REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl.br. Pn-149/18-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja K. K. iz S.. L., O. …, OIB: …, zastupan po punomoćniku I. B., odvjetnik iz P., protiv tuženika C. o. d.d. Z., V. J. … OIB: …, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 19. travnja 2021. godine, u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, a objavljene dana 14. svibnja 2021. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi štetu isplatom iznosa od 63.936,02 (slovima:šesdesettritisućedevestotridesetšestkunadvijelipe) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče:

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.07.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.08.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.09.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.10.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.11.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.12.2015.

-  na iznos od 2.887,00 kuna od 15.01.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.02.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.03.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.04.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.05.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.06.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.07.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.08.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.09.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.10.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.11.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.12.2016.

-  na iznos od 3.048,00 kuna od 15.01.2017.

-  na iznos od 3.235,00 kuna od 15.02.2017.

-  na iznos od 3.235,00 kuna od 15.03.2017.

-  na iznos od  681,02 kuna od 15.04.2017.

do 31.07.2015. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te da mu nadoknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 8.312,50 kn sve u roku od 15 dana.

II Sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 52.680,98 kn tužitelj se odbija.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da je …. godine doživio prometnu nesreću upravljajući motociklom na cesti B.-O. kod mjesta P.. U toj nezgodi da je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih trpi neimovinsku i imovinsku štetu. Predmetnu nezgodu da je izazvao i za nju odgovoran vozač nepoznatog vozila koji je po tadašnjim propisima odgovornost za štetu utvrđena tuženiku i to pravomoćnom presudom ovoga suda posl.br. P-1804/97 od 24.06.2003. Tužitelj navodi da je već ostvario zahtjev za naknadnom štete u drugom postupku pod brojem P-505/10 koja je za sada nepravomoćna a prema kojoj mu je tuženik dužan naknaditi neimovinsku štetu zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, ali i imovinsku štetu zbog nemogućnosti rada i gubitka zarade u razdoblju od svibnja 2015. do 10. lipnja 2015. Nadalje, tvrdi da je potpuno nesposoban za rad. Ističe da je do prometne nezgode radio poslove u građevinarstvu i poljoprivredi te da je radio i zidarske poslove do 2002. godine od kada je potpuno nesposoban za rad tako da ne može ostvariti nikakvu zaradu. U postupku P-505/10 tužitelju da je dosuđena naknada štete u vidu prosječne plaće NKV radnika u građevinarstvu. Tvrdi kako i nakon 10.06.2015. trpi štetu u vidu gubitka zarade najmanje u iznosu od 3.500,00 kuna mjesečno pa u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u razdoblju od lipnja 2015. do lipnja 2018. potražuje sveukupan iznos od 116.617,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka.

U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako nije sporno da je tužitelj doživio prometnu nezgodu 04.07.1994. godine u kojoj je pretrpio teške tjelesne ozljede, tuženik također ne spori da se između istih stranaka vodio spor pod posl.br. P- 2553/06 u kojem je utvrđena odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju te je utvrđena isključiva krivnja vozača nepoznatog vozila za predmetnu nezgodu. Tuženik ne spori da je sa tužiteljem kod ovoga suda vodio i postupak pod posl.br. P-505/10 u kojem se traži daljnja nematerijalna šteta zbog pogoršanja zdravstvenog stanja i izgubljene zarade za razdoblje od 02.2020. do 05. 2015. ali postupak da još nije pravomoćan. Tuženik ističe kako je u tom postupku utvrđeno da je kod tužitelja došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja za 10% te da kod njega nema više preostale radne sposobnosti. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s osnova izgubljene zarade za nastavno razdoblje od šestog mjeseca 2015. do petog mjeseca 2018. jer smatra da je visina utvrđena nepravomoćnom presudom P-505/10. Osim toga, predlaže da se od Centra za socijalnu skrb pribave podaci o tome koliku naknadu tužitelj prima mjesečno po tom osnovu smatrajući da i to treba uzeti u izračun izgubljene zarade. Osim navedenog tuženik ističe prigovor limita osigurane svote. U trenutku štetnog događaja na snazi je bio Zakon o osiguranju pa je na dan 04.07.1994. najniža svota osigurateljnog pokrića u osiguranju od automobilske odgovornosti pripisane Odlukom Vlade RH iznosila za štete na osobama 1.000.000.000,00 HRD-a odnosno danas milijun kuna, a za štete na stvarima 600.000.000,00 HRD-a ili danas 600.000,00 kuna. Tuženik ističe kako se navedene svote revaloriziraju indeksom promjene tečaja hrvatskog dinara prema Dem. Nadalje, navodi kako je zbog štetnog događaja tužitelju isplatio sljedeće iznose po presudi P- 1804/97 iznos od 230.412,90 kuna, po presudi P-2553/06 iznos od 319.565,95 kuna i 66.300,82 kune, po presudi P-505/10 iznos od 608.134,85 kuna i 50.242,25 kuna. Obzirom da je u konkretnom slučaju svota osiguranja milijun kuna za štete na osobama, a prilikom revalorizacije osigurane svote u izračun se uzimaju samo isplaćene glavnice tuženik navodi da je do danas tužitelju na ime glavnica isplatio 799.260,23 kune. Ukoliko Županijski sud odbije žalbu tuženika u predmetu P-505/10 za isplatu bi eventualno preostala razlika glavnice od 164.991,22 kune a kako utuženi iznos u ovom postupku iznosi 116.617,00 kuna upitna je visina osigurateljnog pokrića do iznosa osigurane svote. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

U dokaznom postupku izvršen je uvid u spis P-1804/97, pročitano je rješenje CZS B. na strani 4 spisa, pročitane su obavijesti te vansudski nalazi financijskog vještaka te podaci o isplatama šteta tužitelju na strani 13 do 42 spisa, pročitana je presuda ovoga suda P-505/10, pročitani su podaci C. z. s. s. P. na strani 58 te odluka Ž. s.u P. posl.br. Gž-722/16, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka G. d.o.o., izvršen je uvid u podatke o isplatama na strani 82 do 85 spisa, pročitan je iskaz tužitelja kao parnične stranke, pročitana je pisana dopuna vještačkog nalaza na strani 90 spisa, pročitane su odluke viših sudova, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije M. R..

Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

Između parničnih stranaka nije sporno:

-da se dana ….dogodila prometna nezgoda na cesti B.-O. kod mjesta P. u kojoj je teško povrijeđen tužitelj kao vozač motocikla;

-da je pravomoćnom presudom Općinskog suda Pula P-2553/06 (ranije P- 1804/97) utvrđena odgovornost tuženika za štetu koju trpi tužitelj jer je utvrđeno da je vozač nepoznatog vozila isključivo odgovoran za prometnu nezgodu;

-da se pred sudom u Puli u predmetu pod brojem P-505/10 vodio postupak radi naknade nematerijalne štete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja i izgubljene zarade za razdoblje od 02.mjeseca 2002.do 05.mjeseca 2015. koji postupak je pravomoćno okončan presudom Županijskog suda Pula Gž-722/16 od 16.07.2018.;

U ovom postupku tužitelj potražuju naknadu daljnje materijalne štete u vidu izgubljene zarade za period od lipnja 2015.do lipnja 2018.

Između parničnih stranaka sporno je pitanje da li je iscrpljena osigurana svota.

U trenutku štetnog događaja 04.07.1994.na snazi je bio Zakon o osiguranju (dalje ZO - NN 9/94, 20/97 i 46/97).

Prema čl.80.st.1 i 2 ZO (NN 9/94) propisana je obveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti da ne može po jednom štetnom događaju biti veća od iznosa što ga na prijedlog direkcije za nadzor društva za osiguranje utvrdi Vlada RH ako ugovorom o osiguranju nije utvrđen veći iznos. Iznos iz ovog članka posebno se utvrđuje za štetu na osobama, a posebno za štetu na stvarima.

Prema čl.34 Zakona o izmjenama i dopunama ZO (NN 20/97) promijenjen je čl.87.st.1. ZO na način da oštećeni građanin kome je šteta nanesena uporabom nepoznatog motornog vozila ima pravo na naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja do visine iznosa koji na temelju čl.80 utvrđuje Vlada RH za osobna vozila.

Na dan 04.07.1994.najniža svota osigurateljnog pokrića u osiguranju od automobilske odgovornosti propisane odlukom Vlade RH iznosile su od 11.03.1994. do 09.10.1994. za ostala motorna vozila, za štete na osobama 1.000.000.000 HRD (275.499,85 DEM), a za štete na stvarima 600.000.000 HRD (164.465,00 DEM). Navedene svote se revaloriziraju indeksom promjene tečaja hrvatskog dinara prema DEM.

Prema navodima tužitelja štete uzrokovane krivnjom vozača nepoznatog vozila nadoknađuju se, za razliku od šteta uzrokovanih krivnjom vozača neosiguranih vozila, u cijelosti bez obzira na limit kako je prethodno navedeno. Svoja pravna shvaćanja tužitelj je detaljno obrazložio u podnesku od 30.01.2019.

Sud ne prihvaća navedeni pravni stav budući je o istom pitanju Vrhovni sud RH već dao svoje mišljenje. Prema stavu Vrhovnog suda RH u predmetu Rev x 183/16 od 07.12.2016., a koje mišljenje prihvaća i ovaj sud, namjera zakonodavca bila je osigurati oštećenim osobama jednaka prava bez obzira jesu li stradali u prometnoj nezgodi za koju su odgovorni vozači osiguranih automobila, neosiguranih automobila ili nepoznatih vozila. Svaka druga interpretacija dovela bi do nejednakosti žrtava prometnih nezgoda, a to svakako nije bila namjera zakonodavca. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije G. d.o.o. sud je utvrdio da je tuženik isplatio po predmetnom štetnom događaju sveukupan iznos od 1.693.312,60 kn što između stranaka nije sporno.

Slijedom navedenog ostatak osigurane svote na dan 19.01.2019.iznosi 63.936,02 kn.

Na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno na njegove matematičke izračune stranke nisu imale primjedbe.

Po ocjeni suda nalaz vještaka je potpun, jasan te u skladu sa svim ostalim provedenim dokazima. U nalazu vještaka nema proturječnosti ili nedostataka koji bi kod suda doveli do pojave osnovane sumnje u pravilnost danog mišljenja te je sud u cijelosti prihvatio navedeni dokaz.

U pravcu utvrđenja visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl.oec.M. R.. Gubitak tužitelja na zaradi izračunat je za period od lipnja 2015 do lipnja 2018. po kriteriju prosječno isplaćene neto plaće NKV radnika u graditeljstvu. Te podatke vještak je pribavio od Državnog zavoda za statistiku. Za naglasiti je da je po istom principu utvrđena i pravomoćno dosuđena naknada štete po istom osnovu za raniji period (od veljače 2002. do svibnja 2015. po presudi ovoga suda P-510/10).

Na nalaz i mišljenje vještaka, odnosno na njegove matematičke izračune stranke nisu imale primjedbe.

Po ocjeni suda nalaz vještaka je potpun, jasan te u skladu sa svim ostalim provedenim dokazima. U nalazu vještaka nema proturječnosti ili nedostataka koji bi kod suda doveli do pojave osnovane sumnje u pravilnost danog mišljenja te je sud u cijelosti prihvatio navedeni dokaz.

Prema navedenom kriterijima sud je utvrdio da tužitelju za utuženi period od lipnja 2015. do lipnja 2018. pripada izgubljena zarada u iznosu od 116.617,00 kn kao je to pojedinačno po mjesecima sa datumima dospijeća prikazano na listu 126.spisa.

Cijeneći utvrđeni ostatak osigurane svote sud je tužitelju, temeljem čl.1093 ZOO-a dosudio na ime izgubljene zarade u periodu od lipnja 2015.do ožujka 2017. iznos od 63.936,02 kn.

U preostalom dijelu sud je zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan upravo iz razloga što je iscrpljena svota osiguranja.

Na dosuđeni iznos naknade štete sud je tužitelju dosudio i zakonske zatezne kamate koje sukladno čl.29 ZOO-a teku od 15. u mjesecu do isplate.

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška temeljem odredbe čl. 154. st.

2. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužiteljev uspjeh u postupku iznosi 55% pa ima pravo na naknadu troškova sukladno postignutom uspjehu.

Tako je tužitelju priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku koji je trošak odmjeren u skladu sa važećim odredbama odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje. Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe, zastupanje na pet ročišta za glavnu raspravu od čega dva u 50% tarife te sastava jednog pisanog podneska u sveukupnom iznosu od 1.500 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 10,00 kn i pripadajući PDV 25% tužitelju na ime odvjetničkog troška pripada iznos od 18.750,00 kn. Imajući u vidu uspjeh tužitelja od 55% konačno priznati trošak iznosi 10.312,50 kn.

Sud je tuženiku u cijelosti priznao troškove plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 2.000,00 kn jer je taj trošak bio nužan za vođenje ovoga postupka i zato ga sud nije umanjio prema postignutom uspjehu tuženika.

Nakon izvršenog prijeboja prema čl.154.st.2. ZPP-a tuženik je u obvezi tužitelju isplatiti na ime troškova iznos od 8.312,50 kn.

U Puli, 14.svibanj 2021. godine

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku