REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
Poslovni broj: Ref 30 P : Pn-107/2020-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljani Mustapić u pravnoj stvari tužitelja I. J. iz S.,OIB:…,zastupana po punomoćniku J. F., odvjetnik u S., protiv tuženika H. M.d.o.o, Z.,OIB:…, zastupan po odvjetnicima OD H.&P.,radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 26. travnja 2021, na ročištu dana 11. lipnja 2021 g. r i j e š i o j e
I Tužba se odbacuje.
II Dužan je tužitelj u roku od 15 dana naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 3.750,00 kn.
Obrazloženje
1.U tužbi se navodi u tiskanom mediju "Slobodna Dalmacija" čiji je tuženik izdavač, dana 07. veljače 2016.g. objavljen je članak pod naslovom "Inspekcija potvrdila da na Kirurgiji vlada KAOS" s nadnaslovom "Nova afera u splitskoj bolnici:šokantan nalaz Ministarstva zdravlja", autora D. Z. R..Isti tekst objavljen je i na Internet izdanju "Slobodne Dalmacije". Tekst počinje rečenicom:"Nakon skandalozne Facebook prepiske s profila dvoje liječnika splitskog KBC, kirurga H. T. i internistice I. R. J. koju je otkrio Indeks, bolnicu je pročešljala inspekcija Ministarstva zdravlja". Ti navodi su potpuno neistiniti. Takva prepiska se nije odigrala u stvarnosti radi čega se tužiteljica obratila Indexu u smislu čl.22 st.2. Zakona o medijima, a i podnijela tužbu pred Naslovom. U predmetnom tekstu objavljenom u "Slobodnoj Dalmaciji" navodi se kao da je prepiska vjerodostojna i kako se doista odigrala, mada je to potpuna neistina. Ne ulazeći u pitanje postojanja obilježja kaznenog djela povrede tajnosti pisama i drugih pošiljaka, na ovaj način je teškim defamacijama i klevetama tužiteljici pričinjena velika šteta radi čega trpi povredu prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo za koju sukladno propisima Zakona o medijima odgovara nakladnik.Zbog svega navedenog uzimajući u obzir sve okolnosti na koje upućuju odredbe Zakona o medijima i Zakona o obveznim odnosima i uzimajući u obzir sve druge okolnosti ovog slučaja, te imajući u vidu značenje povrijeđenog dobra (ugled, čast i dostojanstvo) tužitelj potražuje na ime povrede prava osobnosti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 20.000,00 kn.
2.U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužbeni zahtjev tužitelj pokušava opravdati time što je tuženik 7. veljače 2016 godine u tiskanom i Internet izdanje Slobodne Dalmacije objavio članak autora D. Z. Rak pod naslovom " Inspekcija potvrdila da na Kirurgiji vlada kaos" i nadnaslovom "Nova afera u splitskoj bolnici:šokantan nalaz Ministarstva zdravlja".Povredu prava osobnosti, i to ugleda, časti i dostojanstva, tužitelj nalazi u dijelu članka koji se odnosi na sljedeću rečenicu:"Nakon skandalozne Facebook prepiske s profila dvoje liječnika splitskog KBC-a, kirurga H. T. i internistice I. R. J.
koju je otkrio Indeks, bolnicu je "pročešljala" inspekcija Ministarstva zdravlja" i koja, prema tvrdnjama tužitelja, sadrži neistinite informacije jer spomenuta prepiska nije vjerodostojna i nije se doista odigrala
3.Tuženik ističe da čl.22.st.2. Zakona o medijima ("Narodne Novine" broj 59/04,84/11,81/13, dalje u tekstu ZM)propisuje da pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete, sukladno općim propisima obveznog prava, ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.Dopis tužitelj od 8. veljače 2015 godine ni formalno ni sadržajno ne predstavlja spomenuti zahtjev nakladniku jer ZM ne predviđa kumuliranja zahtjeva za ispravak i ispriku nakladnika kako je to tužitelj u konkretnom slučaju učinio. S tim u vezi tuženik je 15 veljače 2016 godine uputio dopis tužitelju ukazujući mu pritom na manjkavosti njegovog dopisa.Unatoč tome tužitelj nije uskladio dopis vodeći se primjenjivim odredbama ZM-a, a tuženik nije ovlašten sam mijenjati predloženi tekst ispravka jer se ispravak mora objaviti bez promjena i dopuna, a u izmijenjenom obliku samo ako na to pristane podnositelj zahtjeva.
4.Posebno se ističe da je takvim radnjama tužitelj onemogućio popravljanje eventualno nastale štete i to objavom ispravka ili isprike, a upravo je objava ispravka ili isprike predviđena kao primarni način naknađivanja nematerijalne štete sukladno ZM-u. Naknada štete isplatom u novcu, sukladno općim propisima obveznog prava, dolazi u obzir samo u slučajevima kada objava ispravka ili isprike ne predstavlja dovoljnu naknadu.Iz toga očito proizlazi smisao propisivanja procesne pretpostavke za podnošenje tužbe za naknadu štete u vidu zahtjeva ispravka ili isprike. Dakle, kako nije ispunjena spomenuta procesna pretpostavka tako tužitelj nije ovlašten na podnošenje predmetne tužbe pa se u tom smislu predlaže sudu da, bez upuštanja u raspravljanje o meritumu stvari, odbaci tužbu kao nedopuštenu.
5.Nadalje, tuženik ističe da postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj sukladno čl.21. st.6. ZM-a.Stoga, ako bi u daljnjem tijeku postupka tužitelj dokazao postojanje pretpostavki deliktne odgovornosti tuženika in concreto, tuženik ističe da su se ispunile pretpostavke iz čl.21.st.4.tčl.3. ZM-a koje ga ekskulpiraju od takve odgovornosti.Naime, čl.21.st.4. tčk.3 ZM-a propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako su kumulativno ispunjene tri uvjeta.Prvi uvjet je taj da je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti. Povod pisaja teksta bio je inspekcijski nadzor u KBC-u Split koji se je dogodio nakon što je na portalu www.index.hr objavljen članak pod naslovom "OTKRIVAMO Splitski liječnici:"Karcionome šalji meni. Novac dijelom po pola. Kod mene nema zajeba."Sam tekst bavi se nepravilnostima koje je u to vrijeme utvrđivala inspekcija i na koje su ukazivali liječnici i pacijenti, a ne prepiskom s Facebook profila dvoje liječnika KBC-a split (od kojih je jedno tužitelj).Takva prepiska spomenuta je kao povod dolaska inspekcije u splitsku bolnicu i što je još važnije u tekstu nigdje nije navedneo da su to liječnici doista i pisali (tj. da je prepiska vjerodostojna i da je se doista odigrala kako tužitelj ističe, već samo da je se takva prepiska vodila s njihovih Facebook profila.Dr. Hrvoje Tomasović je u više navrata istupao u medije s tvrdnjama da mu je Facebook profil hakiran čime je potvrdio da je preko njegovog i tužiteljevog profila vođena prepiska.O hakiranju Facebook profila izjavu je dao i tadašnji sanacijski upravitelj KBC Split doc. dr. Koljo Poljak. U prilog tome da su informacije iz spornog članka, tj. rečenica u kojoj se spominje tužitelj, utemeljena na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne govori to da je Vojislav Mazzocca (novinar protala indeks. hr. kjoi je prvi izvijestio javnost o aferi u KBC-u Split) u to vrijeme na razne načine u medijima isticao da se radi o vjerodostojnoj prepisci.Drugi uvjet je taj da je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije. Tuženik smatra da taj uvjet nije potrebno posebno dokazivati jer je životno i logično da je tematika koje se tiče inspekcijskog nadzora u drugoj po veličini bolnici u Republici Hrvatskoj zanimljiva javnosti. Treći uvjet je taj da je postupano u dobroj vjeri. U prilog tome da je postupano u dobroj vjeri govori i to da je u spornom članku objavljena i sljedeće rečenica, koju tužitelj u svojoj tužbi ne spominje, i koja glasi:"A afera s početka teksta s kirurgom T. iinternisticomR. J., preko čijih su se Facebook profila vodili šokantno dogovori o slanju pacijenata i naknadnom traženju zahvala za pruženo liječenje, jošnije završena s obzirom na to da DORH slučaj istražuje…"Tuženik je 18. prosinca2015 godine objavio članak pod naslovom " Inspekcija Ministarstva . Nema dokaza da su H. T. i I. R. J. uzimali mito od pacijenata " Stoga se predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete povrede prava osobnosti zbog objave članka koje je tuženik objavio u svom dnevnom listu. Među strankama nije prijeporno da dana 7. veljače 2016 g u mediju Slobodna Dalmacija objavljen članak s naslovom " Inspekcija potvrdila na Kirugiji vlada Kaos" s nadnaslovom " Nova afera u splitskoj bolnici : šokantan nalaz Ministrastva zdravlja " autora D. Z. R. ,isti tekst je objavljen i na internet izdanju.
7. Tužitelj tvrdi da mu je objavom spornog članka povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled, jer je u članku objavljen niz netočnih informacija. Tuženik ističe kako u ovom postupku nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje predmetne tužbe.
8.U smislu odredbe iz čl.21 stavak 1 Zakona o medijima ( NN br.59/04, 84/11 i 81/13 dalje ZM) nakladnik koji informacijom objavljeno u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi. Radi se o pravičnoj naknadi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti (prava na čast ugled i duševno zdravlje) koje je regulirano i odredbom članka 1100 stavak 1.i 2 Zakona obveznim odnosima ( NN 35/05,41/08,125/11 i 78 /15 u daljnjem tekst ZOO).
9.Naime ZM obuhvaća osim materijalno pravnih i procesno pravne odredbe koje se odnose na sporove iz odgovornosti nakladnika za štetu. Prema odredbi čl.22 st.1 ZM propisano je pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje isprike sporne informacije, dok se od glavnog urednika može zahtijevati samo ispravak objavljene informacije.Navedenom zakonskom odredbom pravo na podnošenje tužbe za naknadu neimovinske štete uvjetovano je prethodnim podnošenjem zahtjeva nakladniku za objavljivanje ispravka sporne informacije, odnosno isprike kada ispravak nije moguć.
10.Dakle pravo na tužbu za naknadu neimovinske štete prema ZM ima samo oštećenik koji je prethodno zahtijevao od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć. Podnošenje takvog zahtjeva je procesna je pretpostavka za podnošenje tužbe za isplatu pravične novčane naknade, kad oštećenik to propusti učiniti sud će tužbu odbaciti.
11.Osoba na koju se odnosi informacija kojom su povrijeđena njezina prava i interesi zahtjev za ispravak informacije mora podnijeti osobno i isto potpisati ( arg iz odredbe čl.40 stavak 3 u vezi s odredbom čl.22 st 2 ZM -a )ili putem punomoćnika s tim što u tom slučaju uz zahtjev mora biti priložena i punomoć za podnošenje zahtjeva potpisana od osobe koja traži ispravak.
12. Prema odredbi čl.40 st.4 ZM-a pod pojmom ispravak ne misli sa samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja dopunjuje navode u objavljenom tekstu.
13.Zahtjevom od dana 8. veljače 2015 g tužitelj je zatražio objavu ispravka i isprike koji ne ispunjava zakonske pretpostavke propisane čl.22.st.1 ZM jer je isti naslovljen na ime nakladnika ,a ne glavnog urednika kako to propisuje citirani članak.Stoga u situaciji kada tužitelj nije ostvario pravo na podnošenje tužbe trebalo je tužbu tužitelja odbaciti kao nedopuštenu. Odluka o trošku temelji se na odredbi č l. 154 st.1 ZPP-a pa je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja na ročištu dana 24.travnja 2021 g. po 1.000,00 kn pristupa na dva 26. veljače 2020 g i 12.ožujka 2021 g po 500,00 kn uvećano za PDV iznosi 3.750,00 kn. U Splitu, dana 11. lipanj 2021 g.
S U D A C:
LJILJANA MUSTAPIĆ
PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se objavljuje smatra se da je dostava obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
Broj zapisa: eb2fb-e8998
Kontrolni broj: 0e2f8-f6869-9fd25
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=LJILJANA MUSTAPIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web
adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-
dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
