REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2111/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja upisa D. D. iz V., (OIB: …), zastupanog po punomoćniku K. L., odvjetniku iz V., radi upisa posebnog dijela nekretnine i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu predlagatelja upisa za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž Zk-398/2020-3 od 20. kolovoza 2020. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Virovitici posl. br. Z-1161/2020 od 17. ožujka 2020., u sjednici održanoj 15. lipnja 2021.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog predlagatelja upisa za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba predlagatelja upisa kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prigovor predlagatelja i potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda posl. br. Z-8994/2019 od 23. prosinca 2019. kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagatelja „da se u zk. ul. 2197 k.o. V. - C., na nekretnini koja se sastoji od kč. br. 1019 Ulica V. N. ukupne površine 711 m2 (dvorište 219 m2 i zgrada mješovite uporabe, Ulica V. N. kbr. … površine 492 m2), kao posebni dio nekretnine pod rednim brojem 21 (E-21), upiše poslovni prostor (trgovina i salon namještaja) u podrumu površine 358,19 m2, uz zadržavanje dvonamjenskog korištenja predmetnog skloništa i istovremenu uknjižbu prava vlasništva na suvlasničkom dijelu u neodređenom omjeru, odnosno uknjižbu etažnog vlasništva“, a sve „na temelju građevinske dozvole od 3. siječnja 2007., uporabne dozvole od 3. prosinca 2007., izjave od 11. prosinca 2019., identifikacije čestica od 29. studenoga 2019. i neovjerene preslike popisa suvlasnika od 12. veljače 2018.“
2. Protiv tog drugostupanjskog rješenja predlagatelj upisa je podnio prijedlog da mu se dopusti revizija zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu:
„Može li se u zemljišne knjige kao posebna uporabna cijelina upisati vlasništvo na prostoru koje ima dvojaku namjenu (trgovina i sklonište i sl.) tako da se na njemu istovremeno upiše i vlasništvo jednog od suvlasnika odnosno onog koji je to vlasništvo stekao izvorno građenjem tj. na temelju zakona i to kao vlasništvo nekretnine u neodređenom omjeru?“
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Pobijano drugostupanjsko rješenje doneseno je 20. kolovoza 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj zemljišnoknjižni predmet glede dopuštenosti revizije primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.
7. U konkretnom slučaju predlagatelj upisa je predložio da mu se protiv drugostupanjskog rješenja dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svojeg prijedloga, a sve obzirom da:
7.1. pitanje koje je naznačio u prijedlogu nije niti dovoljno određeno ili jasno, toliko da bi se na njega mogao dati jasan odgovor - koji bi bio važan ne samo za odluku o konkretnom pravnom odnosu već (ovdje odlučno za dopuštenost prijedloga) i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu: njemu se ne može dati značaj pitanja iz smisla odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatan sadržaj prijedloga da se revizija dopusti,
7.2. prijedlog u svezi tog pitanja ne sadrži i navedene (određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 3. i čl. 385.a ZPP-a: da o njemu (kako je formulirano), a u specifičnim činjeničnim okolnostima ovoga slučaja, postoji neujednačena ili nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s (ovdje odlučno) pravnim shvaćanjem iz osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njemu može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak i zbog toga bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (konkretno: za ujednačavanje sudske prakse),
7.3. je to pitanje, prema svome sadržaju i onome kako se obrazlaže, u suštini usmjereno samo na okolnosti ovoga konkretnog slučaja, i to kako ih sam predlagatelj (a ne i sud) vidi (ili preocijenjuje) - i na traženje odgovora je li ovdje, samo u tim okolnostima, pravilno odlučeno o podnesenom prijedlogu za upis - u pravilno vođenom postupku,
7.4. se u prijedlogu ne navodi niti sa kojom se to sudskom praksom osporeno rješenje može uspoređivati ili u čemu je shvaćanje na kojemu je temeljeno u suprotnosti sa nekom drugom odlukom,
7.5. podneseni prijedlog revizijski sud može razmatrati samo u granicama postavljenog pitanja i razloga kojima ga predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl. 387. ZPP-a: što ne predstavlja strogi formalizam, kojeg revizijski sud ne može dopustiti), pa (kada) sukladno tome ne može u svezi u prijedlogu postavljenog pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku koji je prethodio ovome i inače pravilno primijenjeno materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i druge izvore prava),
7.6. revizijski sud i inače nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki).
8. Sukladno izloženom, ovdje je za prihvatiti:
8.1. da pitanje iz podnesenog prijedloga nije važno (kumulativno potrebno za dopuštenost prijedloga i revizije) za odluku o konkretnom predmetu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: obzirom na to kako je formulirano (formulacijom kojeg je predlagatelj ograničio svoj prijedlog i revizijski sud u ovlastima njegova ispitivanja) i situaciju u ovome predmetu Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporeno rješenje nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,
8.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.
9. Stoga je prijedlog predlagatelja upisa za dopuštenje revizije valjalo odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbama čl. 387. st. 4. i 5. ZPP-a).
Zagreb, 15. lipnja 2021.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
