Pr-1346/2019
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. J., O.:…, iz S.,
zastupana po punomoćnicima iz OD M. & partneri j.t.d.,
odvjetnicima u S., protiv tuženika O. H. dioničko društvo,
O.:…, iz S., zastupana po punomoćnicima iz
O. A. & A. d.o.o., odvjetnicima u S., radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18. ožujka 2021.g., u nazočnosti tužitelja sa punomoćnikom N. M. i zz tuženika sa punomoćnikom M. G.,
a po objavi presude dana 7. lipnja 2021.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se nedopuštena Odluka tuženika, O. H.
dioničko društvo, S., O.:… od
dana 19. studenog 2019. o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužiteljice M. J., M, O.:…
II. Nalaže se tuženiku O. banka H. dioničko društvo, S.,
D. rata 61, O.:… isplatiti tužiteljici M.
J., M. 97, S., O.:… nastali parnični trošak
u iznosu od 2.500,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.
Obrazloženje
1.U tužbi koja je podnijeta ovom sudu dana 20. prosinca 2019. tužiteljica navodi da je dana 22. studenog 2019. putem pošte, zaprimila Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu datiranu 19. studenog 2019., te potpisano od strane predsjednika Uprave tuženika g. B. P. B.. Dana 27. studenog 2019. da je podnijela zahtjev za zaštitu prava, koji zahtjev je tuženik zaprimio 28. studenog 2019. U obrazloženju Odluke o izvanrednom otkazu da se navodi kako je tužiteljica temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog s S. bankom d.d. obavljala poslove direktora poslovnog centra, R. D. J., S.
P. s građanstvom. Dana 1. prosinca 2018. da se S. banka d.d. pripojila O. d.d. te da se Ugovor o radu tužiteljice prenio na O. banku d.d. kao novog poslodavca, a poslovni i radni zadaci tužiteljice da obuhvaćaju poslove voditelja poslovnice u okviru poslovnog centra srednja D., D.
upravljanja mrežom, S. poslovanja s građanstvom sukladno Pravilniku o organizaciji O. banke d.d. kao novog poslodavca. Navodi se kako su temeljem
Izvješća od Odjela bankovne sigurnosti od 4. studenog 2019. utvrđene povrede radnih obveza tužiteljice na način da su se analizom kreditnih plasmana poslovnice L. kod 46 realiziranih plasmana u periodu od 1. siječnja 2019. do 31. kolovoza 2019. utvrdili propusti zbog kojih da se isti nisu smjeli odobriti. U periodu do 10. lipnja 2019. da je tužiteljica odobrila 20 promatranih plasmana, od kojih da je 10 plasmana odobreno u svibnju 2019. Opisani propusti da predstavljaju povredu točke 7. 5. i 8. procedure odobravanja gotovinskih kredita za građane. Tužiteljici da je dana 7. studenog 2019. poslan Zahtjev za iznošenjem obrane na kućnu adresu. Tužiteljica da je u zakonskom roku dostavila očitovanje. Sindikalni povjerenik da se u zakonskom roku nije očitovao, čime da se smatra da nema primjedbi i prijedloga na namjeravanu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Ističe da nije životno ni logično da je tuženiku ostalo nepoznato već 3. listopada 2019. da su kreditni plasmani zbog kojih izvanredno otkazuju djelatnici B. Š. odobreni od
strane V. poslovnice – tužiteljice, pa da je tuženiku istekao subjektivni rok za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu najkasnije 18. listopada 2019., a nikako 19. studenog 2019. te da ista nema pravni značaj. U odnosu na razlog donošenja Odluke o izvanrednom otkazu poslodavac da paušalno navodi: osobito tešku povredu iz radnog odnosa. Pravilnik o radu O. H. d.d. da je odobren dana 30.
studenog 2018. koji da je stupio na snagu 1. prosinca 2018. , čl. 50. da predviđa da su osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa specificirane odredbama
Procedure o provođenju disciplinskog postupka. Obzirom da ovaj poslodavac ima na snazi interni akt kojim da se propisuju osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, da ostaje nejasno koju točno osobito tešku povredu iz radnog odnosa je počinila radnica. Procedura o provođenju disciplinskog postupka odredbom čl. 4.4. točkom 4.4. 6. taksativno da navodi osobito teške povrede i među njima da se ne nalazi " povreda točke 7.5. i 8. Procedure odobravanja gotovinskih kredita za građane. Kod obrazloženja Zahtjeva za iznošenjem obrane tuženika te obrazloženja pobijane Odluke da se nalazi niz nepodudaranja, iz čega da proizlazi da tužiteljici kod iznošenja obrane nije dana kronologija niti činjenično stanje istovjetno onom kod Odluke. Odlukom o izvanrednom otkazu da proizlazi kako se tuženik sukladno odredbi čl. 150 Zakona o radu savjetovao sa sindikalnim povjerenikom koji da sukladno odredbi čl. 153. st. 4. Zakona o radu, preuzeo prava i obveze radničkog vijeća kod tuženika. Sindikalni povjerenik da se u zakonskom roku nije očitovao, čime da se smatra da nema primjedbi i prijedloga na namjeravanu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Isto tako da bi poslodavac trebao uzeti u obzir da su odobravanje i plasiranje kredita dvije potpuno odvojene radnje. Također da bi u obzir trebao uzeti da ničim nije dokazao da tužiteljica nije poštovala procedure. Isto tako da ostaje nejasno i zašto je tuženik u Odluci o izvanrednom otkazu naveo samo kako je tužiteljica u očitovanju datom prije otkazivanja opovrgla svoju odgovornost i navela da je sporne kredite plasirala M. B. Š.. U Odluci da nije navedeno ni ima li tužiteljica pravo na otkazni rok, jer da se radi o odluci o izvanrednom otkazu iz čl. 116. Zakona o radu, čiji da je pravni učinak prestanak ugovora o radu s danom njezine dostave radniku, što da je Odluka zasigurno trebala sadržavati, tuženik da u istoj ne navodi obvezuje li se radnici isplatiti plaću i priznati sva druga prava do dana prestanka radnog odnosa temeljem ove Odluke o izvanrednom otkazu, kao što da ne navodi ni pravo na otpremninu. Zaključno, da je Odluka o izvanrednom donesena prije stavljanja izvan snage Odluke o poslovnom uvjetovanom otkazu, te da je ista donesena protekom zakonskog roka od 15 dana te da ista u sebi ne sadrži obrazloženje o odlučnim činjenicama, kao i što nije zakonski zatražena suglasnost sindikalnog povjerenika.
2.U odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 7. veljače 2020. tužena navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporavajući osnovanost tužbe, te poriče navode tužbe ukoliko su isti u protivnosti s onim što će dalje biti navedeno u odgovoru na tužbu, te predlaže da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan uz osudu tužiteljice na snašanje troškova postupka. Tuženik da je izvanrednim otkazom od 19. studenog 2019. otkazao ugovor o radu tužiteljici, jer da je imenovana u obavljanju poslova voditelja poslovnice L., u postupcima odobravanja gotovinskih kredita počinila osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, tako da uz uvažavanje svih okolnosti, ali i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije bio moguć. Tužiteljica da je u podnesenoj tužbi radi utvrđenja otkaza nedopuštenim prvenstveno prigovara da je tuženik ugovor o radu izvanredno otkazao izvan roka od 15 dana od dana saznanja za činjenice na kojima se otkaz temelji, da je tuženik povrijedio odredbe Zakona o radu koje reguliraju postupak prije otkazivanja, uključujući i odredbe o savjetovanju sa sindikalnim povjerenikom, zatim navodeći da na strani tužiteljice postoje okolnosti koje se tiču njenog zdravstvenog stanja, a o kojim okolnostima tuženik da nije vodio računa, a samo paušalno osporavajući da bi u obavljanju povjerenih joj poslova počinila osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa. Tužiteljica da pogrešno smatra da je tuženik saznanje o činjenicama na kojima je utemeljio otkaz imao i prije nego što je bio upoznat s Izvješćem Odjela bankovne sigurnosti od 4. studenog 2019. , odnosno da je tuženik saznanje o povredama imao već u listopadu 2019. kada da je zbog, navodno istih razloga ugovor o radu izvanredno otkazao i radnici banke M.
B. Š.. Tuženik da je radnici M. B. Š. ugovor o radu
izvanredno otkazao odlukom od 3. listopada 2019. a temeljem izvješća O. bankovne sigurnosti od 19. rujna 2019. ali ne zbog razloga i činjenica na kojima se temelji otkaz tužiteljici, već zbog postupno drugih razloga. Naime radnici Odjela bankovne sigurnosti su između ostalog i u poslovnici L. kontrolirali način na koji radnici banke obavljaju gotovinske transakcije na šalterima tj. kontrolirali su da li su klijenti banke osobno nazočni u banci prilikom obavljanja gotovinskih transakcija. Kontrolom obavljanja gotovinskih transakcija, radnici Odjela bankovne sigurnosti da su utvrdili da je radnica M. B. Š. obavljala gotovinske transakcije
isplata i uplata za određene klijente, ali bez njihove nazočnosti, te da je krivotvorila potpise na uplatnim odnosno isplatnim listićima o obavljenim transakcijama. Predmet ove kontrole da nisu bili postupci radnika banke u svezi odobravanja gotovinskih kredita, pa stoga da tuženik u listopadu 2019. nije imao niti je mogao imati ikakva saznanja o činjenicama na kojima je utemeljio izvanredni otkaz ugovora o radu tužiteljici. Nakon što su u poslovnici L. uočene nepravilnosti u svezi načina obavljanja gotovinskih transakcija na šalterima banke, radnici Odjela bankovne sigurnosti da su krajem listopada započeli i početkom studenog 2019. završili kontrolu u svezi načina odobravanja gotovinskih kredita čije odobravanje spada u nadležnost voditelja poslovnice, o čemu da su sačinili Izvješće o izvanrednom događaju od 4. studenog 2019. dana 5. studenog 2019. s rezultatima kontrole da su upoznali tužiteljicu i s njom obavili razgovor o čemu da je sačinjena bilješka, te da su istog dana tj. 5. studenog 2019. predmetno izvješće dostavili Upravi tuženika, pa da je slijedom činjenica utvrđenih kontrolom, uzimajući u obzir sve okolnosti, tužiteljici izvanredno otkazan ugovor o radu odlukom od 19. studenog 2019. dakle unutar roka od 15 dana od dana saznanja za činjenice na kojima se otkaz temelji. Ugovor o radu da se može izvanredno otkazati samo na temelju utvrđenja da je počinjena osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa i utvrđenja tko je povredu počinio. U vrlo kratkom vremenu radnici Odjela bankovne sigurnosti da su od ukupno 146 odobrenih i plasiranih gotovinskih kredita u spornom razdoblju, kontrolom obuhvatili 46 gotovinskih kredita, od kojih da je dvadeset odobrila tužiteljica, od toga 10. u mjesecu svibnju 2019. a svih dvadeset kredita koje je odobrila tužiteljica da su imali nedostataka u dokumentaciji, radi kojih ovi krediti da nisu smjeli biti odobreni i plasirani. U mjesecu svibnju 2019. dakle unutar otkaznog roka koji se temeljio na Sporazumu o uređenju međusobnih odnosa od 2. travnja 2019. i u kojem roku da je tužiteljica obavljala poslove voditelja poslovnice L., svi po tužiteljici odobreni i plasirani gotovinski krediti da su imali nedostataka u dokumentaciji zbog koji tužiteljica ove kredite nije smjela odobriti, pa posljedično ti krediti nisu smjeli biti niti plasirani. Kod svih deset kredita koje je tužiteljica odobrila u svibnju 2019. da je nedostajala određena dokumentacija. Svi naprijed uočeni nedostatci u dokumentaciji i druge nepravilnosti u postupku odobravanja kredita, radnici Odjela bankovne sigurnosti da su utvrdili neposrednim pregledom kreditnih mapa svih kredita koje da je odobrila tužiteljica, sve kreditne mape sa svim ispravama date su na uvid tužiteljici, a što da je ona potvrdila potpisom bilješke od 5. studenog 2019. Što se tiče pitanja radi li se u konkretnom slučaju o osobito teškoj povredi obveza iz radnog odnosa navodi se kako je temeljna obveza radnika da poslove za koje je sklopljen ugovor o radu obavlja prema uputama poslodavca koje moraju biti dane u skladu s naravi i vrstom rada. Za tuženika da je potpuno neprihvatljivo da bilo koji od njegovih radnika, u obavljanju bilo kojih poslova, a osobito kod odobravanja kredita postupka suprotno propisanim procedurama, uputama tuženika i uobičajenim pravilima bankarskog poslovanja, pa da je stoga postupanje tužiteljice, odnosno njene propuste kod odobravanja i plasiranja gotovinskih kredita osnovano kvalificirao kao osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa što da predstavlja opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, jer da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radno odnosa nije moguć. Zaključno, tuženik ističe da su radnje kojima je tužiteljica povrijedila svoje radne obveze zahtijevale postupak otkrivanja i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti pod kojima su te radnje obavljene, odnosno propusti koji su napravljeni, a što da je tuženik mogao utvrditi i utvrdio je samo ciljanom kontrolom koja da je zaključena 5. studenog 2019. kada da je sačinjena bilješka o razgovoru s tužiteljicom.
3. U dokaznom postupku sud je pregledao Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 19. studenog 2019. , Zahtjev za zaštitu prava- prigovor protiv Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 26. studenog 2019., Zaključak o objavi od dana 23. listopada 2019., Pravilnik o radu O. ( list spisa 22-41),
Procedura o provođenju disciplinskog postupka ( list spisa 42-60), psihijatrijsko vještačenje od strane dr. med. spec. P. J. Š., Odluka o
izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 3. listopada 2019., Izvješće o izvanrednom događaju od dana 4. studenog 2019., Bilješka O. od 5.
studenog 2019., Sporazum o uređenju međusobnih odnosa od dana 2. travnja 2019., mail korespondencija , dopis tuženika Sindikatu od dan 13. studenog 2019., rješenje
T. suda u S. od dana 7. veljače 2020. , P. tuženika, mail
korespondencija, saslušanje tužiteljice, svjedoka R. M., D. K., A.
G., N. T. i P. P..
4.Tužbeni zahtjev nije osnovan. 5.
Među strankama nije sporno:
- da je dana 22. prosinca 2019. tužiteljica zaprimila Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu datiranom dana 19. studenog 2019. zbog teške povrede obveze iz radnog odnosa,
- da je tužiteljica u zakonskom roku podnijela Zahtjev za zaštitu prava protiv navedene odluke o izvanrednom otkazu koju je tuženik zaprimio 28. studenog 2019.,
- da je tužiteljica temeljem ranijeg Ugovora o radu ne neodređenog vrijeme sklopljenog sa S. bankom d.d. obavljala poslove direktora poslovnog
centra, R. D. J., S. poslovanja s građanstvom te da je dana
1. prosinca 2018. nakon pripajanja S. banke d.d. O. banci d.d. se
ugovor o radu tužiteljice prenio na O. banku d.d. kao novog poslodavca,
- da je temeljem S. o uređenju međusobnih odnosa 2. travnja 2019.
između tužiteljice i tuženika sporazumno ugovoren poslovno uvjetovani otkaz važećeg ugovora o radu dana 2. travnja 2019. , a temeljem kojeg sporazuma je tužiteljici istekom otkaznog roka radni odnos trebao prestati 30. studenog 2019.,
- da je temeljem navedenog sporazuma o uređenju međusobnih odnosa tuženik bio dužan isplatiti tužiteljici otpremninu u neto iznosu 271.272,69 HRK,
- da se izvanredni otkaz ugovora o radu tužiteljici temelji na izvješću od Odjela bankovne sigurnosti od 4. studenog 2019. kojem su utvrđene povrede radnih obveza i to konkretno da je tužiteljica odobrila 10 kreditnih plasmana u svibnju 2019.,bez da je provela suštinsku provjeru zaprimljene kreditne dokumentacije čime da je moglo doći do spoznaje da je zaprimljena dokumentacija nevaljana, a samim time i odbiti odobravanje kredita s čime bi se spriječilo plasiranje kredita temeljem nepotpune statusne dokumentacije i samim time štete za banku.
Kao sporno ostalo je za raspraviti :
-da li je tužiteljici ugovor o radu izvanredno otkazan u zakonskom roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na koju se izvanredni otkaz temelji,
- da li je obzirom na kontradiktorne navode iz zahtjeva za iznošenje obrane koji se temelji na Izvješću te Odluke o izvanrednom otkazu tužiteljici stavljeno na teret 20 ili 10 spornih kreditnih plasmana,
-da li je tuženik sukladno zakonu zatražio i dobio u zakonskom roku očitovanje sindikalnog povjerenika na namjeravanu odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu te da li je predmetna odluka o izvanrednom otkazu donesena prije stavljanja izvan snage odluke o poslovno uvjetovanom otkazu,
- da li se radi o osobito teškoj povredi iz radnog odnosa koja opravdava donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.
7. U svom iskazu na ročištu od dana 4. studenog 2020. tužiteljica navodi da je bila zaposlena još od 1980. kod tadašnje S. banke, s tim da su se mijenjali vlasnici godinama, tako da je sad trenutno novi vlasnik O. banka . Prije nego je došao novi vlasnik ona da je 5. siječnja 2018. završila u bolnici sa teškom dijagnozom tumora na mozgu te da je bila na bolovanju do šestog mjeseca 2018. Tuženik da je preuzeo banku kao novi vlasnik 1. prosinca 2018. i tada da joj je ponuđen ugovor za voditelja poslovnice kojim da joj je ponuđena znatno manja plaća , obzirom da je radila kao direktor centra, ona da je to odbila, a da je imala saznanja da će novi vlasnik nuditi otpremninu ljudima koji žele otići što se i dogodilo u 4. mjesec 2019. i ona da se na prvi takav zahtjev tuženika ( poziv za odlazak uz otpremninu ) javila te da je sa tuženikom zaključila u četvrtom mjesec 2019. sporazum o uređenju međusobnih odnosa u kojem da je bilo dogovoren prestanak radnog odnosa kao tehnološkog viška uz ugovorenu otpremninu 272.000,00 kn , s tim da joj radni odnos uz četiri mjeseca otkaznog roka prestao 30. studenog 2019. Naime, da su bile predviđene dvije grupe tkzv. tehnološkog viška uz otpremninu kod tuženika jedna da je odlazila u četvrtom mjesec, a druga koncem studenog 2019. i ona da je zahtijevala da bude u drugoj grupi kako bi joj bio bolji prosjek jer da je bila na bolovanju, tada je iako joj je još bio stari ugovor na radnom mjestu direktora centra raspoređena za voditelja poslovnice L.. Ona da je tada tražila od direktora poslovnice da u tu poslovnicu ode sa određenom osobom kao povjerljivom, što da je bila J. S. , s kojom
da je zajedno bila raspoređena u tu poslovnicu, međutim, kada je došla zajedno s kolegicom u tu poslovnicu obzirom da nije bilo mjesta ona da je tražila da se kolegica Š. koja je zateknuta u toj poslovnici prebaci u drugu poslovnicu, što da joj nije odobreno, s obrazloženjem da poznaje klijente tako da su kratko vrijeme ostale raditi obje, međutim vrlo brzo nakon toga J. S. da je bila premještena radi zatvaranja nekih drugih poslovnica. Prije svega je istakla da kolegica Š. koju je zatekla bila nagrađivana zbog velikog broja kreditnih plasmana, nije apsolutno imala razloga sumnjati u njenu stručnost kao djelatnice. Ona da je iz banke otišla 10. lipnja 2019. kada je u to vrijeme nazvala kolegica T. N. i rekla da je interna kontrola u poslovnici koju je radila D. K. i obrazložila to da je kolegica B. Š. radila neke nepravilnosti vezano kod isplata kredita. Nakon toga da je telefonski razgovarala sa D. K., koja da je radila kontrolu i rekla joj je da je zatekla nepravilnost kod plasiranja kredita od strane kolegice B. Š..
Napominje da u to vrijeme kada je još radila kao voditeljica poslovnice L. da je banka bila ukinula crne liste i provjeru klijenata u registar HROK-a , kako bi plasman kredita bio što veći, odnosno kako bi se krediti odobravali u što kraćem roku. Ne može precizirati kada ali da je i ona dobila poziv na razgovor kojem da je bila nazočna D. K. i još jedan kolega kojemu ne zna ime, i oni da su je ispitivali vezano za spornih deset kredita koji su plasirani u svibnju mjesecu 2019. Koliko se sjeća ona da je tada, što je istakla u obrani , izjavila da nije ni jedan kredit odobrila ukoliko nije bila priložena javnobilježnička isprava, a isto tako da kada je njoj kolegica B. prezentirala klijente i dokumentaciju koja je trebala biti priložena ista da je bila cjelovita i popisana na kreditnoj mapi radi kontrole i slično, ona da nikada ne bi odobrila kredite bez cjelovite dokumentacije, to posebno potvrđuje njen dugogodišnji rad u bankarskom sistemu gdje da je radila dugi niz godina, uvijek bila nagrađivana za svoj rad. Napominje da je bila na niz značajnih funkcija od voditelja S., zatim komercijalni animator za cijelu D., zamjenik direktora regija, te direktor centra te da je jako upućena u svoj posao, takve stvari da joj se sigurno ne bi dogodile. Želi istaći da nakon što bi ona kolegici u ovom slučaju B. Š. odobrila taj kredit ,
da bi nakon toga svu dokumentaciju zadržavala za sebe i ona da više nije imala nikakav uvid u istu, tako da nitko ne može garantirati da ona njoj nije lažno prezentirala određene klijente. Njoj da je poznato također da je dobila otkaz, ali ne iz kojih razloga. Napominje da je odluku o izvanrednom otkazu dobila dana 22. studenog 2019. na kućnu adresu, i radni odnos da joj je trebao po sporazumu prestati 30. studenog 2019. O tome da li se protiv M. B. Š. vodi kazneni postupak i da li je zbog toga bila na policiji, ne zna da li se vodi postupak ali da je bila pozvana na policiji vezano za istu. Tužiteljica da se osjećala potpuno sposobno za rad kada je 1. prosinca 2018. prihvatila radno mjesto voditeljice poslovnice Lučac, jer da je znala da će na tom radnom mjestu biti kraći vremenski period. Raniji poslovi koje je obavljala da su uključivali i poslove odobravanja i kontrole kredita i kreditnih plasmana. Kolegicu M. B. Š. koju je
zatekla u poslovnici L. da je otprije poznavala, jer da joj je bila voditeljica u poslovnici S., možda godinu dana , s tim da je odnos bio profesionalan, a ne privatan. Na razgovoru 05. studenog 2019. od strane kolega K. i G. da
su joj bile prezentirane sporne kreditne mape. Ista da ne zna zašto se razlikuju navodi njene obrane 05. studenog 2020. koju je dala kolegi G. u odnosu na obranu 13. studenog 2020. Svoja ovlaštenja za odobravanje kredita i pristupa aplikacija, a to su korisničko ime i lozinka nije prenosila na bilo koga drugoga uključujući i B. Š.. Protiv iste da se ne vodi kazneni postupak i da nije bila pozivana u svojstvu osumnjičenika u policiju.
8. U svom iskazu na ročištu dana 4. studenog 2020. svjedok R. M. navodi da je zaposlen kao direktor odjela upravljanje ljudskim potencijalima za cijelu banku i
njegov odjel da je u konkretnom slučaju operativno pripremio konkretnu dokumentaciju vezano za izvanredni otkaz tužiteljici. Koliko mu je poznato kod redovne ili izvanredne kontrole od strane odjela bankovne sigurnosti koji su radili kolege K. i G., da su utvrđene nepravilnosti u radu kolegice u poslovnoj jedinici L., M. B. Š., i to zbog kojeg je dotična dobila otkaz u
listopadu 2019. ali ne zbog nedostatka dokumentacije kod kreditnih plasmana, nego iz razloga što da je radila isplate bez prisustva klijenata, falsificiranje potpisa i slično. U svakom slučaju u toj kontroli da je otkriveno da je u 10 kreditnih plasmana nedostajala ključna dokumentacija u vrijeme kada je voditelj poslovnice L. bila tužiteljica. Što se tiče kolegice Š. činjenica je da je ona ranije bila nagrađivana za svoj rad odnosno za veliki broj kreditnih plasmana i koliko mu je poznato da je radila do otkaza 10 godina i nisu bile ranije nepravilnosti u njenom radu. Ističe da ona nije dobila otkaz iz razloga zbog kojih je dobila tužiteljica nego zbog drugih razloga, ali to je pokrenulo lavinu da odjel bankovne sigurnosti detaljno pregleda poslovanje poslovnice L.. Što se tiče same kontrole rada tužiteljice njemu detalji da nisu poznati to će znati detaljnije kolege iz odjela koji su kontrolu radili, ali on da je upoznat da je u 10 predmetnih plasmana dok je bila voditeljica nedostajala ključna dokumentacija s tim da istu ne može precizirati. Njemu da je bilo poznato da je tužiteljica zaključila sa tuženikom sporazum o međusobnim odnosima temeljem kojeg je trebala dobiti otpremninu kao kolektivni višak i kojoj je odnos trebao prestati 30. studenog 2019. međutim zbog ovih povreda da je došlo do izvanrednog otkaza ugovora o radu što da je bilo regulirano navedenim sporazumom koji da je tada automatski stavljen izvan snage. O tome da li je to napravljeno iz razloga da tužiteljica ne dobije otpremninu jer je i tako radni odnos trebao prestati 30. studenog 2019. misli da se ovdje radi samo o ispunjavanju osnova za izvanredni otkaz ugovora o radu zbog teških povreda radnih obveza. Koliko mu je poznato tužiteljica nikada ranije nije bila opominjana niti je bilo pritužbi na njen rad. Obzirom na karakter povreda i ustaljenu praksu da nije bilo sporno da tužiteljici zbog ovih povreda ide izvanredni otkaz ugovora o radu. Koliko mu je poznato sindikalni povjerenik se nije očitovao na izvanredni otkaz tužiteljice. On da nije autor izvješća pa da ne zna činjenicu da izvješće o izvanrednom događaju sadrži datum 04. studenog 2019., a da je u istome citirana izjava M. J. koja je data dan kasnije. Nadređeni tužiteljici da je bio S. G., šef poslovne jedinice S., a isti da je dobio
upozorenje. O tome da obzirom da je sa N. T. obavljen razgovor 16.
listopada 2019. a s tužiteljicom 05. studenog 2019. vezano za nepropisne kreditne plasmane sadržane o Izvješću o izvanrednom događaju koji se nalazi u spisu, a dostavljen je od strane tuženika kada je ustvari tuženik saznao za te okolnosti, navodi da mu nije poznato da dobiva gotovo Izvješće od odjela bankovne sigurnosti. Istome da je poznato da je pokrenut postupak protiv M. Š. B.. O tome
je li tužiteljica dostavila svoje pisano očitovanje mailom i da li je to očitovanje u zakonskom roku dostavljeno sindikalnom povjereniku zajedno sa ostalom dokumentacijom, isto da nije dostavljeno zajedno s istom dokumentacijom, ali da je dostavljen isti dan. Navodi da mu nije poznato kolika je šteta nastala banci vezano za 10 kreditnih plasmana koji su bili temelj izvanrednog otkaza tužiteljici. O tome kako je poslan nacrt izvanrednog otkaza ugovora sindikalnom povjereniku bez očitovanja tužiteljice sadržanom u istom koje je dostavljeno isti dan, isti je naveo da je sindikalni povjerenik imao sve elemente o odlučivanju o predmetnom otkazu.
9. U svom iskazu na ročištu dana 8. ožujka 2021. svjedokinja D. K. navodi da radi kod tuženika već 17 godina, a u O. bankovne sigurnosti od prosinca 2018. i to kao djelatnik za nadzor poslovnica tuženika srednje D.. U sklopu rada odjela bankovne sigurnosti da vrše nadzor poslovnih jedinica u redovnom nadzoru jednom godišnje, s tim da kontinuirano prate nadzor poslovnica u smislu kretanja plasmana, odnosno sve poslovne aktivnosti koje poslovnica obavlja. Početkom rujna mjeseca 2019. da su uočili porast broja kreditnih plasmana u poslovnoj jedinici L. nego inače, obzirom da se radi o manjoj poslovnici, tako da su u rujnu 2019. ona i kolega G. išli u izvanrednu kontrolu te poslovnice gdje da su kontrolirali rad kreditnih referenata između ostalog i kreditne referentice M.
B. Š.. Tada da su kontrolirali prvenstveno rukovanje s novcem,
transakcije uplata i isplata i da su utvrdili radeći usporedbu sa snimkama nadzornih kamera da je upravo ta djelatnica radila uplate i isplate bez prisustva klijenata te da je ista krivotvorila njihove potpise. Tada nisu gledali kreditne plasmane koje je radila ta djelatnica već da su bili fokusirani na uplate i isplate. Tako da je taj dio kontrole okončan izvješćem od 19. rujna 2019. nakon čega da su krenuli u kontrolu kreditnih plasmana. Ta kontrola da je obuhvaćala razdoblje od 1. siječnja 2019.- 31. kolovoza 2019. te da je obuhvaćala plasmane plasirane u tom periodu, s tim da su počeli s kontrolom kasnijih kreditnih plasmana koji da su rađeni za vrijeme voditeljice N.
T., odnosno oni da su izdvojili 46 spornih plasmana koje da je odradila referentica Š. i oni da su bili fokus njihovog nadzora u toj daljnjoj kontroli. Zbog toga da je od djelatnice T. izjava uzeta ranije od tužiteljice i to u listopadu. Naime,
svi referenti nakon što su kreditni plasmani odobreni da trebaju kompletnu dokumentaciju skenirati da bi ista bila u sustavu banke, međutim oni da su u toj kontroli utvrdili da ni u jednom kreditnom plasmanu nije bila skenirana dokumentacija niti da su poslani u arhivu. O tome bi trebao voditi kontrolu direktor poslovnih jedinica prilikom kvartalnih jedinica po metodi uzorka, međutim u njihovom izvješću da su naveli da su našli određene propuste koji su precizirani, međutim da nije predložena sankcija za šefa PJ S. G.. Što se tiče djelatnice Š. za koju su utvrđeni navedeni propusti i krivotvorenje potpisa, o tome da li je ista bila u mogućnosti nakon prezentacije kreditnih plasmana voditelju poslovne jedinice sama otuđiti dio dokumentacije, teoretski da je to moguće međutim to je samo pretpostavka. O tome kolika je nastala stvarna šteta banci od nepravilnosti za koje su utvrdili da je propust tužiteljice u odnosu na spornih 20 plasmana sa utvrđenim nepravilnostima, njoj da to nije poznato obzirom da o tome vodi računa druga služba, služba naplate, koji mogu dati podatak o trenutnom stanju duga. O tome zbog čega u izvješću kod kontrole aktivnosti tužiteljice kao voditeljice poslovnice u spornom vremenskom periodu od 03. prosinca 2018. – 10 . lipnja 2019. nije precizirano tih spornih 20 plasmana da je to bilo priloženo u tablicama kao sastavni dio tog izvješća, tako da to u izvješću nisu precizirali. O tome zbog čega je priložena tablica sa samo 10 spornih kreditnih plasmana, a ne 20, isto da joj nije poznato. U odnosu na izvješće koje su datirali s danom 4. studenog 2019.,a u istom naveli da je tužiteljica dala izjavu 5. studenog 2019. ista navodi da su izvješće pisali u jednom dužem vremenskom periodu, postepeno, sukladno utvrđenjima u njega unosili podatke, tako da je vjerojatno došlo do omaške kod pisanja datuma istog pa misli da je pravilan datum na izvješću trebao stajati 5. studenog 2019.,kad da su ga prezentirali upravi.
Koliko joj je poznato tužiteljica ranije nije bila disciplinski kažnjavana, a poznato joj je da je protiv djelatnice Š. pokrenut kazneni postupak. O tome da li su bili upoznati da je tužiteljica u vrijeme izvanredne kontrole bila pod otkaznim rokom zbog otkaza ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga da je bila neaktivni djelatnik, oni da su s tim bili upoznati, s tim da mi upravi predlažu da se djelatnici za koje utvrde nepravilnosti stegovno sankcioniraju sukladno težini povreda internih akata i procedura, ali da ne određuju težinu sankcije. O tome zbog čega su kod izvanredne kontrole prvo kontrolirane gotovinske uplate i isplate, a ne kreditni plasmani zbog čega je izvanredni nadzor određen, ista je navela da su gotovinske transakcije prioritetnije kod izvanrednog nadzora da bi se temeljem video snimki i nalazećih dokaza moglo utvrditi pravo stanje dok kreditna dokumentacija je tu i da se ona može naknadno provjeriti. Prilikom uzimanja izjave od tužiteljice istoj da su prezentirane svih 20 spornih mapa sa dokumentacijom, s tim da su mape izuzete iz poslovnice L. i dan danas se nalaze kod nje u uredu te da je sve mape ona pregledala i utvrdilo se da je sve ona potpisala osim jednog koje je osporila, kod klijenta T.. O tome da li je u spornim kreditnim mapama ijedna kreditna mapa bila s potpunom dokumentacijom, svjedokinja navodi da nije u tih 46 spornih, što da je precizirano u izvješću.
10. U svom iskazu na ročištu dana 8. ožujka 2021. svjedok A. G. navodi da je zaposlen kod tuženika u O. bankovne sigurnosti već 5 godina i da je već
bio uključen u izvanrednu kontrolu poslovne jedinice L. zajedno sa kolegicom
D. K. , s tim da je kolegica izvanrednu kontrolu počela ranije, a on da se priključio u kolovozu/ rujnu mjesecu , da ne može precizirati kad točno. Misli da je kolegica odradila kontrolu gotovinskih transakcija a kad je došla kontrola kreditnih mapa tada da joj je on pomogao. O tome koje su kreditne mape prvo pregledavali on da ne može precizirati jer da je to bila gomila dokumentacije koju je trebalo pregledati, tako da su išli po redu ne gledajući čiji su to kreditni plasmani . Točno da je da su izjavu od djelatnice, tadašnje voditeljice poslovne jedinice T. uzeli u listopadu 2019. a od tužiteljice 05. studenog 2019. , s tim da su izvješće pisali duže vrijeme i o svemu da su kontinuirano izvještavali direktora odjela D. V.. Sjeća se da su tužiteljici kad je davala izjavu početkom studenog 2019. predočili svih spornih 20 kreditnih mapa, koliko se sjeća da je potvrdila da je moguće da se dogodila greška, ali o tome da li je i tada spominjala da je imala povjerenje u djelatnicu Š. on da se ne sjeća kao da je ista bila nagrađivana za djelatnicu s najviše kreditnih plasmana. O tome kolika je stvarna šteta nastala vezano za tih 20
kreditnih plasmana, ne može sa sigurnošću odgovoriti, obzirom da tu evidenciju vodi odjel naplate. Poznato mu je da je protiv Š. išla kaznena prijava, a ne zna što je išlo vezano za kazneni postupak, dok za tužiteljicu i N. T. nije siguran. Inače o statusu tužiteljice da je saznao u vrijeme kada je ista davala izjavu. O tome koliko je trajao razgovor s tužiteljicom kad je davala izjavu 05. studenog 2019. , ista da je trajala možda sat, dva. Isto tako da ne zna zašto nije konstatirano u izjavi od 5. studenog 2019. da se dogodila greška obzirom da je tužitelja u svojoj izjavi navela da je moguće da se dogodila greška. Zbog povećanja kreditnih plasmana da se provodila izvanredna kontrola u poslovnoj jedinici L. tijekom cijele 2019. Istome da nije poznato da je u tom periodu banka plasirala povoljne uvjete kredita.
11. U svom iskazu na ročištu dana 8. ožujka 2021. svjedokinja N. T. navodi da je radila kod tuženika u poslovnici L. još od 2013. s tim da kada je tužiteljica bila raspoređena za voditeljicu u tu poslovnicu bila privremeno raspoređena u poslovnicu P. da bi se ponovno vratila kao voditeljica poslovnice formalno 1. lipnja 2019. a za stvarno 10. lipnja 2019. Što se tiče izvanredne kontrole Odjela bankovne sigurnosti koja je rađena u vrijeme dok je bila voditeljica poslovnice L., ona da je započela negdje 16. rujna 2019. a obuhvatila je kreditne plasmane koje je poslovnica radila počevši od prosinca 2018. Koliko se sjeća kontrola kreditnih plasmana da je počela za prvi kvartal 2019. ( siječnja- travnja ) na način da su djelatnici službe bankovne sigurnosti te mape uzimali i odnosili iz poslovnice i tako po iste dolazili s vremena na vrijeme. S njima da nisu puno razgovarali. Ona da je tek u listopadu bila pozvana na razgovor, tada da joj je prezentirano 26 kreditnih plasmana, odnosno kreditnih mapa koje nisu imale cjelovitu dokumentaciju, a i njen potpis koji je bio falsificiran. Kada je odobravala kredite da je sva dokumentacija tada bila cjelovita ili bi po njenom nalogu djelatnica Š. koja je jedina radila kredite da bi njoj dostavila sve što je od nje tražila, činjenica je da je njen ured i dokumentacija bila neuredna, tako da se dokumentacija iz mapa znala miješati. Kasnije da je saznala da je djelatnica Š. sama i uplaćivala po određenim kreditnim partijama anuitete kredita po dospijeću , ali da njoj nikada nije bilo predočeno da li je banci vezano za takvu neurednu vođenu dokumentaciju nastala i stvarna šteta, ali isto tako da je kolegica Š. odobravala kredite pod njenom šifrom kad da je bila na godišnjem ,
što da se kasnije sve saznalo. Kasnije da je saznala tokom izvanredne kontrole zbog velikog broja kreditnih plasmana te poslovnice, zbog kojih je ranije djelatnica Š.
bila nagrađivana za svoj rad. O tome da li je u vrijeme kad je davala izjavu pozivana i tužiteljica radi spornih kreditnih plasmana, zna da je pozvana ali ne zna točno kada. O tome da li je dobila izvanredni otkaz zbog tih propusta, banka protiv nje da nije vodila stegovni postupak, ali da je ona sama u 12. mjesec dala otkaz zbog postojanja nepovjerenja između nje i banke kao poslodavca. Ona da ne zna da li je protiv kolegice Šimleše pokrenut kazneni postupak, ali ista da je pozvana na državno odvjetništvo da da izjavu.
12. U svom iskazu na ročištu dana 14. travnja 2021. svjedok P. P. navodi da je u ulozi R. vijeća od momenta kada je O. banka preuzela raniju
S. banku dana 3. prosinca 2018. Što se tiče konkretnog slučaja tužiteljice isti
da se sjeća da mu je 13. studenog 2019. dostavljena na očitovanje dokumentacija sa prijedlogom poslodavca za izvanredni otkaz u prilogu kojeg da se nalazila i izjava tužiteljice te njena obrana. Po njegovoj procjeni da je to bila dvojbena situacija te da je smatrao da je bolje da uskrati svoje očitovanje obzirom da je bila obveza R. vijeća samo savjetovanje, a ne i potrebita suglasnost. Najviše da mu je
bila dvojbena izjava tužiteljice kao njezina obrana, te da je smatrao da uskraćivanjem očitovanja će najmanje naškoditi tužiteljici obzirom da ne može utjecati na odluku poslodavca. O tome da li su u priležećoj dokumentaciji bili dostavljeni bilo kakvi dokazi o stvarnoj šteti koja je nastala banci zbog propusta tužiteljice, koliko se sjeća u toj dokumentaciji toga da nije bilo. Napominje, da je dvojba bila obzirom da je izjava tužiteljice bila kontradiktorna njegovoj obrani što da je njega dovelo u dvojbenu situaciju i do odluke da uskrati očitovanje. O tome da li je uz dokumentaciju tužiteljice dobio i prijedloge drugih djelatnike vezano za izvanredni otkaz, da je bila još jedna kolegica i to Nera Tešija koja je radila u istoj poslovnici i još jedan treći slučaj.
13. Pregledom Izvješća o izvanrednom događaju (nepravilnosti u plasiranju gotovinskih kredita u poslovnici L. S.), od strane specijalista za bankovnu sigurnost Odjela bankovne sigurnosti od 4. studenog 2019. razvidno je da su između ostalog kod tužiteljice utvrđene povrede kod procedure odobravanja kredita fizičkim osobama i to u periodu od 1. siječnja 2019. do 10. lipnja 2019. u kom periodu je odobreno 20 od 46 plasmana sa utvrđenim nepravilnostima u kreditnoj dokumentacija, a od 20 plasmana sa utvrđenim nepravilnostima najveći broj istih ( 10 plasmana) da je realiziran u svibnju 2019. U tom Izvješću je također izvršena i procjena moguće štete na dan 22. listopada 2019. ( 9.851.671,88 HRK nedospjelih i 92.066,58 HRK dospjelih obveza ), s tim da nije precizirano na koje se to kreditne plasmane odnosi.
14.Temeljem čl. 116. Zakona o radu (Narodne novine 93/14 i 127/17)poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć. Taj otkaz se smije donositi samo u iznimnom slučaju kad zbog osobito grubog kršenja iz radnog odnosa, a uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć. Poslodavac je taj koji odlučuje hoće li se u slučaju utvrđenog počinjenja osobito teške povrede radne obveze odlučiti za izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu, pri tome je dužan dokazati da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa tog radnika kojem izvanredno otkazuje ugovor o radu nije moguć, što je potrebno ocijeniti u svakom konkretnom slučaju.
15. Kao prvo valja istaći da nije osnovan prigovor tužiteljice da tuženik nije donio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu u zakonskom roku od 15 dana. Naime, činjenica da je Odjel bankovne sigurnosti izradio Izvješće koje datirano s datumom 4. studenog 2019. te su predmetno izvješće 5. studenog 2019. dostavili Upravi tuženika nakon čega je tužiteljici izvanredno otkazan ugovor o radu dana 19. studenog 2019. Rok od 15 dana u kojem se smije izvanredno otkazati ugovor o radu počinje teći od saznanja osobe nadležne za donošenje odluke o činjenicama na kojima se otkaz temelji, a tuženik je saznao za te činjenice 5. studenog 2019. odnosno kada je izvješće djelatnika Odjela bankovne sigurnosti dostavljeno Upravi tuženika, pa se od tog vremena računa rok za davanje izvanrednog otkaza.
16.Nadalje, sukladno Odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljici bez obzira na navode iz Zahtjeva za iznošenje obrane tužiteljici je stavljeno na teret 10 spornih kreditnih plasmana odobrenih u svibnju 2019, zbog utvrđenih nepravilnost kod plasiranja kredita od strane djelatnice B. Š., dakle, to je od utvrđenog stanja tuženik tužiteljici stavio na teret odnosno na istom je utemeljena sporna odluka, stoga nije od utjecaja činjenica da u Zahtjevu za iznošenje obrane stoji spornih 20 plasmana.
17. Nije osnovan prigovor tužiteljice da se sindikalni povjernik nije očitovao u zakonskom roku i da nije imao cjelovitu dokumentaciju. Što se tiče očitovanja sindikalnog povjerenika iz priloženog maila ( list spisa 92) razvidno je da je sindikalnom povjereniku 13. studenog 2019. dostavljen Zahtjev za očitovanje sa priloženim nacrtima Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljice te izvješćem Odjela bankovne sigurnosti te da mu je mailom i naknadno dostavljeno očitovanje odnosno izjava tužiteljice, a što je u svom iskazu i potvrdio P. P.,
inače sindikalni povjerenik u ulozi Radničkog vijeća kod tuženika odnosno da je uskratio očitovanje na odluku tuženika.
18. Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13 – u daljnjem tekstu ZPP), tužbeni zahtjev je osnovan.
Pregledom cjelokupne dokumentacije te temeljem iskaza svjedoka R. M., kao direktora Odjela za upravljanje ljudskim potencijalima kod tuženika, kao i iskazima ostalih saslušanih svjedoka D. K., A. G., djelatnika koji su
provodili izvanredni nadzor poslovnice L., N. T. koja je također bila
privremeno raspoređena za V. u tu poslovnicu i P. P. sindikalnog
povjerenika, ne proizlazi da li je i kolika je stvarna šteta nastala banci ( osim moguće štete u navedenom izvješću), odnosno da li je ista utvrđena u vrijeme donošenja odluke od strane tuženiku, a koja se odnosi na upravo 10 kreditnih plasmana koji se stavljaju na teret tužiteljici, što bi zasigurno trebalo biti poznato Upravi u trenutku donošenja tako značajne odluke za tužiteljicu.
19. Ocjena o tome ima li postupanje radnika značenje osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja i ne može se uopćiti te valja imati na umu cjelovito ponašanje radnika. Nadalje kada se sagledaju nedvojbene činjenice:
- da je tužiteljica bila zaposlena u S. banci d.d. čiji je pravni slijednik tuženik u vremenu od 22. srpnja 1980. do 30. studenog 2019. i u svom radnom vijeku da je obavljala vrlo zahtjevne poslove kao što je zamjenik direktora R. S.
D. i Z., direktor poslovnog centra, u kojem 39 godišnjem radnom vijeku sukladno iskazu direktora O. za ljudske potencijale R. M., nije bila nikada opominjana niti je bilo pritužbi na njen rad, već naprotiv bila je i nagrađivana za svoj rad, a što proizlazi iz iskaza tužiteljice (potvrda - list spisa 104),
- da je tužiteljica 5. Siječnja 2018., završila na liječenju pod teškom dijagnozom tumora na mozgu te da je bila na bolovanju do 6. mjeseca 2018.,
- da je tužiteljica bila raspoređena na radno mjesto V. P. L., od 3. prosinca 2018., do 10. lipnja 2019.,
- da je tužiteljica u travnju 2019., zaključila sa tuženikom sporazum o poslovno uvjetovanom otkazu, odnosno prijavila se na poziv za odlazak uz otpremninu, te joj je uz otkazni rok radni odnos po istom trebao prestati 30. studenog 2019., uz otpremninu od cca 272.000,00kn,
- da tuženik u ovom postupku nije dokazao koja mu je stvarna šteta nastala zbog propusta tužiteljice kod odobravanja 10 kreditnih plasmana, zbog utvrđenih nepravilnost kod plasiranja kredita od strane djelatnice B. Š.,
- da neposredni rukovoditelj tužiteljice šef P. jedinice G. za kojeg je u izvanrednom nadzoru također utvrđeno da je samo formalno provodio upravljačku kontrolu i da je izostala pravovremena reakcija na problem neprovođenja obveze skeniranja kreditne dokumentacije, nije predložen za stegovno sankcioniranje, već je dobio upozorenje,
- da bi sukladno zaključenom sporazumu tužiteljici i tako prestao radni odnos 30. studenog 2019. dakle, tužiteljica se i tako ne bi više vratila na rad što je osobito važna činjenica jer nije od utjecaja na gubitak povjerenja poslodavca.
Stoga u konkretnoj situaciji prema ocjeni ovog suda propust tužiteljice se ogleda u činjenici da je u svojoj izjavi od 5. studenog 2019., između ostalog istakla da se ne sjeća da je pregledavala kreditnu dokumentaciju spornih kreditnih plasmana, jer da nije imala razloga za sumnju u kolegicu Š. i da je njoj prepustila poslove vezano za kredite jer nikada nije bilo sumnji da radi neke nepravilnosti, a koja da je iskoristila njene zdravstvene probleme, a što je kasnije u svojoj obrani drugačije prezentirala. Takvi propusti tužiteljice zasigurno predstavljaju težu povredu radne obveze, međutim kada se sagledaju sve okolnosti slučaja posebno činjenicu da tužiteljica nikada ranije nije bila niti upozoravana, a niti je bilo ikakvih pritužbi na njen rad, ovaj sud smatra da je tuženik trebao sankcionirati tužiteljicu, ali da je sankcija izvanrednog otkaza prestroga. Cijeneći dugogodišnji radni vijek koji je tužiteljica provela kod tuženika te cijeneći činjenicu da tužitelj u ovom postupku nije dokazao stvarnu štetu koja je nastala propustom tužiteljice, te da neposredni rukovoditelj tužiteljice unatoč utvrđenim propustima nije dobio nikakvu sankciju osim upozorenja,
za zaključiti je da je odluka tuženika tužiteljici bila prestroga, a samim time neopravdana. Tužiteljica je i tako bila u otkaznom roku i radni odnos bi joj i tako prestao 30. studenog 2019., stoga se kod ovog suda stvorio dojam da je odluka
tuženika koja je uslijedila desetak dana prije nego što je tužiteljici trebao prestati radni odnos sukladno zaključenom sporazumu, donijeta isključivo kako bi tužiteljica izgubila pravo na ugovorenu otpremninu. Samim time, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju bez obzira na utvrđenu povredu radnih obveza od strane tužiteljice, tuženik nije opravdano izrekao tužiteljici najtežu sankciju jer nije sagledao sve relevantne činjenice konkretnog slučaja između nabrojenih kao najvažnije dugogodišnji predani rad (39 godina) i teško zdravstveno stanje tužiteljice, dakle nije dovoljno cijenio životni i radni doprinos tužiteljice kod tuženika, stoga nije imao opravdan razlog za donošenje najteže sankcije, a kako je to već gore obrazloženo.
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st.1. Zakona o parničnom postupku, a u skladu s točkom 7. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, pa je tužiteljici priznat parnični trošak koji se sastoji od jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 2.000,00 kn, + 25% PDV, tako da ukupno obistinjeni trošak tuženiku iznosi 2.500,00 kuna.
U Splitu, 7. lipnja 2021.
Sudac
Jelena Kvarantan Karuza v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.