Pr-86/2019

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. L., O.:…, iz S.,

zastupana po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv

tužene R. H., M.F., O.: …, zastupane po

O.-u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 8. ožujka 2021. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice B. S. i nazočnosti punomoćnice zakonskog zastupnika tuženika M. P., a po objavi presude dana 19. svibnja 2021. g.,

p r e s u d i o  j e:

Nalaže se tuženiku R. H., Ministarstvo financija, zastupani po

ODO u S., da tužitelju S. L. iz S.,

O.:…, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 879,94

kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 221,46 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 224,58 kn od 16.07.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 205,08 kn od 16.08.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,52 kn od 16.01.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,34 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,99 kn od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,26 kn od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,71 kn od 16.01.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.021,25 kn, zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana, dok se za više zatraženo 1.221,37 kn tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je podnijeta dana 17. siječnja 2019. tužitelj navodi da je zaposlen u CU, PCU S, na poslovima carinika, a sve sukladno

Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 22. listopada 2013. do 22. listopada 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremena tuženika, mjesečno ostvario prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima, jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada da je tužitelj radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R. H., koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se prekovremenim radom smatra kada da je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način da je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženih sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dana Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je isti odbijen.

2.U odgovoru na tužbu od 28. siječnja 2019., tužena navodi kako se u konkretnom slučaju radi o stupnjevitoj tužbi pa imajući u vidu sadržaj zahtjeva za mirno rješenje spora da je jasno da ne postoji istovjetnost zahtjeva i tužbe pa da se u tom smislu predlaže istu odbaciti. Nadalje, da valja istaći da je neistinita tvrdnja tužitelja da je tužena u cijelosti odbila tužitelja s prethodno podnesenim zahtjevom za mirno rješenje spora. Naime, zahtjev za mirno rješenje spora, da je zaprimljen 25. listopada 2018., da je podnesen radi isplate iznosa od 50.000,00 kn po osnovi neplaćeno prekovremenog rada za koji tužiteljica da je tvrdila da je isti ostvarila u razdoblju od 22. listopada 2013. do podnošenja zahtjeva. Postupajući po podnesenom zahtjevu da je tužena dopisom od 3. siječnja 2019. tužiteljicu izvijestila da podneseni zahtjev nalazi djelomično osnovanim jer da bi ista u navedenom razdoblju doista ostvarila određeni broj prekovremenih sati koji da joj nisu isplaćeni te da je i dostavila specifikaciju obračuna prekovremenih sati i predložila sklapanje nagodbe za bruto iznos od 1.042,10 kn za 16 sati prekovremenog rada koji da joj nisu isplaćeni u utuženom razdoblju. Tužena da i nadalje u cijelosti ostaje kod navoda iz odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od 3. siječnja 2019. Dodatno navedenom ističe se da je tužbeni zahtjev neosnovan i u dijelu kojim tužiteljica zahtjeva isplatu kamate na bruto iznos od dana dospijeća neto plaće jer da je isto protivno odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o porezu na dohodak. Tužena nadalje ukazuje na zakonodavni okvir odnosno propise kojima da je regulirana materija plaće i obračuna plaće carinskih službenika.

3.Punomoćnik tužitelja svojim podneskom od dana 26. siječnja 2021., precizirao je svoj tužbeni zahtjev na temelju dopune vještačenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od 3. listopada 2020., te zatražio isplatu bruto iznosa od 2.101,31 kn bruto zajedno sa zakonskim zateznima kamatama osim kamata na iznos poreza i prireza porezu na dohodak.

4.U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od 22. listopada 2018., odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 3. siječnja 2019. , Rješenje RH, Ministarstvo financija, K.: ZUP/I-112-02/12-01/151, Ur broj: 513-02- 5193/01-12-01 od 01. srpnja 2012., Rješenje RH, Ministarstva financija, CU, C. S., K.: UP/I-112- 02/12-01/347, Ur broj: 513-02-5193/001-

12-3 od 11. srpnja 2012. , Rješenje RH, Ministarstva financija, CU,

C. S., K.: UP/I-112-02/11-01/347, Ur broj: 513-02-5193/001-12-5 od

16. listopada 2012., Rješenje RH, Ministarstvo financija, K.: UP/I-112-02/13- 01/604, Ur broj: 513-02-5193/001-13-01 od 8. srpnja 2013., Rješenje RH, Ministarstvo financija, CU, PCU S., K.: UP/I-112-

02/16-01/301 , Ur broj: 513-02-8009/6-16-3 od 23. lipnja 2016. , Rješenje RH, Ministarstvo financija CU, PCU S., K.: UP/I-112-

02/17-01/958 , Ur broj: 513-02-8009/8-17-1 od 1. rujna 2017. , evidencija rada i obračunske isprave ( list spisa 23-146), Izvod iz zapisnika sa 13. , 2., 3., 4., 12., 13. i 15. sjednice K. za tumačenje, Tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka, vještačenje vještaka za računovodstvo i financije I. B. od 6. kolovoza 2019. , dopuna nalaza i mišljenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od 13. listopada 2020. , dopuna I. nalaza i mišljenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od

30. prosinca 2020. , dopuna III nalaza i mišljenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od 22. veljače 2021.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

Punomoćnici stranka popisali su parnični trošak.

6.Među strankama nije sporno:

- da je tužitelj zaposlen kako djelatnik PCU S. na radno

mjesto carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu radnog mjesta.

Kao sporno ostalo je za raspraviti:

-da li tužitelju pripada za razdoblje od listopada 2013., do listopada 2018., s osnova prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane,

neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da li mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati, te zatražena visina naknade s tog osnova.

7. U odnosu na navode tuženika za navesti je da je se u konkretnom slučaju ne radi o stupnjevitoj tužbi. Takva tužba predstavlja slučaj objektivne kumulacije tužbenih zahtjeva za koju je potrebno da su manifestacijski zahtjev i nespecificirani kondemnatorni zahtjev u međusobnoj vezi (članak 186.b ZPP) na način da je prihvat manifestacijskoga zahtjeva (članak 325.a ZPP) i njegovo eventualno prisilno ostvarenje, pretpostavka za postavljanje određenog zahtjeva za isplatu, isporuku,

predaju i sl. Dopuštenost stupnjevite tužbe zasniva se na postojanju specifičnog imovinskopravnog interesa da se preciziranje prvotno neodređenog zahtjeva, može uvjetovati prethodnim polaganjem računa ili pružanja pregleda imovine i obveza. Ako bi se iz činjenica navedenih u tužbi moglo zaključiti da te uvjetovanosti nema, sud bi trebao odmah pozvati tužitelja da postavi određeni tužbeni zahtjev (članak 109. ZPP). Stoga se u ovoj pravnoj stvari radi tužbi sa zahtjevom za isplatu plaće za prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, za razdoblje od listopad 2013. do listopada 2018.g. Utoliko u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe niti se tužba tužitelja može smatrati stupnjevitom tužbom. Ovo stoga jer nije ispunjena pretpostavka postojanja obveze tuženika u vidu građanskopravne obveze polaganja računa ili predaje pregleda imovine i obveza koju tuženik ne ispunjava. Naime, tužitelj nije ni tvrdio da mu tuženik nije dostavljao obračunske liste.

7.1.Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje :

KU), kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50 % za prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU), a da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU).

8.U svom vještvu od dana 6. kolovoza 2019., vještak za računovodstvo, financije i bankarstvo I. B. navodi da tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 15.167,53 kn. Navedeno da se sastoji od 278 sati odrađenih na blagdan za koje da je bruto vrijednost 5.429,40 HRK te za 166 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati bruto vrijednosti 9.738,14 HRK odnosno po mjesecima kako da je prikazano u koloni broj 13 , pripadajuće Tablice 2.

9.Tužena je podneskom predanim na ročištu dana 5. studenog 2019. navela kako u cijelosti osporava nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo sačinjeno od strane I. B. od 1. srpnja 2019. Predmetni nalaz

i mišljenje da je protivan apsolutno svim relevantnim zakonskim i pod zakonskim propisima i financijsko – računovodstvenim pravilima, obzirom da je potpuno pogrešno postavljena metodologija izrade nalaza, što da je dovelo do potpuno pogrešnog izračuna u nalazu na temelju apsolutno krivih parametara, a što da je završno dalo kao rezultat potpuno nezakonito multipliciranje obračuna razlike plaće tužitelja, protivno relevantnim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U odnosu na navedene propise kojima da se koristio vještak ističe se da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije uzeo u obzir krucijalni Zakon o carinskoj službi koji CU primjenjuje kao lex specialis, a posebno u organizaciji rada carinskih službenika, rasporeda rada i radnog vremena. Ujedno, vještak nije naveo niti jedan propis kojim se koristio prilikom izrade nalaza i mišljenja. U konkretnom predmetu, u cjelokupnom vještačenju prema gore navedenoj metodologiji vještak da je pogrešno za cijelo utuženo razdoblje obračunavao prekovremene sate rada službenika i na taj način utvrdio ukupnu vrijednost naplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja u iznosu od 15.167,52 kn. Dakle, da je ključno da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, neovisno o činjenici što da je službenik rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, a koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka, pravo na prekovremene sate da će ostvariti tek ukoliko broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena.

10.U svom dopunskom nalazu i mišljenu sukladno prigovorima tuženika od dana 13. listopada 2020. vještak za knjigovodstvo i financije I. B. navodi da sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika (objašnjeno u nalazu vještva), tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca, i to u ukupnom bruto iznosu od 2.101,31 kn.

11.Podneskom od dana 16. studenog 2020. tužena navodi kako ni dopunsko vještvo od 7. listopada 2020. nije izrađeno sukladno čl. 44. st. 14. odnosno čl. 38. st. 14. Kolektivnog ugovora za državne službenik i namještenike kojima da se utvrđuje pravni pojam korištenja slobodnih radnih dana po osnovi prekovremenog rada službenika. Slijedom navedenog vještak da je u Tablici 2. neplaćene prekovremene sate rada trebao umanjiti za prekovremene sata rada koje da je tužiteljica iskoristila za 3 slobodna dana. Naime, ponovna isplata prekovremenih sati koje da je tužiteljica iskoristila za slobodne dane da bi značilo konzumiranje navedenog prava po dvije osnove što da je nezakonito i nema uporište u pozitivno pravnim propisima. Stoga da se ukazuje na potrebu korigiranje vještačkog nalaza od strane vještaka na način da isti uzme u obzir iskorištene slobodnih dana, a što da je isti evidentno propustio učiniti.

12.U svojoj novoj dopuni vještačenja od dana 30. prosinca 2020. vještak I. B. navodi se prigovor odnosi na kompenzaciju slobodnih dana sa prekovremenim radom. Ponovno, kao i prethodno, naglašava da nikakva potrebna rješenja za navedene dane nisu priložena te stoga da nisu računata u osnovnom vještvu.

Sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika, tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine da nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 1.366,35 kn.

13.Podneskom od 29. siječnja 2021. tužena je ponovno prigovorila da je vještak pogrešno izračunao vrijednost slobodnih dana tužiteljice u tabl.2. obzirom da sate iskazane u stupcu 10. nije pomnožio sa cijenom sata rada iz stupca 3. te je na taj način pogrešno uvećao potraživanje tužiteljice s osnove neplaćenih prekovremenih sati rada za 486,39 kn. Stoga da je potrebno da vještak korigira dopunu od 22. prosinca 202.god., uzimajući u obzir iznesene primjedbe na način obračuna odnosno iskazivanje vrijednosti slobodnih dana.

14.U svojoj konačnoj dopuni vještva od dana 22. veljače 2021., vještak I. B. izradio je ponovno izračun po prigovorima tuženika, te utvrdio da tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine da nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje da je odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 879,94 kn. Na konačnu dopunu vještva stranke nisu imale posebnih primjedbi.

15.Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim službenicima ( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem tekstu ZDS) koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10. koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika. Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) . U utuženom razdoblju primjenjivali su se: Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN 89/12 , 104 /13).

16.Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09, 39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad subotom, 35 % za rad nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90 minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % .

Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

17.Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.

Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana. Iz čl 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 89/12, 104/13 ) proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09 i 90/10.)

18.Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan neradni dan ( koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik je u konkretnom slučaju tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.

19.Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog mjeseca. Dakle, ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka.

Prema tome redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati, nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond sati uračunava u sebe i sate koji padaju u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni dani padaju od ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena pogrešna evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.

20.Tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika kakav je tužitelj ( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod takvih državnih službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane pojedinog mjeseca. Znači takvim službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i tumačenje ZK za tumačenje odredaba i praćenje primjene

Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova K. je dala dana 29.

travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

21.Na konačnu dopunu vještva stranke nisu imale posebnih primjedbi, a ovaj sud ga u cijelosti prihvaća obzirom da je u skladu utvrđenim brojem prekovremenih sati koji tužitelju nisu plaćeni te broju slobodnih dana koji su od strane tužitelja nedvojbeno iskorišteni jer tužitelj ničim nije pobio navode tuženika o broju slobodnih dana koje je iskoristio. Stoga prema novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika, tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati i to u ukupnom bruto iznosu od 879,94 kn, stoga je za više zatraženo za iznos od 1.221,37 kn i zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

22.Tužitelju su na dosuđeni iznos priznate i zatražene zatezne kamate na svaki pojedinačni mjesečni iznos ( utvrđen u tabelarnom pregledu na str. 263 - 266 dopunskog nalaza), koja teče od 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta

koje je prethodilo tekućem polugodištu za petpostotnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015.g., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

23.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. temelji 154. st. 5 i 155. Zakona o parničnom postupku ("NN" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19) , VPS te popisu trošku punomoćnika tužitelja.

Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 25 bodova, za sastav tužbe –25 bodova, za sastav podneska : 2. travnja 2019. i 29. siječnja 2021. – za svaki po 25 bodova, za zastupanje na ročištima: 24. travnja 2019. , 5. studenog 2019. , 19. studenog 2020., 1. veljače 2021. i 8. ožujka 2021. - za svako po 25 bodova, što daje ukupno bodova 225 bodova ( vrijednost 1 boda sa paušalom =10 kn ), iznosi 2.250,00 kn + % 25 PDV, što daje iznos 2.812,50 kn. Tom iznosu valja pridodati i materijalni trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00 kn, što daje konačan iznos od 4.812,50kn.

Sukladno čl. 154. st.2. ZPP-a ovaj sud smatra da je tužitelj cijeneći osnov i visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 71%, a tužena sa 29%, kada se postotak kojim je tužena

uspjela u parnici odbije od postotka kojim je tužitelj uspio u parnici dobije se postotak od 42 % u kojem omjeru je tužitelj uspio u ovoj parnici što iznosi 2.021,25 kn.

U Splitu, 19. svibnja 2021.g.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste.