REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-274/2021-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, OIB:...,, Z., zastupan po Općinskom državnom odvjetništvu u S. B., Građansko upravni odjel S. B., protiv protivnice osiguranja I. M., OIB:..., S. B., radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj 22 Ovr-354/2021-2 od 7. travnja 2021.,26. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protivnice osiguranja, te se potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj 22 Ovr-354/2021-2 od 7. travnja 2021.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadom troška odgovora na žalbu kao nepotreban.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem određeno je osiguranje tražbine predlagatelja osiguranja na temelju ovršne isprave, poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured S. B. od 8. prosinca 2017., a temeljem koje ovršne isprave protivnica osiguranja duguje predlagatelju osiguranja iznos od 3.177.531,91 kunu sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 09. prosinca 2017. do isplate, te je određeno osiguranje upisom založnog prava na nekretninama u vlasništvu protivnice osiguranja upisanih u zk. ul. br. 9718, 9728 i 13499 k.o. S. B., suvlasnički dijelovi i etaže 1, 2 i 3, te je predlagatelju osiguranja dosuđen trošak postupka.

2. Protiv navedenog rješenja o osiguranju protivnica osiguranja podnijela je pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome navodi da predlagateljica osiguranja naplaćuje redovito svoje potraživanje mjesečnim ustezanjem sa računa protivnice osiguranja zbog čega je bilo preuranjeno pokretati postupak prisilnog osiguranja tražbine. Ističe se da je vrijednost nekretnina sadržanih u rješenju mnogo veća od duga pa je neumjesno višestruko opterećivati nekretnine žaliteljice, već je trebalo sačiniti vještačenje vrijednosti nekretnina i tek onda provesti postupak osiguranja za iznos koji se osigurava. Trošak je također neosnovan te se predlaže da se predmetno rješenje odbije.

3. Predlagateljica osiguranja podnijela je odgovor na žalbu u kojem je navela da su žalbeni navodi žaliteljice neosnovani jer iako je točno da se predmetni dug naplaćuje sa računa protivnice osiguranja u iznosu od 7.500,00 kuna mjesečno, s obzirom na dinamiku otplate glavnog duga te činjenicu da zakonske zatezne kamate na glavnicu cijelo vrijeme teku, proizlazi da se dug neprestano povećava tako da je na dan 3. svibanj 2021. iznosio 3.231.313,14 kuna. Navodi da iz ničega ne proizlazi da bi vrijednost nekretnina na kojima je izvršena uknjižba založnog prava bila mnogo veća od predmetnog duga koji se neprestano povećava, a također se ističe da prema dinamici otplate i činjenici da kamate na dug cijelo vrijeme teku, isti ne bi bio otplaćen niti za 35 godina. Stoga se predlaže da se žalba žaliteljice odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje, te se potražuje trošak sastava odgovora na žalbu od 39.725,00 kuna.

4. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

5. U ovom postupku osiguranja nije sporno da predlagateljica osiguranja raspolaže sa ovršnom ispravom temeljem koje joj je protivnica osiguranja dužna platiti na dan 8. prosinac 2017. 3.177.531,91 kunu sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 9. prosinca 2017. do isplate. Također nije sporno da je protivnica osiguranja vlasnica nekretnina upisanih u zk.ul. 9718, 9728 i 13499 k.o. S. B., suvlasnički dijelovi i etaže 1, 2 i 3 a kako proizlazi iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka. Slijedom navedenoga pravilno je prvostupanjski sud prihvatio prijedlog predlagateljice osiguranja i donio pobijano rješenje o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja.

6. Protivnica osiguranja u bitnome ističe dva žalbena razloga. Prvi, da joj se svakomjesečno usteže na ime predmetnog duga 7.500,00 kuna, a drugi da je vrijednost nekretnina na kojima je upisano založno pravo veća od predmetnog duga. U svezi sa žalbenim navodom o svakomjesečnoj isplati predmetnog duga za istaći je da je predmetno rješenje o prisilnom zasnivanju založnog prava na nekretnini doneseno temeljem odredbe čl. 296., 297, i 298. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) pa je tako čl. 296. istog zakona propisano da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Prema tome činjenica da se predmetni dug protivnice osiguranja naplaćuje ustezanjem sa njenog računa u mjesečnom iznosu od 7.500,00 kuna ne može biti razlog da se prijedlog za prisilno zasnivanje založnog prava predlagateljice osiguranja odbije, jer su za prihvaćanje tog prijedloga ispunjeni zakonski uvjeti, dakle postojanje nepodmirene tražbine predlagateljice osiguranja i to novčane tražbine koja proizlazi iz ovršne isprave. Dakle predlagateljica osiguranja i dalje ima potraživanje protiv protivnice osiguranja koje unatoč toga što se svakomjesečno dio tog duga podmiruje je ostalo u pretežnom dijelu nepodmireno, zbog čega je prijedlog predlagateljice osiguranja osnovan.

7. U svezi sa žalbenim navodom oko vrijednosti nekretnina protivnice osiguranja i visine predmetnog duga, čl. 5. st.1. Ovršnog zakona je propisano da sud određuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu odnosno prijedlogu za osiguranje, a stavkom 2. tog članka je propisano da ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe odnosno osiguranja sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava odnosno predmeta ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine. Dakle, neosnovano žaliteljica navodi da je sud trebao provesti vještačenje i da je na ovrhovoditelju bio teret dokaza da dokaže da su sve predložene nekretnine potrebne za osiguranje njegove tražbine, već suprotno, sud će na prijedlog protivnika osiguranja ograničiti osiguranje samo ako protivnik osiguranja dokaže da je samo jedna ili više od predloženih nekretnina dovoljne za osiguranje tražbine predlagatelja osiguranja.

8. Iz navedenog razloga, kako žalbeni navodi protivnice osiguranja nisu osnovani, to je njezina žalba odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje temeljem čl. 380. toč. 2. Zakona o parničnom postupku, koji se primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona.

9. Predlagateljici osiguranja nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban po čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona.

U Puli-Pola, 26. svibnja 2021.

Sutkinja

Nataša Babić