Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 60 Gž R-2025/2019-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. C. iz I.,…, OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. Ć., odvjetniku u I., protiv tuženice R. H., M., OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u S., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr- 284/18 od 10. listopada 2019., dana 25. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-284/18 od 10. listopada 2019. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke u kojem je naloženo tuženici R. H., M. isplatiti tužitelju Z. C. iznos od 21.146,83 kn, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama i pod točkom II. izreke te se predmet u tome dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O zahtjevu tužitelja Z. C. za naknadu troška nastalog povodom žalbe bit će odlučeno u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Predmetnom presudom je pod točkom I. izreke naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 21.146,83 kn, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u istoj točki izreke, sve to u roku od 8 dana, dok je zahtjev tužitelja za isplatu preostalog dijela zatraženog iznosa od 5.383,00 kn, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama te zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u dosuđenom iznosu od 21.146,83 kn, odbijen kao neosnovan.

2. Pod točkom II. izreke je naloženo tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 8.000,00 kn, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od dana presuđenja pa do isplate kako je to pobliže navedeno u istoj točki izreke, sve to u roku od 8 dana.

3. Protiv navedene presude, a kako to iz sadržaja žalbe proizlazi, pod točkom II. izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu troška parničnog postupka, žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući istu u pobijanom dijelu preinačiti na način da mu se dosudi cjelokupni zatraženi trošak parničnog postupka, kao i da mu se naknadi trošak nastao povodom žalbe u iznosu od 1.250,00 kn.

4. Protiv navedene presude, a kako to iz sadržaja žalbe proizlazi, pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 21.146,83 kn, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama i pod točkom II. izreke, žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući istu u pobijanom dijelu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev u tome dijelu odbije, a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženice u cijelosti, predlažući žalbu iste odbiti kao neosnovanu te predmetnu presudu u pobijanom dijelu potvrditi.

6. Žalba tužitelja je osnovana.

7. Žalba tuženice je osnovana.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja, konačno postavljen podneskom predanim na ročištu od 21. svibnja 2019., da mu tuženica na ime razlike plaće, a koja je nastala zbog neplaćenog prekovremenog rada koji je tužitelj ostvario prije početka smjene i nakon završetka smjene u razdoblju od 1. ožujka 2013. pa do 1. svibnja 2017., isplati bruto iznos od 26.529,34 kn u smislu odredaba iz čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 89/12 i 89/12 – u daljnjem tekstu: KU 1) i čl. 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (''Narodne novine'' broj 104/13, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16 i 123/16 – u daljnjem tekstu: KU 2), zajedno sa zateznim kamatama tekućima na pojedine mjesečne iznose od 16. dana u mjesecu pa do isplate za prethodni mjesec, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 16.464,00 kn, zajedno sa zateznim kamatama tekućima na taj iznos od dana presuđenja pa do isplate.

9. Osnovani su žalbeni navodi tuženice da je prvostupanjski sud prilikom donošenja predmetne presude u pobijanom dijelu u kojem je odlučeno o glavnom potraživanju tužitelja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP– a jer postoji proturječnost između razloga o odlučnim činjenicama na kojima je prvostupanjski sud utemeljio odluku o tužbenom zahtjevu u tome dijelu i dokaza koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka.

10. Naime, Iz činjeničnih navoda koje je tužitelj iznio tijekom prvostupanjskog postupka proizlazi u bitnom sljedeće:

- da je tužitelj kod R. H., M., u ovom predmetu tuženice, zaposlen na radnom mjestu policijskog službenika za graničnu kontrolu u Ispostavi granične policije u I.,

- da je tužitelju u utuženom razdoblju, dakle od 1. ožujka 2013. pa do 1. svibnja 2017., radno vrijeme bilo organizirano u turnusu i to na način da je radio u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 sati,

- da je jedna smjena trajala od 7,00 sati pa do 19,00 sati (dnevna smjena), a druga smjena od 19,00 sati pa do 7,00 sati (noćna smjena),

- da je tužitelj po nalogu nadređenih dolazio na posao pola sata ranije i to u 6,30 sati kad mu je smjena počinjala u 7,00 sati, odnosno u 18,30 sati kada mu je smjena počinjala u 19,00 sati te da je odlazio s posla pola sata kasnije i tu u 7,30 sati kada mu je smjena završavala u 7,00 sati, odnosno u 19,30 sati kada mu je smjena završavala u 19,00 sati,

- da je tužitelj u prosjeku odradio 13 smjena mjesečno, slijedom čega je odradio 13 sati mjesečno više od onog što mu je za svaki mjesec isplaćeno.

11. Nadalje, iz dokaza koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka radi utvrđivanja činjenica kada je tužitelj započinjao s radom te kada je prestajao s radom, a konkretno zapisnika o saslušanju svjedokinje M. K. i svjedoka K. B. na ročištu od 15. siječnja 2019. u postupku koji se kod Općinskog suda u Splitu vodio pod poslovnim brojem Pr-167/18 (list 26-27 spisa), zapisnika o saslušanju svjedokinje M. K. i svjedoka K. B. na ročištu od 15. siječnja 2019. u postupku koji se kod Općinskog suda u Splitu vodio pod poslovnim brojem Pr-241/18 (list 28-29 spisa), zapisnika o saslušanju svjedoka F. Č., svjedoka S. Š., svjedoka M. G. i svjedoka J. G. na ročištu od 20. lipnja 2018. u postupku koji se kod Općinskog suda u Splitu vodio pod poslovnim brojem Pr-157/18 (list 30-32 spisa), zapisnika o saslušanju svjedoka M. G. na ročištu od 10. siječnja 2019. u postupku koji se kod Općinskog suda u Splitu vodio pod poslovnim brojem Pr-245/18 (list 33-34 spisa) te zapisnika o saslušanju svjedokinje M. K., svjedoka I. Z. i svjedoka M. V., na ročištu od 12. travnja 2018. u postupku koji se kod Općinskog suda u Splitu vodio pod poslovnim brojem Pr-322/17 (list 35-36 spisa), proizlazi u bitnom sljedeće:

- da na području Ispostave granične policije u I. postoje dva međunarodna granična prijelaza i to V. D. i V. G. te tri malogranična prijelaza i to S., S1. i J. M.,

- da su, prema iskazu svjedokinje M. K. i svjedoka K. B., policijski službenici za graničnu kontrolu u Ispostavi granične policije u I. bili dužni javljati se u policijsku postaju u I. 15 minuta prije početka smjene, kako bi im voditelj smjene dao radne nalogu i pregledao njihovu urednost te da su samo voditelj smjene i policijski službenici koji su radili na pograničnim prijelazima J. M., S. i S1. bili dužni nakon dolaska s graničnog prijelaza javljati se u policijsku postaju, kako bi predali radni nalog i ključeve vozila, nakon čega su mogli otići kući,

- da su, prema iskazu svjedoka F. Č., svjedoka S. Š., svjedoka M. G. i svjedoka J. G., policijski službenici za graničnu kontrolu u Ispostavi granične policije u I. do listopada 2013. bili dužni dolaziti u policijsku postaju u I. pola sata prije početka smjene, a od listopada 2013. pa nadalje 15 minuta prije početka smjene, kako bi se izvršili prozivka od strane šefa smjene, prihvat smjene, preuzimanje službenog vozila i dolazak na granični prijelaz te da su se, ovisno o kojem je graničnom prijelazu bilo riječ, vraćali u policijsku postaju oko 19,15–19,20 sati (V. D.), 19,30–19,35 sati (V. G.) ili oko 20,10–20,15 sati (S.–S1.), kako bi šefu smjene predali radne naloge i službeno vozilo, nakon čega su mogli otići kući,

- da su, prema iskazu svjedoka I. Z. i M. V., policijski službenici za graničnu kontrolu u Ispostavi granične policije u I. do listopada 2013. bili dužni dolaziti u policijsku postaju u I. pola sata prije početka smjene, a od listopada 2013. pa nadalje 15 minuta prije početka smjene, kako bi se izvršila primopredaja smjene i zadužilo vozilo, oprema i naoružanje te da su se, ovisno o kojem je graničnom prijelazu bilo riječ, vraćali u policijsku postaju oko 20,00–20,10 sati, nakon čega su mogli otići kući.

13. Iz nalaza i mišljenja dipl. oec. M. G., stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo od 11. ožujka 2019. (list 38-43 spisa) te njegovog dopunskog usmenog očitovanja na ročištu od 9. rujna 2019. (list 58 spisa), proizlazi u bitnom sljedeće:

- da se prema prvoj varijanti izračuna, nakon utvrđenja visine jednog bruto radnog sata (redoviti rad, uvećan za minuli rad) u svakom mjesecu odrađenog povrh formalno propisanog radnog vremena za svaku smjenu te zbroja vrijednosti obračuna tih sati za svaki mjesec u utuženom razdoblju, dobije ukupan bruto iznos od 21.146,83 kn,

- da se prema drugoj varijanti izračuna, nakon utvrđenja vrijednosti prosječnog bruto radnog sata u svakom pojedinom mjesecu te umnoška tog iznosa s brojem odrađenih smjena (jedan sat po smjeni) u svakom pojedinom utuženom mjesecu, dobije ukupan bruto iznos od 26.529,34 kn.

14. Prvostupanjski sud je na temelju zapisnika o saslušanju navedenih svjedoka, a prihvaćajući pritom prvu varijantu izračuna sadržanu u nalazu i mišljenju vještaka, zaključio da tužitelj od tuženice osnovano na ime glavnice potražuje iznos od 21.146,83 kn te je u tome dijelu prihvatio tužbeni zahtjev, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

15. Prvostupanjski sud je svoju odluku o tužbenom zahtjevu u dijelu koji se odnosi na glavno potraživanje tužitelja obrazložio u bitnom na način da tužitelju pripada naknada za jedan sat izvan redovnog rada jer je tužitelju i nakon 14. listopada 2013. rad bio organiziran na način da je s radom započinjao u policijskoj postaji Imotski, a da je s radom završavao ponovnim dolaskom u policijsku postaju, odnosno rad tužitelja nije započinjao i završavao na graničnom prijelazu (u kojem slučaju se ne bi radilo o radu dužem od punog radnog vremena), budući da su policijski službenici trebali ranije doći u policijsku postaju preuzeti radni nalog i službeno vozilo i onda organizirano otići na prijelaz te po povratku ponovno doći u policijsku postaju.

16. Međutim, uzimajući u obzir činjenično stanje u ovom predmetu, valja istaknuti da je tužitelj u jednom dijelu utuženog razdoblja (od 1. ožujka 2013. pa do 30. rujna 2013.) bio dužan dolaziti u policijsku postaju Imotski pola sata prije početka smjene, a nakon tog razdoblja (od 1. listopada 2013. pa do 1. svibnja 2017.) 15 minuta prije početka smjene, s time da se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko je dugo tužitelj, u cjelokupnom utuženom razdoblju, nakon završetka smjene putovao s graničnog prijelaza u policijsku postaju i koliko je dugo zatim trajala primopredaja smjene u policijskoj postaji, nakon čega je tužitelj mogao otići kući, a samim time niti odlučna činjenica je li tužitelj zaista, prema vlastitim navodima, završavao s poslom tek pola sata nakon završetka smjene.

17. Slijedom toga, kako su razlozi na temelju kojih je prvostupanjski sud zaključio da je tužitelj u utuženom razdoblju radio jedan sat prekovremeno po svakoj smjeni pa da tužitelj od tuženice na ime razlike plaće koja je nastala zbog tog neplaćenog prekovremenog rada osnovano potražuje upravo iznos od 21.146,83 kn, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama, proturječni dokazima koji su izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka, tako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP–a.

18. Slijedom svega navedenog, a imajući pri tome u vidu i da odluka o trošku parničnog postupka ovisi o uspjehu stranaka u pogledu glavne stvari u smislu odredaba iz čl. 154. ZPP–a, valjalo je primjenom odredbe iz čl. 369. st. 1. ZPP–a u ukinuti predmetnu presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te odlučiti kao pod točkom I. izreke ove odluke.

19. Prvostupanjski sud će u ponovnom suđenju ispraviti nedostatke na koje mu je ovim rješenjem ukazano, a konkretno, uzimajući u obzir i da je tužitelj u jednom dijelu utuženog razdoblja (od 1. ožujka 2013. pa do 30. rujna 2013.) bio dužan dolaziti u policijsku postaju Imotski pola sata prije početka smjene, a nakon tog razdoblja (od 1. listopada 2013. pa do 1. svibnja 2017.) 15 minuta prije početka smjene, sa sigurnošću utvrditi je li tužitelj zaista završavao s poslom tek pola sata nakon završetka smjene, sve kako bi na temelju svih izvedenih dokaza te eventualne dopune nalaza i mišljenja vještaka, postupajući pritom u smislu odredbe iz čl. 8. ZPP–a, mogao donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu, dajući za istu jasne i valjane razloge.

20. U pogledu zahtjeva tužitelja za naknadu troška nastalog povodom žalbe valja dodati da će o istom, sukladno odredbi iz čl. 166. st. 3. ZPP–a, biti odlučeno u konačnoj odluci, a slijedom čega je primjenom navedene odredbe valjalo odlučiti kao i pod točkom II. izreke ove odluke.

U Zagrebu 25. svibnja 2021.

Sudac:

Diana Preglej