REPUBLIKA HRVATSKA

Pr-145/19

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja P. P. iz I. , O.:…, zastupan po

punomoćniku M. K., odvjetnik iz Z., protiv tuženika R. H.,

M., O.:…, zastupano po ODO u S.., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene

dana 16. ožujka 2021. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja J. Č., odvj. vjež. kod T. B., odvj. u S., te zz tuženika N. Š., savjetnice O.-a Split, po objavi dana 11. lipnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku R. H., MF,

O.:…,zastupano po O. u S. u rokuod

8 dana tužitelju P. P. iz I., O.:… na ime razlike plaće isplatiti ukupan iznos od 3.463,32 kn bruto

zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 191,58 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 183,25 kn od 16.11.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 421,47 kn od 16.03.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 602,10 kn od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1.003,50 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 403,31 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 211,74 kn od 16.12.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 112,65 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 183,26 kn od 16.03.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 150,45 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29 Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženik u roku od 8 dana naknaditi tužitelju trošak ovog postupka od 9.518,75 kn zakonskom zateznom kamatom koja na taj trošak teče od donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, dok se sa više zatraženim iznosom od 625,00 kn ovo traženje tužitelja odbiti kao neosnovano.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je podnijeta dana 27.srpnja 2018.g. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženika, djelatnik PCU S., na radnom mjestu carinika, a

sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 04.05.2013. do 04.05.2018., tužitelj da je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima ( u smjenama dužim od 8 sati koliko da je trebao raditi u smjeni ) i ( turnusu duže od 12 sati koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, da se smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada, tužitelj da je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R. H., koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji da su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako, da je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen, pošto da su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti dopisom odbijen u cijelosti.

2.Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 16.12.2020. sukladno dopuni nalaza i mišljenja vještaka za knjigovodstvo i financije I. B. od 02.10. 2019.

3.U odgovoru na tužbu od 12.rujna 2018.g. tužena navodi zakonodavni okvir odnosno propise kojima da je utvrđeno što čini plaću carinskih službenika te koji uređuju način obračuna plaće da čine: Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima i namještenicima, Zakon o carinskoj službi, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova za carinske službenike, Odluka o uspostavi i održavanju usluge centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela državne uprave, Odluka o vođenju registra zaposlenih u državnim i javnim službama. Uvidom u relevantnu dokumentaciju za utuženo razdoblje razvidno da je tužitelj radio u turnusima a ne kako to tvrdi tužitelj u 8satnom radnom vremenu od ponedjeljka do petka, u smjenama i u radu na drugačiji način. Nadalje, rad službenik u turnusu koji je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na dane od ponedjeljka do petka, predstavljaju njegov redovan rad te mu se osnovan plaća uvećava za svaki sat rada u visini propisanoj KU čl. 38.st. KU, što da je tužena obračunala i isplatila tužitelju za utuženo razdoblje. Uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje se za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. Ističe, kako tužitelj kroz utuženo razdoblje nije podnosio zahtjeve za korištenjem slobodnih dana po osnovi prekovremenog rada te isti nije koristio slobodne dane. Tuženik se protivio izvođenju dokaza financijsko knjigovodstvenim vještačenje a ukoliko bi sud odlučio izvesti taj dokaz predložio je da vještak utvrdi je li CU pravilno obračunala, uvećala i isplatila osnovnu plaću tužitelja po čl. 38.st.3. KU-a, utvrdi ukupan broj prekovremenih sati koje je tužitelj ostvario a koji su bili duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, utvrditi broj sati koje je tužitelj odradio blagdanom, neradnim danom i na uskrs koji su pali od ponedjeljka do petka, te je li CU tužitelja pravilno uvećala svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda

radnih sati za 50% sukladno čl. 38.st.1. podst.2. KU( prekovremeni rad).

4.Tuženik je na izrađeni nalaz i mišljenje vještaka I. B. od 06. kolovoza 2019. u cijelosti prigovorio te predložio dopunu vještačenja u kojem bi vještak izračunao na temelju dostavljenih podataka koje proizlaze iz dokumentacije, koliko bi tužitelj ostvario uvećanje plaće za prekovremeni rad za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati. Tuženik na dopunsko vještvo od 02.10. 2020. nije imao primjedbi na matematičku ispravnost obračuna ali i nadalje osporava postojanje prekovremenog rada iz razloga navedenih već u odgovoru na tužbu.

5.U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora ODO-a od 04. srpnja 2018.g. , Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 04.05.2018., Rješenja o rasporedu na radno mjesto od 01.07.2012., 08.07.2013., 07.10.2015., 14.11.2016., 01.09.2017., Evidencija o korištenju radnog vremena i obračunske isprave ( list spisa 22-146), Izvod iz zapisnika sa 13. sjednice K. za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Izvod iz zapisnika sa 02., 4., 12., 13., 15., sjednice K. za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, Rješenje RH, VS R. H. R.-1083/13-2 od

25. listopada 2017.g. , Rješenje RH, VS R. H. R.-

1274/15-2 od 12. srpnja 2017., vještvo vještaka za financije i računovodstvo I. B. 06.08.2019. i dopunska vještva od 10.03.2020. i 02.10. 2020.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ("NN" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje :

KU) , kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50 % za prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU) , a da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU) .

8. Na okolnost izračuna visine potraživanja tužitelja prema prijedlogu tužitelja sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku za financije i računovodstvo I. B..

8.1. U svom vještvu od 06. kolovoza 2019. g. vještak za financije i računovodstvo I. B., isto je sačinio na temelju obračunskih platnih lista na ime tužitelja te evidencije o korištenju radnog vremena za tužitelja za razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018. (list 22-146 spisa). Na temelju navedene dokumentacije vještak je utvrdio da tužitelju u spornom razdoblju nije vršen obračun plaće za sve odrađene prekovremene sate već dio prekovremenih sati. Za potrebe izrade vještva prikazao je izračun osnovne plaće na način da ista predstavlja umnožak osnovice i koeficijenta uvećan za dodatak na minuli rat te dodatak za posebne uvjete rada. kada se dobivena plaća podijeli sa brojem sati u pripadajućem mjesecu dobije se bruto satnica redovne plaće. Tako je vještak u tablici 1. (list 227-229 spisa) za utuženo razdoblje u stupcu 11 prikazao i izračunao bruto satnicu plaće tužitelja.

8.2. U tablici broj 2 ( list 230-233) vještak je u stupcu 3 izračunao satnicu plaće, u stupcu 4 prikazao je mjesečni fond radnih sati, u stupcu broj 5 broj sati sa obračunskih listića tj. evidentirane sate rada, u stupcu 6 prikazao je broj sati blagdanom od ponedjeljka do petka iz obračunskih listića, u stupcu broj 7 prikazao je sate u redovnom radu na način da je od broja evidentiranih sati oduzeo broj sati na blagdan od ponedjeljka do petka. U stupcu broj 8 izračunao je neplaćene prekovremene sate iznad mjesečnog fonda radnih sati (MFRS) a koje je dobio na način da je od sati u redovnom radu oduzeo mjesečni MFRS. U stupcu broj 9 je prikazao broj plaćenih prekovremenih sati iz obračunskih listića, u stupcu 10 je izračunao neplaćene prekovremene sate redovnog rada na način da je od neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada iz stupca 8 oduzeo plaćene prekovremene sate iz stupca 9. U stupcu 11 prikazao je vrijednost neplaćenog prekovremenog rada blagdanom na način da je pomnožio vrijednosti iz stupca 6 sa stupcem 3 tj. bruto satnicom te sve to pomnožio sa 0,5 odnosno 50% satnice s obzirom da je redovni rad već plaćen. U stupcu 12 je vrijednost neplaćenog prekovremenog redovnog rada izračunao na način da je vrijednosti iz stupca 10 pomnožio sa bruto satnicom i sve to pomnožio sa 1,5 te dobio 150% satnice. U stupcu 13 nalaze se mjesečne utvrđene vrijednosti neplaćenih prekovremenih sati.

8.3. Vještak je također utvrdio kako su dodaci za rad subotom, nedjeljom i blagdanom kao i noću uredno plaćeni. Prilikom obračuna vrijednosti prekovremenog rada vještak je uzeo u obzir da je rad blagdanom plaćen no nije plaćen dodatak za prekovremeni rad kako je to prikazano u stupcu 11, dok rad iznad mjesečnog fonda sati iz kolone 8 nije plaćen niti kao rad niti kao dodatak pa je dobiveno 150% satnice kako je to prikazano u stupcu 12. Slijedom navedenog vještak je utvrdio da tužitelju u razdoblju od ožujka 2013. do ožujka 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati u ukupnom bruto iznosu 16.157,84 kn, a što predstavlja naknadu za 172 sata odrađenih na blagdan u bruto vrijednosti od 3.126,77 kn, te za 242 sata odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati u bruto vrijednosti od 13.031,07 kn, kako je sve to prikazano u koloni 13 tablice 2.

9. U svom dopunskom vještvu od 02.10.2020. g. vještak za financije i računovodstvo I. B., a koje je sačinio po prigovoru i na prijedlog tuženika, vještak je uzeo u obzir izračunatu bruto satnicu osnovne plaće kao u svom vještvu od 06.8.2019. u tablici 1 te je sačinio tablicu 2 u dopunskom vještvu (list 311-313 spisa) i to na način da je u stupcu 4 za utuženo razdoblje za svaki mjesec naveo mjesečni fond ranih sati (MFRS) u stupcu broj 5 stvarno odrađeni sati rada koje je nazvao evidentirani sati rada, a koje je uzeo sa evidencijskih lista. U stupcu 6 vještak je izračunao prekovremene sate redovnog rada na način da je od stvarno evidentiranih sati rada iz stupca 5 oduzeo MFRS. U stupcu 7 evidentirao je broj plaćenih prekovremenih sati kroz utuženo razdoblje dok je u stupcu 8 za svaki mjesec utuženog razdoblja izračunao broj neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada koje je dobio na način da je od vrijednosti iz stupca 6 oduzeo vrijednosti iz stupca 7 tj. plaćene prekovremene sate. U stupcu 9 vještak je izračunao za svaki pojedini mjesec vrijednost neplaćenog prekovremenog redovnog rada na način da je vrijednosti iz stupca 8 tj. iznose neplaćenih prekovremenih sati redovnog rada pomnožio sa bruto satnicom osnovne plaće te je uvećao za 1,5 tj. 150% satnice i na taj način je izračunao pripadajuću razliku po mjesecima naknade za one sate rada koje je tužitelj odradio kao prekovremeni rad a koji nisu bili korišteni kao slobodni dani kao što nisu bili ni obračunati a niti isplaćeni i to u iznosu od 3.463,32 kn, sve specificirano i izračunato točno po mjesecima utuženog razdoblja.

10. Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima ( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu ( NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) .

10.1. U utuženom razdoblju primjenjivali su se : Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 89/12 , 104 /13):

10.2. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09, 39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad nedjeljom , 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % . Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni . Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnus, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati. Prema st. 13 . tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana, međutim tužena tijekom postupka ne tvrdi i ne dokazuje da bi tužitelj koristio slobodne dane po osnovi prekovremenog rada u utuženom razdoblju.

10.3. Prema čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09 i 90/10. )

11. Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan neradni dan (koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik je u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.

11.1. Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca. Dakle, ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka. Prema tome redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond sati uračunava u sebe sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.

11.2. Obzirom da tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav je tužitelj (radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje ZK za tumačenje odredaba i

praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati . Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova K. je dala dana 29. travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

11.3. Obzirom da je tužitelj svoj tužbeni zahtjev postavio podneskom od 16.12.2020. a prema dopunskom nalazu i mišljenju sudskog vještaka I. B. od

02.10.,2020., u ukupnom bruto iznosu od 3.463,32 kn sa točno određenim mjesečnim bruto iznosima za točno određene mjesece ( a kako sud smatra da tužitelja pripada razlika prema obračunu vještaka iz dopunskog vještva od 02.10.2020.) to je valjalo tužitelju tražene iznose i dosuditi. Naime, u tome vještvu imenovani vještak uzeo je u obzir od tužitelja stvarno iskorištene slobodne dane o kome je tuženik vodio evidenciju i što se ne može zanemariti i valja se cijeniti na način kako je to napravljeno u ovoj pravnoj stvari jer bi se u suprotnom radilo o stjecanju bez osnove ili pak o prekomjernom davanju, pa i bez obzira što tuženik nije izdavao posebna rješenja o korištenju slobodnih dana kraj činjenice da su oni stvarno i konzumirani.

12. Tužitelj je pravilno zatražio zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu od 1.760,64 kn skladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("NN" broj 177/04., 73/08.,

80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15., u daljnjem tekstu: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

12.1. Prema odredbi čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("NN" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12.,

79/13., 160/13. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. ZPD-a odnosno čl. 11. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD-a te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD-a (porezna osnovica).Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku (čl. 61. st. 1. Pravilnika).

12.2. S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaće i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju, kao je to pravilno tužbenim zahtjevom tužitelj i izuzeo od traženja.

13. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15- dalje Tarife).

13.1. Priznati parnični trošak tužitelja sastoji se od sastava tužbe od 50 bodova, sastava žalbe od 62,5 bodova, od sastava zahtjev za mirnim rješenjem spora od 50 bodova, od sastava podnesaka od 16.12.2020., 15.09.2020., 10.09.2020.,

16.05.2019. za svaku radnju od po 50 bodova, za sastav podneska od 02.04.2019. po Tbr.8.t.3. od 25 bodova, za zastupanje na ročištima od 24.04.2019., 12.11.2019. i od 16.03.2020. za svaku radnju od po 50 bodova, što ukupno iznosi 537,50 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj tarifi priznati parnični trošak iznosi 5.375,00 kn koji uvećan za 25% PDV-a od 1.343,75 kn i nužne troškove vještačenja od 2.800,00 kn iznosi 9.518,75 kn. Obzirom da je tužitelj potraživao parnični trošak od 10.143,75 kuna to mu je valjalo ovo traženje za više zatraženi iznos od 625,00 kn odbiti kao neosnovan.

13.2. Na dosuđeni iznos parničnog trošak tužitelja pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29.st.2. ZPP-a koje teku od presuđenja pa do isplate temeljem odredbe članka 30.st.2. Ovršnog zakona ( NN broj 112/12, 25/13,93/14, 55/16, 73/17).

U Splitu, 11. lipnja 2021.

SUDAC

Snježana Cvitanović v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA: - tužitelju

- tuženiku

- u spis