Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    39 Pp J-3839/2019-14

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Split, Domovinskog rata 4

    U IME REPUBLIKE HRVATSKE

    P R E S U D A

    Općinski Prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Mladenki Todorić, uz sudjelovanje Gordane Šuker kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika J. M., zastupanog po branitelju I. M., odvjetniku u S., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 4/90,30/90,47/90,29/94), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split pod br. 511- 12-23-05-5-597-1/2019, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 27.travnja 2021. u prisutnosti okrivljenog i njegovog branitelja, a izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 29. travnja 2021. u izočnosti stranaka, objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik: J. M., OIB:..., sin S. i B. djev. A., rođen... u S., s prebivalištem u S., po zanimanju elektrotehničar, zaposlen, oženjen, 1 dijete, obrtnik, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan,

    k r i v  j e

    što je dana 03. prosinca 2019., oko 21:00 u S., u ul. P., na ulici narušavao javni red i mir, tako što je poradi spora u cestovnom prometu vikao na K. V. riječima "jeli te tako materetina odgojila ....", nakon čega je agresivno krenuo prema oštećenoj koja se od daljnjeg napada sklonila u svoju kuću,

    dakle, na javnom mjestu vikom, svađom i na drugi način remetio javni red i mir, čime je okrivljenik počinio prekršaj iz čl. 13. ZOPPJRM-a (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), a kažnjiv po čl. 13. istog Zakona, pa se na temelju citiranih propisa, okrivljeniku

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 760,00 (sedamsto šezdeset) KN

    39 Pp J-3839/2019-14

    što je u protuvrijednosti domaće valute u iznosu od 200 DEM , odnosno 101 euro, koji iznos će se revalorizirati po srednjem tečaju DEM HNB, na dan 31.12.2001.

    Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove odluke, jer će se u protivnom novčana kazna prisilno naplatiti.

    Okrivljenik se upozorava da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a, NN 39/13).

    Okrivljenik je dužan na ime TROŠKOVA PREKRŠAJNOG POSTUPKA uplatiti novčani iznos od 300,00 kn, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilnim putem.

    Obrazloženje

    PU SPLITSKO-DALMATINSKA, I Policijska postaja Split pod gore navedenim brojem podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

    Okrivljenik ispitan na glavnoj raspravi u svojoj obrani je izjavio da se ne osjeća krivim za prekršaj za koji se tereti, da ostaje u svemu pri pisanoj obrani u kojoj je u bitnom naveo da se predmetne prigode vraćao kući sa cjelodnevnog posla, da se kretao ul. P. prema svojoj kući broja ... Kad je došao do br.... da je vozilo marke polo bijele boje bilo parkirano nasuprot kapije spomenutog broja na desnoj strani ulice, te da mu je ometalo nesmetan prolaz ulicom do svoje kuće, jer je jedno vozilo bordo boje marke VW vento bilo parkirano s lijeve strane ulice malo niže, pa da je ostavljeni prolaz bio jako tijesan, pa nije bio siguran jeli može proći. U vozilu polo da su bile dvije ženske osobe, vozačica i suvozača, da se malo zaustavio, te pričekao jer nije bilo siguran idu li ili su tek došle. Nakon što su počele izlaziti iz vozila da je spustio suvozačev prozor i pitao vozačicu K. V. "misliš li stvarno tu ostaviti vozilo", na što je ista odgovorila bahato "hoću". Na to da joj je rekao da ne može tako ostaviti vozilo jer da je preusko i da ne želi riskirati da ogrebe svoje, pa da ju je upitao što bi bilo da on ostavi svoje auto tu ispred njene kapije, na što mu je dotična odgovorila da ju nije briga. Napomenuo je da mu se činilo da je K. tu večer po načinu govora i bahatom stavu pod utjecajem alkohola ili nečeg drugog, jer da se ranije pri njihovim susretima nije tako ponašala na ulici. Nakon što se ista udaljila iz svog vozila i odbila ga pomaknuti, da je izišao iz vozila da pogleda može li proći, na što mu je K. počela otresito nabacivati kako su njoj ostavljali poruke na autu kad je parkirala ispod zidića od njegove kuće, te da joj nema što reći jer je ona sad parkirala nasuprot svoje. Njen bahat nastup i način razgovora da mu je zasmetao, te da joj je odgovorio da ga nije briga za te poruke jer ih on nije ni ostavljao, na što mu je ona naprasito odgovorila "boli mene k... što ti ne možeš proći, neću ti maknuti auto", na što joj je rekao da je neodgojena i pitao ju "jeli te mater tako odgojila", u kojem momentu su ona i prijateljica već bile pred dvorom kuće, te nakon što je ušla u dvor, da je tada zavikala "ostavi se ti moje matere, imaš ti doma kćer narkomanku", što je na njegovo čuđenje ponovila da mu je kćer narkomanka, na što joj je rekao "sram te bilo,

    39 Pp J-3839/2019-14

    bezobraznice jedna, srami se", ušao u vozilo i lagano se progurao pored ova dva vozila. Te prigode da ni u jednom trenutku nije bilo naznaka za bilo kakvim fizičkim napadom ili nasrtajem sa bilo koje strane, niti je vikao i galamio na K. Kad je došao pred kuću da ga je dočekao otac s kojim je sutradan trebao ići u Z. na poslovni put, te da mu je isti rekao da je bio na stepenicama u trenutku kad su se njih dvoje prepirali, što isti može posvjedočiti. Negirao je da bi predmetne prigode K. nazvao glupačom ili glupačetinom, te da smatra da ništa loše nije napravio, da je ovo bio čisti verbalni spor između dvije osobe koji je nastao nepropisnim parkiranjem ove mlade vozačice.

    Upitan od strane branitelja jeli on za vrijeme ovog događaja bilo koga vrijeđao ili na bilo koga vikao, isti je izjavio da on za vrijeme ovog događaja nije nikoga vrijeđao niti na koga vikao.

    Na istom ročištu je sud u dokazne svrhe u svojstvu svjedoka ispitao K. V., K. Ć., te S. M., oca okrivljenog.

    Svjedokinja K. Ć. je izjavila da sa K. V. bila u njenom vozilu, da su taman dolazile u njenu ulicu, P. i kad su se približili njenoj kući da je K. parkirala vozilo pored kuće na mjestu na koje inače parkira. Ispred njenog vozila da je bilo zaustavljeno jedno vozilo koje je bilo upaljeno, od kojeg se nije moglo proći dalje i ta osoba koja je bila u vozilu da se nije micala s tog mjesta. Ista je navela da se sjeća da je iza njihovog vozila dolazilo još jedno vozilo koje nije moglo proći, ne zbog K. vozila, već vozila ispred. Koliko se sjeća da je čovjek u tom vozilu, kojeg danas prepoznaje u sudnici, počeo urlat na K. riječima "oćeš ti tu stati, ja ne mogu proći", na što mu je ista odgovorila riječima "ja tu imam pravo stati, ja ne mogu parkirati vozilo ispred tvoje kuće jer mi se dižu brisači i ostavljaju mi se poruke". Tada da je ovaj gospodin počeo i dalje vikati glasno, da se sjeća kako joj je u jednom trenutku rekao "kako te je to tvoja materetina odgojila, te da joj je rekao razbit ću tebe i tvoje auto", nešto u tom smislu, te da je sve ovo bilo kad su već izišli iz vozila i krenuli u dvor K. kuće, te su već bile u dvoru kad je okrivljeni uhvatio za kvaku od kapije, da se tada prepala i utrčala u kuću da pozove K. majku i dok je još bila u kući i objašnjavala njenoj majci što se dogodilo da je u kuću došla i K.

    Upitana da se izjasni koje je to vozilo koje je bilo zaustavljeno ispred njihovog vozila, ista je izjavila da je vozilo ispred bilo upaljenih svjetala, zaustavljeno, ne ugašeno, te koliko je mogla vidjeti obzirom da je bio mrak, da je bilo svjetlo plave boje, u što nije 100 % sigurna.

    Upitana od strane branitelja jesu li iste bile bahate prema okrivljeniku predmetne prigode, ista je izjavila da ona nije bila bahata prema okrivljenom, a po njoj ni njena prijateljica.

    Na upit branitelja jeli njena prijateljica u bilo kojem trenutku rekla istom imaš ti doma kćer narkomanku" svjedokinja je izjavila da je u trenutku kad je okrivljenik K. rekao riječi "jeli te materetina tako odgojila", da je ona čula da je K. njemu odgovorila "brini se ti za svoju kćer".

    Na daljnji upit branitelja kada je K. zvala policiju vezano za ovaj događaj, svjedokinja je izjavila da koliko se sjeća da je K. zvala policiju, te da su istu večer policijski službenici bili tu i obavili razgovor sa njenom prijateljicom, a i nju da su pitali jeli bila tu, pa da su je zbog toga vjerojatno i naveli kao svjedoka.

    39 Pp J-3839/2019-14

    Svjedokinja K. V. je izjavila da je kritične prigode došla iz vani sa prijateljicom K. Ć. u svom vozilu, da su taman došli u blizinu kuće, u ul. P. i da je ona kao i obično parkirala svoje vozilo nasuprot svoje kuće uz ulicu. Malo ispred nje da je bilo parkirano vozilo jednog susjeda malo komotnije, na način da je sužavalo prolaz kroz tu ulicu za dalje. Taman što je izišla iz vozila da je iza nje s vozilom naišao njen susjed M., da ju je isti tada pitao normalnim tonom "oćeš li se ti tu doista parkirati", na što mu je odgovorila "zašto se ja tu ne bi parkirala". Kad mu je to odgovorila da je isti tada malo povišenim tonom rekao joj "stući ću tebe i tvoje auto". Tada da joj je povišenim tonom rekao "jeli te tako materetina odgojila" i kad joj je spomenuo majku i njen odgoj, da je iz razloga što je njena majka samohrani roditelj i teško ju odgojila jer joj je otac bio nasilnik, da je na tu njegovu poruku reagirala riječima

    "uhvati se ti svoje kćerke i njenog odgoja". Taman kad je ulazila u dvor svoje kuće, da se isti zaletio prema njoj, uhvatio za kvaku od kapije, što ju je preplašilo, pa je od straha utrčala u kuću. Ove njegove povike da su mogli čuti susjedi ako su bili vani.

    Upitana od strane suca da se izjasni o tome jeli te prigode ona vidjela da je netko od susjeda vani, ista je izjavila da nije vidjela da bi netko od susjeda bio vani, niti je ona vidjela da bi bio tko u ovom vozilu ispred, iako joj je prijateljica rekla da je u vozilu ispred bio netko. Isto tako je negirala da bi na mjestu događaja bio otac okrivljenog, navodeći da isti tu i ne živi, te ga do sada nije vidjela u toj ulici.

    Nadalje upitana da se izjasni o tome tko je zvao policiju, svjedokinja je izjavila da je zvala policiju odmah kad je došla kući, međutim, da je policiji dugo trebalo da dođe, zasigurno uru vremena.

    Nadalje upitana od okrivljenog jeli ona te prigode gledala prema njegovoj kući, ista je izjavila da je ona te prigode gledala prema njegovoj kući jer u momentu kad je isti krenuo prema njoj da je ona bila okrenuta licem prema njemu i u tom položaju da je imala pogled prema njegovoj kući, te ju silno čudi kako je uopće moguće da je isti doveo oca na sud za svjedoka.

    Svjedok S. M. upitan na okolnosti događaja je izjavio da je predmetne noći radi sutrašnjeg putovanja sa sinom u Z., trebao kod istoga spremiti neke stvari u vozilo jer poslovno surađuju, pa se ove prigode, kad se dogodila prepirka između njegovog sina i K., zatekao na stepeništu sinove kuće. Tada da je čuo da se radi o prepirci vezano za parkiranje, da je čuo svog sina gdje nekome govori da pomakne auto, te u jednom trenutku da je čuo kako mu je jedna ženska osoba odgovorila "neću maknuti auto, boli me kurac", te je i čuo kad mu je ista rekla "imaš ti doma kćer narkomanku", što ga je doista pogodilo. Njegov sin da je prethodno rekao K. nešto kao "kako te majka odgojila" ali da nije čuo da bi isti izgovorio njoj koju grubu riječ ili pak uvredu čime bi nju omalovažavao, pa kako mu nije bila potreba dalje slušati, da se povukao u kuću. Svjedokinja V. nije imala pitanja za svjedoka, već je samo izjavila da ne može vjerovati onome što čuje, te da ga predmetne noći nije vidjela da bi bio prisutan na mjestu događaja.

    Izvršena je radnja suočenja između svjedoka S. M. i oštećene K. V., gdje su oboje i dalje ostali pri svojim iskazima, te je oštećena potvrdila da nije bilo grubih riječi upućenih njoj od strane okrivljenog.

    39 Pp J-3839/2019-14

    Nadalje je u dokazne svrhe izvršen uvid u obavijest danu okrivljeniku sukladno odredbi čl.109a PZ-a, službenu zabilješku I Policijske postaje sastavljenu dana 4.12.2019., prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan, kao i u kompletan spis.

    U završnom govoru branitelj okrivljenika navodi kako drži da iz ovako provedenog dokaznog postupka po mišljenju obrane proizlazi da nisu ostvarena obilježja prekršaja iz čl.13. ZOPPJRM-a. Iz sadržaja optužnog akta bi proizlazilo da se okrivljeniku stavlja na teret da bi vikao i vrijeđao K. Ć., a evidentno je da dotičnu svjedokinju okrivljeni definitivno nije ni vrijeđao niti vikao na nju. Eventualno je ovlašteni tužitelj mogao misliti na K. V., s tim da i ta svjedokinja decidirano navodi kako nikakve vike nije bilo od strane okrivljenika, već eventualno povišenih tonova. Sve navedeno potvrđuje i svjedok S. M. u svom iskazu. Nadalje branitelj naglašava da prema riječima svjedokinja nitko kritične prigode ne bi bio na licu mjesta i to vidio, pa samim tim nije ostvaren element javnosti kao nužno obilježje djela koje se okrivljeniku stavlja na teret. Za kraj isti ističe da je okrivljenik neosuđivan, a ovlašteni tužitelj da predlaže da se za ovakvo djelo kazni kaznom zatvora u trajanju od 30 dana, pa kako je ovlašteni tužitelj znatno ružnije opisao događaj, to predlaže minimalnu novčanu kaznu, pa je jasno da se ovdje radi ne samo o vrlo neprimjerenoj sankciji koja definitivno ne ide u prilog ni specijalnoj ni generalnoj prevenciji već se radi o potpuno promašenom optužnom prijedlogu. Zbog svega navedenog je predložio da se okrivljenika osloboditi od odgovornosti.

    Okrivljenik navodi da se slaže sa svim što je njegov branitelj naveo, te da mu je potpuno apsurdno da bi on uopće napao K. tj. djevojku koja je dijelila klupu s njegovom kćerkom, družila se s njom, dolazila u njegovu kuću, te je dovodio i odvozio u školu, a pogotovo s niti jednim susjedom nije dolazio u sukob.

    Temeljem ovako provedenog postupka, odnosno, ocjenom navoda okrivljenika, te ocjenom iskaza ispitanih svjedoka, svakog pojedinačno kao i njihovoj međusobnoj svezi, sud drži nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno kao u izreci ove odluke, radi čega je istog trebalo oglasiti krivim i kazniti.

    Sukladno materijalnoj i kažnjivoj odredbe čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira proizlazi da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora u trajanju do 30 dana, tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

    Ocjenjujući obranu okrivljenog, sud drži da je obrana okrivljenog neuvjerljiva i neargumentirana, te isključivo usmjerena ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Isto tako ocjenjujući iskaz svjedoka S. M., sud se nije mogao oteti dojmu da je njegov iskaz subjektivan, te više usmjeren ka umanjivanju prekršajne odgovornosti okrivljenika vezano za izgovorene riječi koje se istom stavljaju na teret, pri tom prebacujući krivnju na oštećenu,te je ostalo upitno jeli isti i svjedočio događaju, posebice što je njegov iskaz dovela u pitanje i sama oštećena, decidirano tvrdeći da isti kritične prigode nije bio svjedok događaja. Dakle, svjedok pri svjedočenju tereti oštećenu za vrijeđanje njegovog sina, dok se svih riječi koje je oštećenoj vikao njegov sin ne sjeća, ili ih pak pokušava ublažiti.

    39 Pp J-3839/2019-14

    Sud nije imao nikakvog razloga ne pokloniti vjeru iskazu oštećene i svjedokinje Ć., koji iskazi su uvjerljivi, okolnosni, te podudarni u cijelosti,dok se to ne može reći za iskaze okrivljenog i svjedoka S. M.

    Dakle, obje svjedoče da je predmetne prigode na ulici P., koja je javno mjesto dostupno i drugim građanima, došlo do verbalne prepirke između okrivljenika i oštećene K. V., u momentu kada je ista parkirala svoje vozilo u ul. P., pored svoje kuće, s desne strane ceste gledano od pravca odakle je dolazio okrivljeni, kojem je bio nešto sužen prolaz, više zbog vozila koje je bilo zaustavljeno nešto niže, a koje je po kazivanju svjedokinje Ć. bilo upaljeno i u kojem se nalazila jedna osoba. Obje suglasno ističu da su tada taman izišle iz vozila, kada je iza njih s vozilom naišao okrivljeni koji je po kazivanu svjedokinje Ć. odmah počeo urlati na oštećenu K. riječima "oćeš ti tu stati, ja ne mogu proći", pa kad mu je ista odgovorila da tu ima pravo stati, jer da ne može parkirati vozilo ispred njegove kuće jer joj se tada dižu brisači i ostavljaju poruke, da je isti tada počeo biti glasniji, pri čemu joj je povišenim tonom rekao "razbit ću tebe i tvoje vozilo", te povikao i riječi "jeli te tako materetina odgojila", na što mu je oštećena uzvratila riječima "uhvati se ti svoje kćerke i njenog odgoja", da bi se potom po kazivanju obje svjedokinje, kad su taman ulazile u dvor kuće, okrivljeni zaletio prema oštećenoj, uhvatio za kvaku od kapije, što ih je obje prepalo, pa je svjedokinja Ć. prva potrčala u kuću obavijestiti K. majku, a potom je za njom da ne bi bila napadnuta od straha u kuću utrčala i oštećena, pa je jasno da je okrivljeni vičući gore navedene riječi, k tome na ulici koja je javno mjesto dostupno i drugim građanima, a potom krenuvši agresivno prema oštećenoj, te hvatajući za kvaku njene kapije uznemirio oštećenu i svjedokinju, te time ostvario pravna obilježja prekršajnog djela iz čl.13. ZOPPJRM-a, koje se istom stavlja na teret.

    Sud je u činjeničnom opisu djela ne dirajući identitet optužbe,umjesto riječi Ć., stavio riječ V., jer je u postupku neprijeporno utvrđeno da je predmetne prigode okrivljeni narušavao javni red i mir prema K. V., a ne prema K. Ć., kako je to u optužnom prijedlogu očitom omaškom napisano.

    Isto tako su iz činjeničnog opisa djela izbačene riječi "glupačo jedna, boli me kurac, glupačetino jedna", iz razloga što u postupku nije utvrđeno da bi okrivljeni oštećenoj izgovorio baš te uvredljive riječi, jer to u svojim iskazima nisu potvrdile ni ispitane svjedokinje.

    Pri odmjeravanju sankcije okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika, kako olakotnim, tako i otegotnim, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, pa je kao olakotna okolnost uzeto da do sada nije prekršajno kažnjavan, pa kako otegotnih okolnosti nije bilo, to je sud istom između alternativno propisane novčane kazne i kazne zatvora, izrekao novčanu kaznu u utvrđenom iznosu, držeći je primjerenom težini djela i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

    Nadalje, sud je u smislu odredbe čl.183.st.2. PZ-a, upozorio prvookrivljenika, da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, da će se smatrati kako je novčana kazna u cjelini uplaćena (čl.152.st.3. PZ-a).

    39 Pp J-3839/2019-14

    Odluka o troškovima prekršajnog postupka za prvookrivljenog temelji se na odredbi čl. 138. i čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona, te predstavlja paušalni iznos troškova suda, određen obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

    U Splitu,  29. travnja 2021.

    Zapisničarka

    S u t k i n j a

    Gordana Šuker,v.r.

    Mladenka Todorić,v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse u dva istovjetna primjerka.

    DOSTAVITI: okrivljeniku, branitelju, ovlaštenom tužitelju, u spis

    Za točnost otpravka – ovlaštena službenica G. ŠUKER

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.