Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 22 Gž R-1193/21-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Dariji Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja K. Š. iz O., OIB:…, zastupan po punomoćniku M. G., odvjetniku u Odvjetničkom uredu G. u Z., protiv tuženika G.-g. š. O., O.., OIB:…, radi isplate razlike, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda Osijeku, poslovni broj Pr-1084/2020-8 od 29. travnja 2021., dana 9. lipnja 2021.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-1084/2020-8 od 29. travnja 2021. u pobijanom dijelu pod stavkom I. i III. Izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 7.255,19 kn zajedno za zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine mjesečne iznose pobliže navedene u izreci od dospijeća pa do isplate (stavak I izreke), odbijen je zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu pod stavkom I izreke (stavak II izreke), te je naloženo tuženiku naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.812,50 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 30. travnja 2021. pa do isplate (stavak III izreke).

2. Protiv navedene presude pod stavkom I i III izreke žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08,57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 43/13, 89/14 i 70/19-u daljnjem tekstu:ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijani dio presude preinači ili ukine.

3. Žalba je neosnovana.

4. U ovom predmetu postavljeni tužbeni zahtjev usmjeren je na isplatu iznosa od 7.255,19 kn, pa se radi o sporu male vrijednosti iz odredbe čl. 458. st. 1. ZPP. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP, presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, u svezi s odredbom čl. 467. st. 1. ZPP, ovaj sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio nijednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

6. Presudu donesenu u postupku kojim završava spor male vrijednosti nije moguće pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa žalbeni navodi žalitelja istaknuti u tom pravcu nisu dopušteni, pa ih ovaj sud nije razmatrao.

7. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće u utuženom razdoblju od 1. prosinca 2015. do 31. siječnja 2017. u iznosu od 7.255,19 kn zajedno za zakonskim zateznim kamatama, a koji zahtjev temelji na odredbi iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i arbitražnoj odluci od 7. prosinca 2011.

8. Prvostupanjski je sud, prethodno utvrdivši:

-da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji radi na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog 4. studenog 2014. (poslovi nastavnika), da mu je tuženik u utuženom razdoblju obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn i da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe čl. 2 Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine” broj 27/01, 39/09)

-da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenoga 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008., te u 2009. i da navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1. siječnja, svake godine,

-da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, time što su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: DZS-a) ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u članku IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

-da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parifirane, a kojim izmjenama je promijenjen članak III. Dodatka te članka IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna, i to na način, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u članku III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba da se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao,

-da je 7. prosinca 2011. arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,

-da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu,

-da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima DZS-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno,

-da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time što je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 4. prosinca 2015.,

-da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., a koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

9. Tužitelj tvrdi da su se u utuženom razdoblju ispunili uvjeti za obračun plaće u visini osnovice od 5.415,37 kn ili više, temeljem odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, jer su službeni pokazatelji DZS- a RH ukazali na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnje realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom, dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja.

10. Tuženik u bitnom tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., i da se prilikom isplate plaća tužitelju pridržavao Sporazuma o osnovici za plaće u javnim plaće u javnim službama, kao i Dodatka Sporazuma o osnovici za plaću u javnim službama od 13. svibnja 2009. po kojima se isplaćivala plaća i pripadajući dodaci kao i svim naputcima za provođenje istih.

11. Uvidom u ugovor o radu na neodređeno vrijeme u toč. VII i VIII utvrđeno je da je ugovoreno da će tužitelj za obavljene poslove primati osnovnu plaću i dodatke na plaću u skladu sa Zakonom o plaćama službenika i namještenika u javnim službama, provedbenim propisima donesenim prema odredbama tog zakona i Kolektivnom ugovoru i pod uvjetima i u visini određenim zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu, te ima pravo na uvećanje plaće u skladu s zakonom i drugim propisima.

12. Za utuženo razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12 – u daljnjem tekstu: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

13. Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006. regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2%; od dana 1. srpnja 2008. 2,1%; od dana 1. srpnja 2009. 2,2%; od dana 1. srpnja 2010. 2,2%; od dana 1. srpnja 2011.2,2% i od dana 1. srpnja 2012.2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine.

14. Odredbom čl. 9. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14 i 127/17 – u daljnjem tekstu: ZR), propisano je da će se primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

15. U članku 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja, svake godine.

16. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku III. izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više% (mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. ZR-a, primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je 26. siječnja 2017. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se članak III. mijenja i glasi: "osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjenama i dopuna.»

17. U članku IV. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovnici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. Članom V Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II i IV Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5%. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine", broj: 25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent sa 1,25 na 1,2125.

18. Stoga ovaj sud smatra da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine", broj: 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12 – u daljnjem tekstu: TKU), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 115/10) je i bilo propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom čl. 51. st. 4. TKU.

19. Također, ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor, što proizlazi i iz činjenice što su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV stavak 5., a u svezi sa člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

20. Neosnovan je prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Iz Odluke Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženik prigovora da Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama nisu potpisani od strane svih potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

21. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, dapače, utvrđeno je da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Tako je Vrhovni sud RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa čime nije osporila, odnosno osporavala, valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

22. Neosnovano žalitelj prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pada realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII. stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka III. proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio DZS-a RH vidljivo je da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a. Što više, vidljivo je da je BDP stalno rastao. Odredba članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članak IV. stavak V. izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu, bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III. Iz navedenog proizlazi da je tuženik tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn, pa je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju pravno osnovan.

23. Stoga proizlazi da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, jer je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto), zbog čega je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, s time što visina zahtjeva među strankama nije sporna.

24. Izneseni žalbeni navodi su u biti sadržajno činjenični prigovori koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, koji su u suprotnosti s pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda, koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao jasna i argumentirana.

25. Radi navedenog temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

26. Odluci o parničnom trošku tuženik određeno niti ne prigovara.

U Zagrebu 9. lipnja 2021.

Sutkinja:

Darija Horvat, v.r.