REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1239/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. Š. iz V., kojeg zastupa punomoćnica K. K., odvjetnica u V., protiv tuženika E. d.d. O., kojeg zastupa I. Š., odvjetnik u O., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije kojeg je tužitelj podnio protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 3587/2019-2 od 22. prosinca 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-311/19-28 od 6. studenog 2019., u sjednici održanoj 26. svibnja 2021.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-3587/2019-2 od 22. prosinca 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-311/19-28 od 6. studenog 2019., zbog pravnog pitanja koje glasi:
"Da li je teret dokazivanja postojanja ili nepostojanja uzročne veze između štete i opasne stvari odnosno opasne djelatnosti, u smislu odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i dr.) na oštećeniku ili na imatelju opasne stvari odnosno osobi koja obavlja opasnu djelatnost?"
Obrazloženje
Drugostupanjskom presudom naznačenom u uvodu ovog rješenja preinačena je presuda Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Pn-311/19-28 od 6. studenog 2019., na način da je odbijen tužbeni zahtjev s obrazloženjem da tužitelj nije dokazao postojanje uzročne veze između štete (izgubljena zarada) i ozljeda zadobivenih u štetnom događaju (prometna nesreća).
Postupajući prema odredbama čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Naime, drugostupanjska presuda je donesena na temelju pravnog shvaćanja koje je u suprotnosti s pravnim shvaćanjem izraženim u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se poziva predlagatelj, a postavlja se i pitanje da li je to pravno shvaćanje izneseno u drugostupanjskoj presudi u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetog na sjednici održanoj 25. siječnja 2021.
Naime, navedeno pravno shvaćanje glasi:
"U parnici radi naknade štete zbog smrti bliskog srodnika, kada tužitelji svoj zahtjev temelje na odredbama čl. 173. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), teret dokazivanja da je opasna stvar sudjelovala u šteti je na tužiteljima. Međutim, budući da se uzročna veza predmnijeva vlasnik opasne stvari u vezi s kojom je šteta nastala moći će se u tom slučaju osloboditi odgovornosti ako dokaže da opasna stvar nije bila uzrok štete."
Izneseno pravno shvaćanje odnosi se na odredbu čl. 173. prije važećeg zakona o obveznim odnosima, međutim, odredba čl. 1063. sada važećeg Zakona o obveznim odnosima identična je toj odredbi.
Slijedom izloženog u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP te je na temelju odredaba čl. 385.a st. 1. podst. 1. u vezi s odredbom čl. 387. st. 6. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 26. svibnja 2021.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.
