1

Broj: Ppž-10726/2022

 

                                    

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Karmen Novak-Hrgović kao predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Renate Popović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marcele Soljačić-Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Z.Š., zbog prekršaja iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. istog Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika Z.Š., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 8. rujna 2022., poslovni broj: 18. Pp P-10369/2021-10, na sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2024.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I. U povodu žalbe okrivljenika Z.Š., po službenoj dužnosti preinačava se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci i odluci o novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku Z.Š., primjenom članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) za prekršaj iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona činjenično opisanog pod točkom a) izreke pobijane presude izriče novčana kazna u iznosu od 240,00 eura (dvjestočetrdeset eura), dok mu se za prekršaj iz članka 176. stavka 5. istog Zakona činjenično opisanog pod točkom b) izreke pobijane presude izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjestošezdeset eura), te se okrivljeniku Z.Š. primjenom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, izreče novčana kazna u ukupnom iznosu od 500,00 (petsto eura), koju je okrivljenik Z.Š. dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od primitka pisanog otpravka ove presude, s time da će se, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

 

II. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika Z.Š., te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

 

III. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik Z.Š. obvezan je naknaditi trošak žalbenog postupka u iznosu od 30,00 (trideset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca od primitka ove presude.

 

 

  Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom okrivljenik Z.Š. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 293. stavka 1. i 2. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. istog Zakona, činjenično opisanih u izreci pobijane presude za koje mu je primjenom članka 37. i 39. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u ukupnom u iznosu od 5.500,00 kuna.

 

2. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi ukupni iznos troškova prekršajnog postupka u iznosu od 815,00 kuna.

 

3. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

4. U žalbi okrivljenik navodi da je sud donio presudu na temelju osobnog doživljaja, a ne na temelju sveobuhvatnih dokaza, na temelju uviđaja i svjedočenja uređujućeg policijskog službenika. Sudac nije uzeo u obzir njegov naknadni podnesak jer da isti nije bitan za utvrđivanje činjeničnog stanja, pri čemu on smatra da je isti vrlo bitan za utvrđivanje činjenica (nelogičnosti i laži sudionice s namjerom da dobije odštetu od osiguravajućeg društva). Navodi da nije čudno da je „onako reagirao“ na iskaz svjedokinje  s obzirom da je priča iskonstruirana, a reagirao je prvenstveno kao čovjek koji reagira na laži, kao dragovoljac i invalid Domovinskog rata iz 1991., i kao umirovljeni časnik HRM (u.s.  kapetan korvete). U vezi medicinske dokumentacije sudionice navodi da je znakovito da ista radi kao medicinska sestra u KBC Split i da je naknadno u poslijepodnevnim satima otišla u KBC. Ponovno ističe navode iz svoje obrane te dodaje da se ne može oteti dojmu i zdravom razumu, a i kao ing. strojarstva da je njegov automobil od 2 tone udario u automobil svjedokinje i to bez kočenja, uslijed čega bi sigurno njezin automobil bio odbačen, a ne prislonjen na njegov, kako sama svjedoči.

 

5. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

 

6. Žalba nije osnovana.

 

7. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8. Međutim, ovaj sud je našao da je u vrijeme počinjenja prekršaja za djelo okrivljenika bila propisana novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, a da je nakon donošenja pobijane presude, a prije pravomoćnosti iste na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, odnosno 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/2022), koji je blaži za okrivljenika, jer je u članku 140. stavku 2. cit. Zakona za prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22) propisana sada novčana kazna u iznosu od 390 do 920 eura, a što prema propisanom minimumu predstavlja iznos od 2.938,46 kuna, pa je ovaj sud u izreci ove presude, po službenoj dužnosti, temeljem članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona primijenio novi propis kao povoljniji za okrivljenika.

 

9. Također prvostupanjski sud se pozvao na odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, odnosno institut ublažavanja kazne, a da pri tom okrivljeniku, nije ublažio kaznu za navedeno djelo, već je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu prema tada važećem minimumu za to djelo, pa je stoga ovaj sud osim primjene novog propisa kao povoljnijeg za okrivljenika primijenio i institut ublažavanja kazne i okrivljeniku primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude, smatrajući izrečenu novčanu kaznu primjerenom težini počinjenog djela.

 

10. Isto tako valja navesti da članak 293. stavak 2. konzumira članak 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa je stoga djelo okrivljenika pod točkom a) izreke trebalo označiti kao prekršaj iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama  uz primjenu članka 293. stavak 2. cit. Zakona i primijeniti odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, kao i za djelo pod točkom b) izreke, imajući pri tom u vidu da je člankom 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/2022), za prekršaj iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu od 60,00 eura, a člankom 210. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/2022) iznos od 260,00 eura.

 

11. Odluku o krivnji prvostupanjski sud temelji na detaljno provedenom postupku, iskazu svjedokinje L.K., provedenog suočenja između okrivljenika i navedene svjedokinje te uvida u zapisnik o očevidu, pri čemu je iskaz svjedokinje L.K. ocijenio vjerodostojnim i za to dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Navedeni iskaz je sukladan materijalnoj dokumentaciji u spisu, te provedenim dokazima ni na koji način nije dovedena u sumnju činjenica da je okrivljenik kritične zgode svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja prekršaja iz članka 109. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama uz primjenu članka 293. stavka 2. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 176. stavka 5. istog Zakona za koje je pravilno i zakonito proglašen krivim.

 

12. Suprotno žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost utvrđivanja odlučnih činjenica, pa se neosnovanom ukazuje žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

13. Nesporno je u postupku da je došlo do kontakta vozila okrivljenika i oštećenice na opisanom mjestu događaja te da su na vozilima evidentirana oštećenja, pri čemu visina štete nije od utjecaja na činjenicu nastanka prometne nesreće. Također je nesporno da okrivljenik nije zatečen na mjestu događaja, dok je oštećenica Lucija Katić, koja je prijavila policiji događaj alkotestirana, te je utvrđeno da je imenovanoj utvrđena koncentracija alkohola 0,00 g/kg, odnosno da ista nije vozila pod utjecajem alkohola.

 

14. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da ispitivanje uređujućeg policijskog službenika I.B. nije nužno za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, a imajući u vidu ostale provedene dokaze.

 

15. Također suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne,  jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama.

 

16. Sud je pravilno naknadni podnesak okrivljenika koji spominje u obrazloženju pobijane presude ocijenio irelevantnim, jer u istom okrivljenik nije iznio ništa što već ranije nije izjavio u svojoj obrani, kao i prilikom provedenog suočenja.

 

17. Također valja navesti  da se pri suočenju osim sadržaja iskaza ocjenjuje i držanje tijela, geste, promjene izgleda i slično (govor tijela) što je upravo bitno za ocjenu vjerodostojnosti ispitanika, a samim time i krivnju, pa se žalbeni navod okrivljenika u tom smislu također ukazuje neosnovanim, pri čemu isti niti ne osporava svoje držanje prilikom suočenja.

 

18. Nadalje, pravilno prvostupanjski sud obrazlaže da se ne može dovoditi u pitanje medicinska dokumentacija za oštećenicu, iz koje proizlazi da je ista u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila lakšu tjelesnu ozljedu.

 

19. Prvostupanjski je sud shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelima zasnovao na ocjeni u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio, te se provođenje daljnjih dokaza ukazuje nepotrebnim.

 

20. Po ocjeni ovog suda, novčana kazna izrečena u izreci ove presude razmjerna je prirodi i težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i ostalim od strane prvostupanjskog suda utvrđenim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne, te ista nije prestroga, s obzirom da je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena ispod propisanog posebnog minimuma.

 

21. Sukladno članku 183. stavku 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je upozoren da će se, ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne u dodijeljenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

 

22. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezana na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

 

23. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 28. veljače 2024.

 

     Zapisničarka                                                                                       Predsjednica vijeća

 

Marcela Soljačić-Prester, v. r.                                             Karmen Novak-Hrgović, v. r.

 

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.