- 1 -              Revd 139/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 139/2024-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. S. iz D., OIB: …, zastupanog po punomoćnici I. P., odvjetnici u R. protiv tuženice Lj. J.-R. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku A. Z., odvjetniku u Z., radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici broj Gž-1251/2022-7 od 24. kolovoza 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, broj P-2036/2021-109 od 9. lipnja 2022., na sjednici održanoj 28. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici broj Gž-1251/2022-7 od 24. kolovoza 2023., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, broj P-2036/2021-109 od 9. lipnja 2022., postavljajući tri pitanja koja drži važnima za rješenje spora, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

 

„1. Može li se pravo na posjed nekretnine izvedeno iz valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva valjano suprotstaviti zahtjevu vlasnika nekretnine za predaju nekretnine u posjed?

 

2. Da li se pravo tužitelja kao vlasnika nekretnine za predaju iste u posjed može valjano otkloniti pravom tuženika na posjed iste nekretnine na temelju ugovora o kupoprodaji građevine sagrađene na istoj nekretnini zaključenog s nevlasnikom nekretnine?

 

3. Da li se pravo tužitelja kao vlasnika nekretnine za predaju iste u posjed može valjano otkloniti pravom tuženika na posjed iste nekretnine na temelju ugovora o kupoprodaji građevine sagrađene na istoj nekretnini zaključenog s vlasnikom nekretnine?“

 

2. Kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj se u odnosu na postavljena pravna pitanja poziva na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1785/2016 od 19. svibnja 2020., smatrajući da pobijana presuda odstupa od pravnog shvaćanja izraženog u navedenoj odluci.

 

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

4. U prijedlogu za dopuštenje revizije, prema ocjeni ovog suda, nije riječ o važnim pravim pitanjima u smislu odredbe čl. 385. a st. 1. ZPP ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).

 

5.1. Naime, postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije, a kojim problematiziraju ovlaštenje druge osobe da se valjano suprotstavi zahtjevu vlasnika na predaju u posjed, ne dovodi u pitanje pravilnost stava drugostupanjskog suda kojim je ocijenjen osnovan prigovor prodane i predane stvari, koji je tužena istaknula u smislu čl. 163. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14).

 

5.2. Uz navedeno, a u vezi iznesenih razloga važnosti postavljenih pitanja, valja reći da u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1785/2016 od 19. svibnja 2020., na koju se revident poziva, nije izraženo pravno shvaćanje koje nije podudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u pobijanoj odluci. Tako iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 1785/2016 od 19. svibnja 2020. proizlazi da se u slučaju vlasničkog zahtjeva na predaju u posjed, vlasništvo nekretnine stečeno na temelju zakona (dosjelošću) ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano; a što nije podudarna činjenična i pravna situacija kao u ovom predmetu.

 

6. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i. 2. ZPP, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 28. veljače 2024.