REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 1162/2016-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. D. iz D., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnica Ž. M., odvjetnica u R., protiv I-tuženika I. M. iz D., OIB:... i II-tužene R. Č. iz D., OIB:..., oboje zastupani po punomoćnici K. M., odvjetnici u R., radi prestanka uznemiravanja i naknade štete, odlučujući o reviziji I i II-tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-4119/14-2 od 25. studenog 2015., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3342/10-41 od 1. travnja 2014., u sjednici vijeća održanoj 25. svibnja 2021..
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija I i II-tuženika i ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-4119/14-2 od 25. studenog 2015. u dijelu pod toč. II. izreke kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3342/10-41 od 1. travnja 2014., te se predmet u tom dijelu vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo da se I i II-tuženiku naloži da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu dijela nekretnine k.č.br. 140 upisane u z.k.ul. 2064 k.o. P., a koji dio neposredno graniči sa k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 k.o. P. na zapadu, na način da iz gospodarske zgrade koja je izgrađena na dijelu nekretnine k.č.br. 2644/1 k.o. P., a koji dio neposredno graniči s k.č.br. 2644/36 k.o. P., ispuštaju otpadne vode na dio nekretnine k.č.br. 140 k.o. P. u vlasništvu tužitelja, a koji dio neposredno graniči s k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 P. na zapadu, uključivo i zabranu budućeg takvog ili sličnog uznemiravanja tužitelja u vršenju prava vlasništva nekretnine. Odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo da se naloži I i II- tuženiku da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu dijela nekretnine k.č.br. 140 upisane u z.k.ul. 2064 k.o. P., a koji dio neposredno graniči s k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 k.o. P. na zapadu na način da tužitelju verbalno zabranjuju prolaženje po nekretnini i vezuju psa, uključivo i zabranu takvog ili sličnog uznemiravanja tužitelja u vršenju prava vlasništva na dijelu nekretnine k.č.br. 140 upisane u z.k.ul. 2064 k.o. P., a koji dio neposredno graniči sa k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 k.o. P. na zapadu, zahtjev za naknadu štete u iznosu od 20.923,68 kuna s pripadajućim kamatama, kao i zahtjev za naknadu parničnog troška (toč. I.). Ujedno je tužitelju naloženo naknaditi I i II-tuženiku parnični trošak u iznosu od 8.304,32 kuna, dok su I i II-tuženik odbijeni s preostalim dijelom zatraženog parničnog troška (toč. II.).
2. Presudom suda drugog stupnja djelomično je odbijena žalba tužitelja kao neosnovana ,te je potvrđena presuda suda prvog stupnja u točkama I.I. i I.III. izreke (toč. I.), dok je djelomično uvažena žalba tužitelja i preinačena je presuda suda prvog stupnja u točki I.II. izreke i dijelu odluke o parničnom trošku na način da je I i II- tuženiku naloženo da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu dijela nekretnine k.č.br. 140 upisane u z.k.ul. 2064 k.o. P., a koji dio neposredno graniči s k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 k.o. P. na zapadu na način da tužitelju verbalno zabranjuju prolaženje po nekretnini i vezuju psa, uključivo i zabranu takvog ili sličnog uznemiravanja tužitelja u vršenju prava vlasništva na dijelu nekretnine k.č.br. 140 upisane u z.k.ul. 2064 k.o. P., a koji dio neposredno graniči s k.č.br. 2644/1 k.o. P. na sjeveroistoku i k.č.br. 138 k.o. P. na zapadu. Naloženo je tuženicima da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 14.032,46 kuna, te je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška (toč. II.).
3. Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je preinačena presuda suda prvog stupnja I i II-tuženici su podnijeli reviziju na temelju čl. 382. st.1. toč.3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je osnovana.
6. Revizijski sud je reviziju I i II-tuženika razmotrio kao redovnu reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP, budući da iz obrazloženja presude suda drugog stupnja proizlazi da je sud drugoga stupnja pobijanu drugostupanjsku presudu donio primjenom odredbe čl. 373.a.
7. Prema odredbi čl. 392. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
8. U postupku pred sudom prvog stupnja je utvrđeno:
- da se objekt u kojem tuženici drže blago-krupnu stoku nalazi iznad kuće odnosno nekretnine tužitelja, odnosno da je nekretnina tužitelja u odnosu na spomenutu štalu na nižoj visini,
- da je udaljenost između štale tuženika i kuće tužitelja cca 40-50 m,
- da je između zemljišta na kojem su tuženici sagradili štalu i nekretnine tužitelja, kč.br. 2644/1 u vlasništvu Republike Hrvatske, koja u naravi predstavlja neasfaltirani put, te u nastavku betonirani plato,
- da je zemljište ispred štale tuženika, obzirom na konfiguraciju terena na tom dijelu, poduprto betonskim zidom i da je na istom napravljena rupa, kroz koju otječe voda,
- da je tužitelj o svom trošku u tijeku 2010., na mjestu gdje je nekad bila drvena ograda, sagradio betonski zid ukupne dužine 41,15 m, čija je gradnja iznosila ukupno 20.923,68 kuna,
- da se predmetni zid u dužini od cca 10,50 m nalazi na kč.br. 139 u vlasništvu tužitelja, a u preostalom dijelu na kč.br. 2644/1,
- da je tužitelj za potrebe gradnje betonskog zida angažirao radnike,
- da je pas tuženika bio vezan na lancu sa sjeverne strane zida, kojeg su radnici gradili, te ih sprečavao da lakše obave posao,
- da je pas na intervenciju policije uklonjen.
9. Na temelju tako utvrđenih činjenica sud prvog stupnja je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim zaključivši da tužitelj tijekom parnice nije dokazao da bi od strane tuženika bio uznemiravan u pravu vlasništva svoje nekretnine na način da isti iz štale ispuštaju otpadne vode na nekretninu tužitelja, kao ni zahtjev za naknadu štete u vidu troškova izgradnje betonskog zida.
Nadalje sud prvog stupnja smatra da nije osnovan niti zahtjev tužitelja kojim isti traži zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva verbalnom zabranom prolaženja nekretninom, te vezivanjem psa, obzirom niti za taj zahtjev nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12 - dalje ZVDSP).
10. Odlučujući povodom žalbe tužitelja sud drugog stupnja je prihvatio zaključak suda prvog stupnja da tužitelj tijekom parnice nije dokazao da bi od strane tuženika bio uznemiravan u pravu vlasništva svoje nekretnine na način da tuženici iz štale ispuštaju otpadne vode na nekretninu tužitelja, kao ni zahtjev za naknadu štete u vidu troškova izgradnje betonskog zida. No, u odnosu na preostali dio zahtjev kojim je tužitelj tražio zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva verbalnom zabranom prolaženja nekretninom te vezivanjem psa, drugostupanjski sud je preinačio presudu suda prvog stupnja. Naime, sud drugog stupnja zaključuju da neovisno o činjenici što su zabrana prolaska nekretninom sa sjeverne strane zida, kao i vezivanje psa u blizini sjeverne strane zida bili upućeni radnicima tužitelja, da se ima smatrati da je opisano postupanje tuženih posredno bilo upućeno samom tužitelju, radi čega su tuženici izvršili uznemiravanje tužitelja sukladno čl. 167. st.1. i. 2. ZVDSP.
11.1. Revident u reviziji pravilno ukazuje da je u postupku pred sudom drugog stupnja počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka.
11.2. Naime, odredbom čl. 167. ZVDSP propisano je da ukoliko treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz st. 1. ovog članka vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to i dokaže.
Obzirom je tijekom postupka utvrđeno da su I i II-tuženici vezali svog psa u blizini sjeverne strane zida, ali da je isti na intervenciju policije uklonjen, kao i da je navedeno zemljište između nekretnine tužitelja i I i II-tuženika, u odnosu na koje se odnosi dio tužbenog zahtjeva za koji tužitelj navodi da mu je verbalno zabranjeno prolaženje od strane I i II-tuženika, u vlasništvu Republike Hrvatske, nejasni su razlozi pobijane presude zbog čega drugostupanjski sud ocjenjuje da su I i II-tuženici izvršili uznemiravanje prava vlasništva tužitelja.
12. Kako je u navedenom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer je navedeno obrazloženje drugostupanjske presude nerazumljivo te ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, valjalo je primjenom odredbe čl. 394. st.1. ZPP ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje istom sudu kako bi u nastavku postupka otklonio navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
U nastavku postupka sud drugoga stupnja ponovno će odlučiti o žalbi tužitelja i dati jasne razloge u svojoj odluci. Novom odlukom ujedno će se odlučiti o cjelokupnim troškovima postupka, uključujući i o troškovima ovog revizijskog postupka.
Zagreb, 25. svibnja 2021.
Predsjednica vijeća:
Katarina Buljan, v.r.
