Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Ovr-420/2020-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja J. J. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva L.-V. & P. d.o.o. u S., protiv protivnika osiguranja D. A. iz Ž., OIB: …, radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja, podnesenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Splitu poslovni broj OVR-482/2020 od 25. svibnja 2020., 27. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu poslovni broj OVR-482/2020 od 25. svibnja 2020.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je određeno osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja i to č.zem. … zk.ul. … k.o. Ž., na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ip-21/01 od 14. prosinca 2011, djelomično preinačenom presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gžx-579/12 od 13. lipnja 2013. Rješenjem je osigurana novčana tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od 59.400,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom na iznos od 43.000,00 kn od 14. prosinca 2011. do isplate, a na iznos od 17.400,50 kn od 13. lipnja 2013. Istim rješenjem je protivniku osiguranja naloženo nadoknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka u iznosu od 2.250,00 kn.

2. Protiv rješenja je žalbu podnio protivnik osiguranja ne naznačujući određeni zakonski žalbeni razlog. U žalbi navodi da je dio tražbine već isplatio tako da visina tražbine ne odgovara stvarnom stanju duga. Osim toga navodi da je on samo jedan od trojice sudužnika pa da ne bi bilo moguće ovršiti cijelu tražbinu protiv samo jednog od njih. Tvrdi da je predlagatelj osiguranja morao specificirati točan iznos tražbine te da založno pravo ne može biti upisano na suvlasničkom dijelu jer da se radi o idealnom dijelu "koji nema svojstvo posebnog etažnog dijela".

3. Predlaže ukinuti pobijano rješenje.

4. Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu ističe da je protivnik osiguranja jedan od solidarnih dužnika te da je osiguranje dopušteno odrediti na suvlasničkom dijelu nekretnine.

5. Žalba nije osnovana.

6. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena neka od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ), a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Pravilno su primijenjene odredbe čl. 295.-298. OZ-a kojima su propisane pretpostavke i način zasnivanja založnog prava na nekretnini.

7. Tako je odredbom čl. 296. OZ-a propisano da na osnovni ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Prema odredbi čl. 297. OZ-a na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo se zasniva uknjižbom (st. 1.).

8. Predlagatelj osiguranja je uz prijedlog priložio ovršnu ispravu, pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku kojom je protivnik osiguranja, zajedno sa dvojicom solidarnih dužnika obvezan isplatiti mu iznos od 42.000,00 kn sa zateznom kamatom od 14. prosinca 2011. do isplate te parnični trošak u iznosu od 17.400,50 kn. Također je priložen izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik nekretnine na kojoj je određeno osiguranje u 66/120 dijela.

9. Stoga je pravilno stajalište suda prvog stupnja da su u nazočnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja, budući da predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom kojom je utvrđeno postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja.

10. Na žalbene navode protivnika osiguranja valja odgovoriti da je prijedlog za osiguranje podnesen u skladu s ovršnom ispravom, a okolnost što je protivnik osiguranja samo jedan od trojice sudužnika nije odlučna, budući da je obveza iz ovršne isprave solidarna u smislu odredbe čl. 43. . Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 – dalje: ZOO). Prema tom propisu, svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.

11. Bez osnove je i tvrdnja žalitelja da se založno pravo ne može upisati na suvlasničkom dijelu nekretnine. Naime, prema odredbi čl. 37. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZV) u pravnom prometu se uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar pa sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove (st. 3.). Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima (st. 5.), a založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvari sposobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari (čl. 298. st. 1. ZV-a).

12. Kako je pobijano rješenje doneseno pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, valjalo je žalbu protivnika osiguranja odbiti i rješenje o osiguranju potvrditi na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 27. svibnja 2021.

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan