REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 228/2017-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zagreb, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu iz Zagreba, protiv tuženika Jadranskog osiguranja d.d. OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, radi isplate iznosa od 67.438,97 kn, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-10872/2013-2 od 11. listopada 2016., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 705/13 od 25. listopada 2013., u sjednici održanoj 18. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e :

I. Ukida se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-10872/2013-2 od 11. listopada 2016. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-705/13 od 25. listopada 2013., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odlučivanje o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki 1. izreke naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 67.438,97 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja se utvrđuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za osam postotnih poena od 30. prosinca 2008. do isplate, dok je u točki 2. izreke naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak odmjeren u iznosu od 3.500,00 kn.

2. 1. Drugostupanjski sud je u točki I. izreke potvrdio presudu Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-705/13 od 25. listopada 2013. u točki 1. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 67.438,97 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja se utvrđuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećan za pet postotnih poena od 30. prosinca 2008. do isplate, te u točki 2. izreke.

2.2. U točki II. izreke preinačio je navedenu prvostupanjsku presuda u točki 1. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju zakonske zatezne kamate na iznos od 67.438,97 kn od 30. prosinca 2008. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za preko pet postotnih poena, na način da je odbio tužiteljev zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 67.438,97 kn od 30. prosinca 2008. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za preko pet postotnih poena kao neosnovan.

3. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja za koja tvrdi da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni. Predlaže preinačiti pobijane odluke u smislu revizijskih razloga, podredno iste ukinuti i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za vraćanje isplaćenog iznosa nakon ukidanja ovršne isprave po kojoj je izvršena isplata.

7. Sud drugog stupnja odbio je žalbu tuženika i potvrdio presudu suda prvog stupnja u točki I. izreke pozivom na odredbu čl. 375. st. 5. ZPP-a, dok je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 67.438,97 kn nakon što je utvrdio da je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6887/07 od 23. svibnja 2008. određena ovrha rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovrpl-5513/08 od 10. studenoga 2008. u korist tuženika, radi naplate novčane tražbine u iznosu od 60.122,80 kn sa zateznom kamatom tekućom od 21. svibnja 2008. do isplate i troškova ovršnog postupka u iznosu od 2.170,00 kn, s tim da je ovrha provedena u ukupnoj visini od 67.438,97 kn dana 29. prosinca 2008., a da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-3154/09 ukinuta presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-6887/07 od 23. svibnja 2008., pri čemu se pozvao na odredbu čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08) i činjenicu da u momentu prijelaza imovine tužitelja, na tuženika, nije bilo osnova zbog čega su tužitelju neosnovano s računa skinuta sredstva u navedenom iznosu u korist tuženika.

8. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi st. 1. toga članka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

9. U toj odredbi primjerice su navedeni slučajevi u kojima će se smatrati da je riječ o takvom pitanju, pa se tako u točki 1. navodi da će to biti u slučaju ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

10. Podnoseći reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP-a tuženik je postavio sljedeća pitanja:

1. "Je li drugostupanjski, ali i prvostupanjski sud, počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 8. u svezi s čl. 77. st. 1. i čl. 83. st. 1. ZPP-a kada je presudu donio u odnosu na osobu koja ne može biti stranka u postupku, te je li radi toga u osporenoj presudi izneseno stajalište koje je u protivnosti s pravnim stajalištem iznesenim u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-254/87 od 26. svibnja 1987., Rev-3006/93 od 9. prosinca 1993., Rev-2134/93 od 22. 9. rujna 1993., kao i Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-436/14-2 od 31. ožujka 2015, odnosno,

Je li drugostupanjski, ali i prvostupanjski sud, počinio apsolutno bitnu povredu čl. 354. st. 2. toč. 8. u svezi s čl. 77. st. 1. i čl. 83. st. 1. ZPP-a kada je presudu donio u odnosu na Državni hidrometeorološki zavod koji je tijelo državne uprave i kao takvo u smislu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ne predstavlja osobu koja može biti stranka u postupku nego stranka u postupku može biti samo Republika Hrvatska, te je li radi toga u osporenoj presudi izneseno stajalište koje je u protivnosti s pravnim stajalištem iznesenim u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-254/87 od 26. svibnja 1987., Rev-3006/93 od 9. prosinca 1993., Rev-2134/93 od 22. 9. rujna 1993., kao i Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-436/14-2 od 31. ožujka 2015?"

2. "Je li drugostupanjski sud donio nezakonitu presudu kada je obvezao tuženika na isplatu tužitelju bez da je tužitelj dokazao postojanje činjenica na kojima temelji tužbeni zahtjev, te je li radi toga osporena presuda u protivnosti s pravnim stajalištem iznesenim u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-786/97 od 26. veljače 1998?"

11. Sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

12. Prvo pravno pitanje, zbog kojeg je revizija podnesena, važno je za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni pa je u odnosu na to pitanje revizija dopuštena.

13. Prema odredbi čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji, između ostalog, ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno (toč. 8. citirane odredbe).

14. Odredbom čl. 77. st. 1. ZPP-a propisano je da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba, dok se posebnim propisima određuje tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba (st. 2.), s tim da parnični sud može, iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog članka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha (st. 3.).

15. Prema odredbi čl. 83. st. 1. ZPP-a sud će pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku, kad utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti.

16.1. Ispitujući pobijanu presudu u okviru postavljenog prvog pitanja, prema pravnom shvaćanju ovoga suda Državni hidrometeorološki zavod (dalje: DHMZ) nema pravnu osobnost, pa je posljedično tomu u postupku, kako pred sudom prvog stupnja, tako i u postupku pred sudom drugog stupnja, počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8., u svezi s čl. 77. st. 1. i čl. 83. st. 1. ZPP-a jer su presude donesene u odnosu na DHMZ koji je tijelo državne uprave i kao takvo u smislu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ne predstavlja osobu koja može biti stranka u postupku nego stranka u postupku može biti samo Republika Hrvatska.

16. 2. Tužitelj je Zavod, koji prema čl. 37. st. 3. Zakonu o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 150/11 - dalje: ZSDU), ali i prema čl. 4. toč. 9. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave ("Narodne novine" broj 85/20 – dalje: ZOUDTDU) predstavlja upravnu organizaciju, jednako kao i npr. Državni inspektorat (toč. 7.) ili Državna geodetska uprava (toč. 8. čl. 9. ZOUDTDU), u sastavu ministarstva koja se, prema odredbama citiranih propisa, ustrojava za upravno područje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva.

16. 3. Prema odredbama Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 66/19) DHMZ obavlja stručne poslove praćenja hidroloških i meteoroloških procesa, prikupljanja, obrađivanja i objavljivanja meteoroloških i hidroloških podataka, poslove istraživanja atmosfere i vodnih resursa te različite primjene meteorologije i hidrologije u područjima klimatologije, pomorske meteorologije, agrometeorologije, zrakoplovne meteorologije, prostornog planiranja i projektiranja i ostalih primjena. DDMZ upravlja mrežom meteoroloških i hidroloških postaja i centara te ih razvija kao i nacionalnim bazama podataka iz područja meteorologije, hidrologijen i kvalitete zraka.

17. Na temelju čl. 63. st. 2. ZSDU-e Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o unutarnjem ustrojstvu državnog hidrometeorološkog zavoda ("Narodne novine" broj 67/12).

18. Prema navedenom, DHMZ predstavlja upravnu organizaciju, a one nemaju pravnu osobnost zbog čega DHMZ, sukladno navedenom ne može biti stranka u postupku u smislu odredbe čl. 77. st. 1. ZPP-a, jer nema svojstvo pravne osobe.

19. Stoga je, zbog počinjene navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, bilo nužno ukinuti obje nižestupanjske presude temeljem odredbe čl. 394. st. 3. ZPP- a, i predmet vratiti na ponovno suđenje sudu prvog stupnja, s tim da sud prvog stupnja prije ponovnog raspravljanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva treba postupiti prema odredbi čl. 83. st. 1. ZPP-a, tj. pozvati tužitelja temeljem odredbe čl. 109. st. 1. ZPP-a da ispravi tužbu u navedenom smislu.

20. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 18. svibnja 2021.

Predsjednica vijeća:

Viktorija Lovrić

Broj zapisa: eb2fb-19a98

Kontrolni broj: 0aaab-07c67-2674b

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=VIKTORIJA LOVRIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.