REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice D. K. iz V. G., N. B. …, OIB: …, zastupane po punomoćniku M. J. J., odvjetnici iz Z., protiv I. tuženika G. Z., Z., T. S. R. …, OIB: …, zastupanog po punomoćniku T. D., odvjetniku iz Z. i II. tuženika C. o. d.d. Z., J. …, OIB: …, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2021. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, punomoćnika I. tuženika i punomoćnika II. tuženika, 28. svibnja 2021.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I. tuženiku G. Z., Z., T. S. R. …, OIB: … i II. tuženiku C. o. d.d. Z., J. …, OIB: …, da solidarno isplate tužiteljici D. K. iz V. G., N. B. 11, OIB: …, iznos od 18.800,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. studeni 2016. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućempolugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatskanarodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I. tuženiku i II. tuženiku da solidarno isplate tužiteljici zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos štete od 11.120,00 kn tekuću od 25. studeni 2016. do 30. svibnja 2017. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

III. Nalaže se I. i II. tuženiku da naknade tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 10.081,50 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. svibnja 2021. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 18.800,00 kn do utuženih 19.800,00 kn (za iznos od 1.000,00 kn), kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 23.6.2016. u Z. u K. u. pala na ispupčenje na nogostupu te ozlijedila lijevo stopalo. Stoga tužiteljica konačno specificiranim tužbenim zahtjevom (podnesak od 24.9.2020. list 63-64 spisa) potražuje od

I. i II. tuženika solidarno:

- za pretrpljene fizičke bolove

10.000,00 kn

- za strah

8.000,00 kn

- za duševne bolove zbog smanjene

životne aktivnosti

9.000,00 kn

- za tuđu pomoć i njegu

3.920,00 kn

ukupno:

30.920,00 kn,

umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 11.120,00 kn, ukupno 19.800,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva - 25.11.2016. pa do isplate, zakonsku zateznu kamatu na isplaćeni iznos štete od 11.120,00 kn tekuću od 25.11.2016. do 30.5.2017., uz naknadu parničnog troška, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate. Ovu preinaku tužbe sud je sukladno odredbi čl. 191. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19-dalje ZPP) dopustio.

2. U odgovoru na tužbu I. tuženik osporava pasivnu legitimaciju i uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale ozljede kod tužiteljice, te osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe i prigovor isključive krivnje tužiteljice za predmetni štetni događaj.

3. II. tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i štetni događaj, no ističe prigovor suoodgovornosti tužiteljice za isti u omjeru od 20 % zbog nepažnje.

4. Sud je u dokaznom postupku saslušao tužiteljicu kao stranku i svjedoka I. K., proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Z.

V., dopunski saslušao vještaka, te izvršio uvid u odštetni zahtjev od 21.11.2016. (list 5 spisa), rješenje HZZO-a od 21.9.2016. (list 6-7 spisa), fotografije lica mjesta (list 18-22, 45-49 spisa), sudsku praksu (list 32-35 spisa), ugovor o realizaciji programa održavanja

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

komunalne infrastrukture na području G. Z. u 2016. – redovno održavanje nerazvrstanih cesta (list 36-40 spisa) i medicinsku dokumentaciju tužiteljice.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Nije sporno da je II. tuženik C. o. d.d. isplatio tužiteljici u mirnom postupku dana 30.5.2017. nesporni iznos štete od 11.120,00 kn.

7. Kako iz navoda tužbe, te odgovora na tužbu, proizlazi da je među strankama sve sporno.

8. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije I. tuženika valja reći da isti sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11 i 144/12) nije osnovan. Naime, čl. 1. ovog Zakona, između ostalog, određen je način obavljanja komunalnog gospodarstva tj. komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i G. Z. (jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. Čl. 2. Zakona propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, a da se jedinice lokalne samouprave, te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezuju na temelju Zakona i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, te osigurati javnost rada. Čl. 3. Zakona utvrđeno je da su komunalne djelatnosti, između ostalih, održavanje javnih površina i održavanje nerazvrstanih cesta. Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje pješačkih staza, pješačkih zona i javnih prometnih površina. U čl. 4. Zakona određen je način obavljanja komunalnih djelatnosti, odnosno da komunalne djelatnosti mogu obavljati: trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba - vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji i pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova. Sredstava za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se, između ostalih, iz proračuna jedinice lokalne samouprave (čl. 19.), a komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave (čl. 22.). Sredstva komunalne naknade pak, namijenjena su financiranju održavanja javnih površina, održavanju nerazvrstanih cesta i dr.

9. Kako je I. tuženik G. Z. upravo jedinica lokalne samouprave na čijem je području nastupio štetni događaj, a mjesto nastanka štetnog događaja - nogostup u Koturaškoj ulici je u nadležnosti održavanja i zaštite I. tuženika, isti je pasivno legitimiran u ovom postupku. Također, G. Z. se bez obzira što je povjerio održavanje komunalne infrastrukture na području G. Z. na javnu pravnu osobu time ne oslobađa odgovornosti za štetu nastalu zbog propusta u održavanju.

10. Nadalje, postojanje štetnog događaja od 23.6.2016. ne bi trebalo biti sporno, budući je isti nedvojbeno utvrđen kako iz medicinske dokumentacije, tako i iz iskaza saslušane tužiteljice i svjedoka I. K., a čijim iskazima je sud u cijelosti poklonio

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

vjeru, jer su logični, uvjerljivi i suglasni. Naime, iz medicinske dokumentacije razvidno je da je tužiteljica zaprimljena na dan štetnog događaja u Traumatološkoj bolnici u Z. zbog ozljede - prijeloma lijevog stopala, te joj je iniciran cirkularni gips. Postojanje pak, pozitivne uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda jasno proizlazi iz dopunskog očitovanja sudskog vještaka dr. Z. V.

11. Tužiteljica saslušana kao stranka u bitnom istaknula je da se kritične zgode kretala prema parkiralištu u P. u., da je vrijeme bilo dobro, da se kretala normalnim korakom, te da je prešla pješački prijelaz i hodala po nogostupu K. u. Na tom nogostupu bilo je jedno ispupčenje na koje je stala, noga joj se izvrnula, te je pala uz stup javne rasvjete. Dignula se jako teško i jedva došla do svog automobila. Nakon pada nije odmah otišla u bolnicu, jer nije pretpostavljala da je slomila nogu, te je tek sa posla zbog bolova u nozi taksijem otišla do Traumatološke bolnice. U bolnici joj je dijagnosticiran prijelom kosti stopala. Istaknula je i da je u trenutku štetnog događaja na nogama imala sandale sa malom petom od kojih 3-4 cm, a da je u ruci ili na ramenu imala torbu. Tuđu pomoć i njegu pružala joj je kćerka, a nikada prije ovog događaja nije imala sličnu ozljedu. Bila je na bolovanju 4 mjeseca. Istaknula je i da je lice mjesta u međuvremenu izmijenjeno na način da je nogostup ponovno asfaltiran, te da nema više nikakvog ispupčenja.

12. Svjedok I. K., kćerka je od tužiteljice i nije neposredni očevidac ovog događaja. Naime, nju je majka nazvala telefonskim putem iz bolnice, te je ona tada došla u bolnicu. Sjeća se da se majka žalila na natečeni zglob i da joj je bilo loše. Majka je obavila sve pretrage po uputi liječnika, a rehabilitaciju u V. G.

13. Cijeneći iskaze tužiteljice i svjedoka, sud smatra utvrđenim da je tužiteljica kritične zgode pala na nogostupu u K. u., te ozlijedila lijevo stopalo.

14. Što se tiče odgovornosti valja reći da na strani tužiteljice nema nikakve krivnje za nastanak štetnog događaja. Naime, tužiteljica je tom prilikom na nogama imala sandale sa malom petom. Kako se tužiteljica kritične zgode kretala normalnim korakom, nije se žurila, niti trčala, sud smatra da ista ničim nije pridonijela nastanku štete. Sukladno navedenom, I. i II. tuženik su u svezi sa odredbama čl. 1045., 1049. i 1084. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05,41/08,125/11 - dalje ZOO) dužni tužiteljici i naknaditi štetu.

15. Na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu, a radi utvrđenja visine štete kod tužiteljice, sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Z. V., a čiji nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaća, jer je stručan i objektivan. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom baze pete kosti donožja lijevog stopala bez pomaka, te da se javila u Kliniku za traumatologiju na dan štetnog događaja - 23.6.2016. gdje je izvršena imobilizacija sadrenom udlagom. Vještak je izvršio uvid i u presliku zdravstvenog kartona koju je tužiteljica donijela vještaku na uvid, te utvrdio da do predmetne nezgode pacijentica nije imala ozlijede lijevog gležnja.

16. Tužiteljica je trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta još 30 dana. Imajući u vidu intenzitet bolova, te karakter ozljeda i životnu dob tužiteljice (rođena je 1958.), sud smatra da bi pravična novčana naknada, a imajući u vidu izmijenjene Orijentacijske kriterije o visini naknade nematerijalne

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

štete na način da se naknada u odnosu na dosadašnje kriterije Vrhovnog suda RH povećala za 50 % (2. sjednica građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5.3.2020. i 15.6.2020. SU-IV-47/2020), sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a, iznosila 10.000,00 kn. 17. Također, tužiteljica je pretrpjela i primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja. U daljnjem tijeku liječenja postojao je sekundarni strah jačeg intenziteta od 1-2 dana, srednjeg intenziteta od 7 dana, a manjeg intenziteta od 3 tjedna. Na ime pretrpljenog straha sud je tužiteljici, sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a, dosudio iznos od 8.000,00 kn.

18. Od ozljede tužiteljici je životna aktivnost smanjena za 7 % u vidu zakočenosti gornjeg i donjeg zgloba lijevog gležnja. Budući su I. i II. tuženik imali primjedbe na ovu ocjenu vještaka, sud je na ročištu od 12.5.2021. dopunski saslušao vještaka. Tom prilikom vještak je istaknuo da je ocjena od 7 % isključiva posljedica predmetnog štetnog događaja, a ista se odnosi na zakočenost gornjeg i donjeg zgloba lijevog gležnja. Degenerativne promjene kod tužiteljice vještak je uzeo u obzir, jer je to uobičajeno. Tužiteljica nije pridonijela smanjenoj životnoj aktivnosti. Iako vještak ne može sa sigurnošću tvrditi da li je tužiteljica obavila sve propisane terapije, naveo je da to svejedno ne utječe na njegovu ocjenu od 7 %, budući je ocjena većim dijelom sukladna nalazu kliničkog pregleda, a u smislu zakočenosti pokreta u lijevom gležnju. Po mišljenju vještaka između štetnog događaja i predmetne ozljede postoji pozitivna uzročno-posljedična veza, budući je kod iskrenuća noge pri padu na nogostup moguće da dođe do prijeloma baze pete kosti donožja lijevog stopala. Dodatno vještak je istaknuo da je ocjena fizičkih bolova i straha sukladna ozljedi, posljedici i tijeku liječenja. Na navedeni način po mišljenju suda vještak je argumentirano otklonio sve prigovore tuženika na nalaz i mišljenje. Stoga je sud tužiteljici s osnova pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti, sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a, dosudio iznos od 8.000,00 kn.

19. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega 4 sata dnevno kroz 4 tjedna, a potom 2 sata dnevno kroz 6 tjedana, dakle ukupno 196 sati. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj je tuđu pomoć i njegu pružala kćerka. Stoga je sud, na temelju netto cijene od 20,00 kn po jednom satu tuđe pomoći i njege koju su pružale stručne osobe na tržištu u mjestu i u vrijeme takve usluge tužiteljici, sukladno odredbi čl. 1095. ZOO-a, dosudio iznos od 3.920,00 kn.

20. Dakle, tužiteljici je po svim osnovama neimovinske i imovinske štete ukupno dosuđen iznos od 29.920,00 kn. Međutim, kako je II. tuženik C. o. d.d. isplatio tužiteljici nesporni iznos štete od 11.120,00 kn, tužiteljici je dosuđena preostala razlika od 18.800,00 kn, dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 kn tužiteljicu valjalo odbiti.

21. Pri tome valja reći i da je obveza I. i II. tuženika sukladno odredbi čl. 43. st. 1. ZOO-a solidarna.

22. Tužiteljici je na dosuđeni iznos štete od 18.800,00 kn zakonska zatezna kamata priznata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva - 25.11.2016. pa do isplate. Naime, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je u konkretnom slučaju liječenje tužiteljice sukladno nalazu liječnika vještaka bilo završeno još 25.10.2016., zakonska zatezna kamata dosuđena je od 25.11.2016. pa do isplate.

Posl.broj: 54 Pn-3192/2018-18

Također, tužiteljici je i na nesporno isplaćen iznos štete od 11.120,00 kn dosuđena zakonska zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva - 25.11.2016. do dana isplate nespornog iznosa štete - 30.5.2017.

23. Kamatna stopa određena je po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 78/15), a koji je stupio na snagu dana 1.8.2015. i kojim su izmijenjeni dosadašnji čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08 i 125/11).

24. Odluka o trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. (uspjeh u sporu od 94,94 %) i čl. 155. ZPP-a, te čl. 30 Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 103/14 i 118/14). Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj OT. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 28 OT), sastava tužbe, i pristupa na 3 ročišta od 3.10.2019., 12.2.2020. i 12.5.2021. i sastava podneska od 24.9.2020. od po 1.000,00 kn, te pristupa na ročište od 3.2.2021. od 250,00 kn (25 %), ili ukupno 6.250,00 kn. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 1.562,50 kn ili ukupno 7.812,50 kn.

25. Također, tužiteljici je priznat i trošak predujma za medicinsko vještačenje od 1.200,00 kn, te sudske pristojbe na tužbu od 539,00 kn i na presudu od 530,00 kn, dakle sveukupno 10.081,50 kn.

26. Sud nije priznao tužiteljici trošak pristupa na ročište za objavu presude, budući se ne radi o nužnom trošku.

U Zagrebu, 28. svibnja 2021.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

dna:

- punomoćniku tužiteljice

- punomoćniku I. tuženika

- II. tuženiku

Rj.

presuda

nepravomoćna kal.

30 dana