Baza je ažurirana 24.10.2025. zaključno sa NN 104/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

 

                                                                     -1-                                      Broj:Ppž-10123/2022

 

                                      

                     Republika Hrvatska

 

     Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-10123/2022

                              Zagreb         

 

 

  U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

                                                        P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog I.Č., zbog prekršaja iz članka 282. stavka 4. i 9. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje prometne policije Pula od 6. rujna 2022., klasa: 211-07/22-1/13518, u sjednici vijeća održanoj 28. veljače 2024.                                      

                                             p r e s u d i o   j e

 

I U povodu prigovora okr. I.Č., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se prvo činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci tog naloga označava prekršajem iz članka 229. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju tog propisa okrivljeniku se utvrđuje novčana kazna u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura), drugo činjenično opisano postupanje označava se prekršajem iz članka 282. stavka 4. i 9. citiranog Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura), a treće činjenično opisano postupanje označava se prekršajem iz članka 46. stavka 1. i 3. istog Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se kazna 30,00 EUR (trideset eura), pa se okrivljeniku na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.380,00 EUR (tisućutristoosamdeset eura), koju kaznu je okrivljenik dužan platiti u roku devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.

 

II  U ostalom dijelu, odbija se prigovor okrivljenika I.Č. kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje. 

 

III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okrivljenik I.Č. je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura), u roku petnaest dana od primitka ove presude.

 

                                                     

 

                                                           Obrazloženje

 

1.              Uvodno citiranim prekršajnim nalogom okr. I.Č. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 229. stavka 1. i 5., članka 282. stavka 4. i 9. i članka 46. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 10.600,00 kuna.                           

1.1.              Istim nalogom okrivljeniku je, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A2 kategorije u trajanju od 6  mjeseci.

 

1.2.              Okrivljenik je nadalje dužan naknaditi i troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 500,00 kuna.

 

2.              Protiv prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni.

 

2.1.               Okrivljenik izražava kajanje zbog svoje nepromišljenosti te navodi okolnosti u kojima je postupao te prilike, da su mu roditelji onkološki bolesnici, da se liječi od ovisnosti, da je na poslu zadobio ozljedu lijeve šake i da se nalazi na bolovanju, pa su mu time mjesečna primanja znatno manja i nema sredstava za plaćanje kazne. Moli da ga se oslobodi od plaćanja kazne ili izricanje blaže kazne.

 

2.2.   Okrivljenik predlaže da se njegov prigovor prihvati.

 

3.       Prigovor je neosnovan.

 

4.              Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

4.1.              Nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim je za predmetni prekršaj propisana blaža novčana kazna, u odnosu na raniji propis.

 

4.2.       Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

 

4.3.              Prema tome, budući da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) propisana blaža novčana kazna za svako od počinjenih prekršaja trebalo je primijeniti novi Zakon, jer je blaži za počinitelja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni. Uz to, treba istaknuti da je izdavatelj naloga izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačnih kazni za počinjene prekršaje, međutim propustio je utvrditi kaznu za svako pojedino činjenično i pravno opisano djelo prekršaja kako je to propisano odredbom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona u slučaju kada počinitelj s jednom ili više radnji počini više prekršaja za koje mu se istodobno sudi. Navedenu nepravilnost otklonio je ovaj drugostupanjski sud i to primjenom blažeg Zakona, tako da je za svako djelo utvrdio kaznu u minimalno i fiksno propisanim iznosima, nakon čega je na temelju odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izrekao ukupnu novčanu kaznu, kao u izreci ove odluke u točki I.

 

5.              Razmatrajući u povodu prigovora odluku o kazni u smislu odredbe članka 36. Prekršajnog zakona ovaj sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena, jer je prvostupanjsko prekršajno tijelo kaznu odmjerilo u posebnim zakonom minimalno propisanim iznosima. Takvu mjeru kazne je po službenoj dužnosti izrekao i ovaj sud, primjenom blažeg zakona, smatrajući da je primjerena težini i značaju djela počinjenih u stjecaju, stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, ranijem primjerenom ponašanju u prometu te njegovoj ozbiljnoj životnoj dobi, s time da okrivljenik uz prigovor ne dokumentira nikakve naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim odmjeravanje kazni ispod najniže propisane mjere za svako pojedino djelo. Odbijanje testiranja na prisutnost opojnih droga predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa, pa okolnosti da se nalazi u procesu odvikavanja i njegove životne prilike, u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja.

 

5.1.               Slijedom navedenog, nema zakonskih uvjeta za blaže kažnjavanje, a neosnovano okrivljenik upire i na oslobođenje od kazne jer u konkretnom slučaju nisu ostvareni zakonom propisani uvjeti iz članka 38. Prekršajnog zakona, budući zakon to izričito ne propisuje, a iz stanja prvostupanjskog predmeta i navoda prigovora ne proizlazi ostvarenje zakonskih uvjeta iz stavka 2. citiranog članka i Zakona.

 

5.2.   Naime prema odredbi članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona sud može okrivljenika osloboditi od kazne kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio ili je platio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak ili da se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu. Iz stanja prvostupanjskog predmeta ne proizlazi ispunjenje niti jednog od zakonom propisanih uvjeta.

 

6.                 Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba u za to određenom roku, plati dvije trećine izrečene kazne.

 

7.              Paušalni iznos troškova postupka po prigovoru temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u minimalnije propisanom iznosu, s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.  

            

8.              Zbog izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

                               

U Zagrebu 28. veljače 2024.

 

           Zapisničarka:                                                                             Predsjednica vijeća:

         Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

           Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Policijskoj upravi istarskoj, Postaji prometne policije Pula u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu