovinu u tim godinama? Tko im tu može pomoći?

    Naveo je da ga je razočarala Policija, ni riječi o srušenom zidu. Da su je oni zvali da ih zaštiti od uzurpacije njihovog privatnog vlasništva i mogućeg fizičkog napada, a da je dobio prijavu kao da je on napadač na tuđu imovinu. Očito da je u našoj državi dozvoljeno divljaštvo i otimačina. B. S. nije njegov susjed međaš, a pokušava se nametnuti s pozicije sile i krojiti njegove građevinske parcele kako njemu odgovara. Da je očekivao da će ga policija zaštititi od takvog ponašanja. B. S. da nema nikakvo pravo na predmetno zemljište (niti ga je ikada imao), budući da on ima vlasnički i posjedovni list za tu nekretninu.

    Još jednom napominje da nije bilo nikakve tuče ni remećenja javnog reda i mira na javnom mjestu, da je bilo malo naguravanja od strane S. koji je pokušao spriječiti prilaz njegovom zidu, bilo je nešto povišenih tonova i vrijeđanja njegove žene i kćerke od strane S. i njegove supruge.

    Zaključak:

    1. Ne smije se zanemariti da se događaj zbio na njegovoj k.č. 11957/1; 2. Da se ovdje radi o oštećenju tuđe stvari, rušenju tuđe imovine i ometanju posjeda;

    3. Da se ovdje radi o pokušaju zaposjedanja dijela njegove k.č. 11957/1 od strane S. i njegovog nastojanja da pokuša sačuvati svoj posjed i vlasništvo od nasilnika;

    4. Da su povišeni tonovi prilikom ovog događaja sporedni i da nije bilo remećenja javnog reda i mira;

    5. Da je njegova kćerka pozvala policiju jer je S. srušio zid, sprečavao ga da popravi i prijetio da će ga ponovno srušiti.

    Obzirom na naprijed navedeno moli da se odbaci optužni prijedlog protiv njega kao okrivljenika pod 2., a da okrivljeniku pod 1. B. S. izreče zabranu pristupa njegovom zidu, odnosno njegovoj nekretnini.

    Prilozi:

    1. Vlasnički i posjedovni list za č.z. 8409/1

    2. Suglasnost za razgraničenje č.z. 8413/3 č.z. 8409/1

    3. Izmjera Info karte d.o.o. ovjerena od Zavoda za katastar

    4. Katastarski plan u mjerilu 1:1000

    5. Fotografija mjesta događaja.

    U toku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Službenu zabilješku I Policijske postaje Split od 16. kolovoza 2020., Naredbu o određivanju opreza I Policijske postaje Split od 16. kolovoza 2020. serijski broj 00853014 kojom se B. S.i zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s G. D. koja započinje 16. kolovoza 2020. u 07,40 sati i traje do 24. kolovoza 2020. u 07,39 sati, Naredbu o određivanju opreza I Policijske postaje Split od 16. kolovoza 2020. serijski broj 00853013 kojom se G. D. zabrana približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s B. S. koja započinje 16. kolovoza 2020. u 07,40 sati i traje do 24. kolovoza 2020. u 07,39 sati, Zapisnik o glavnoj raspravi od 6. svibnja 2021. koji sadrži obrane okrivljenika s prilozima i fotografijom, presudu Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-751/2019-4 od 17. veljače 2020. kojom se odbija žalba tužitelja G. D. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2137/2016 od 10. svibnja 2019., te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva Odjel za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da prvookrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan, te da drugookrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.

    Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenom pisanih obrana prvookrivljenika i drugookrivljenika, te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, sud nije našao dokazanim da su se u radnjama prvookrivljenika i drugookrivljenika ostvarila obilježja predmetnog prekršaja.

    Prije svega potrebno je navesti da su prekršaji protiv javnog reda i mira djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad i normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost i ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima, te je tijekom provođenja redovnog sudskog postupka sud trebao dokazati upravo tu činjenicu, odnosno da li su okrivljenici utužene prigode u S. u Ul. N. p. kbr…. na ulici remetili javni red i mir na način koji im se stavlja na teret predmetnim optužnim aktom.

    Prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Vika mora biti tako glasno izgovaranje riječi kojima se remeti mir građana, odnosno prekršaj ne čini onaj ukoliko uputi uvredljivu riječ povišenim tonom drugoj osobi bez uznemiravanja javnosti.

    Nadalje, potrebno je navesti da je tijekom provođenja redovnog sudskog postupka, a sve prihvaćajući pisane obrane okrivljenika istinitim u pogledu pravilnog utvrđivanja mjesta počinjenja predmetnog prekršaja nesporno je utvrđeno da se utuženi događaj dogodio u dvorištu kuće na adresi S., N. p. kbr…, a ne na ulici kako je to navedeno u predmetnom optužnom aktu protiv okrivljenika, pa shodno tome da se utuženi događaj dešavao u dvorištu kuće na gore navedenoj adresi potrebno je navesti da se radi o fiktivnom javnom mjestu.

    Fiktivna javna mjesta su ona mjesta koja nisu po namjeni javna mjesta, ali pod određenim okolnostima mogu imati takav značaj, odnosno djela izvršena na mjestima koja nema značaj javnog mjesta smatrat će se izvršenim na javnom mjestu pod uvjetom da su takva mjesta dostupna vidiku s javnog mjesta ili da je posljedica djela izvršena na takvom mjestu nastupila na javnom mjestu. Tu prije svega spada i dvorište privatne kuće gdje se utuženi događaj dešavao, da bi imalo obilježje fiktivnog javnog mjesta u postupku sud je trebao neophodno utvrditi okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela kao što je vidljivost, način i intenzitet izvršenja djela, kako bi bila u radnjama okrivljenika ostvarena obilježja bića prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    Nadalje, potrebno je navesti da je pregledom pisane dokumentacije u spisu i to fotografije predmetnog dvorišta gdje se utuženi događaj dogodio vidljivo je da spomenuto dvorište nije okrenuto direktno prema cesti, da je dvorište ograđeno obraslim bršljanom, da nije dostupno pogledu i čujnosti s javnog mjesta.

    Nadalje, potrebno je navesti da je tijekom provođenja redovnog sudskog postupka sud trebao utvrditi činjenicu da li su okrivljenici remetili javni red i mir drugih građana, odnosno da li je njihovim protupravnim radnjama jedan prema drugome uznemirena javnost, a sve kako bi bilo ostvareno biće prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prilikom odlučivanja o toj činjenici sud je u potpunosti prihvatio istinitim pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika koji u svojim pisanim obranama nisu osporili činjenicu da su se utužene prigode susreli u dvorištu u ulici N. p. kbr…, a radi se o privatnom dvorištu, također sud smatra nesporno utvrđenim da je došlo do verbalnog sukoba između okrivljenika, a sve vezano zbog rušenja zida od strane prvookrivljenika B. S., a na koji zid polaže pravo drugookrivljenik G. D., te svoje vlasništvo i posjed utvrđuje u parnici pred Općinskim sudom u Splitu.

    Naime, sud smatra nesporno utvrđenim da između okrivljenika već duži niz godina postoje neriješeni imovinskopravni odnosi koji se rješavaju pred nadležnim institucijama, također sud smatra nesporno utvrđenim da i ove prigode je došlo do verbalnog sukoba između prvookrivljenika i drugookrivljenika, međutim, da je ta njihova svađa oko spornog zida, odnosno rušenja zida od strane prvookrivljenika, inferiorni događaj u odnosu na njihove neriješene imovinskopravne odnose, sud je prihvatio u potpunosti njihove pisane obrane da nije bilo remećenja javnog reda i mira, jer po mišljenju ovog suda, a sve cijeneći njihove pisane obrane, odnosno njihova međusobna vika i galama nije bila takvog intenziteta da bi uznemirila javnost, već da se u konkretnom slučaju radi o ometanju posjeda, oštećenja tuđe imovine, a to ne spada u nadležnost ovog suda, to proizlazi iz samih pisanih obrana prvookrivljenika i drugookrivljenika u kojim obranama se isti pozivaju na vlasništvo parcele gdje su se našli i verbalno sukobili.

    Za naglasiti je da od strane ovlaštenog tužitelja nije predložen niti jedan svjedok kojeg bi sud mogao pozvati da svjedoči na okolnost remećenja javnog reda i mira od strane okrivljenika, niti da potvrdi oprečne obrane okrivljenika.

    Slijedom svega naprijed navedenog, a obzirom da drugim dokazima sud nije raspolagao, sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 13. stavak 2. istog Zakona, stoga je sud temeljem članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.

    Kako je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda to je u smislu članka 140. točka 2. Prekršajnog zakona trebalo odlučiti da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

    Split, 16. lipnja 2021.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Aleksandra Žarković, v.r.

    Marina Ivančević, v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.