REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

32. Pp J-3567/2019-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Split, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje zapisničarke Mirande Kunac, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika T.V. kojeg brani odvjetnik T. V., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17), povodom optužnog prijedloga PU Splitsko- dalmatinske, I Policijske postaje Split broj 511-12-23-05-5-506-1/2019, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 7. svibnja 2021. u izočnosti okrivljenika, nazočnosti branitelja T. V. i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 12. svibnja 2021. objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik T. V., sin pok. S. i J., rođ. … u S., OIB …, s prebivalištem u S., T. br. 11, medicinski tehničar, zaposlen, primanja cca 6.000-7.000 kuna, rastavljen, dvoje djece, državljanin RH, kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

k r i v  j e

što je dana 25. listopada 2019., oko 15,27 sati, u S., ul. P. bb, ispoljio nasilje u obitelji odnosno psihičko nasilje na štetu svoje bivše supruge V. V. koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost na način što je oštećenoj posredno preko njenog brata S. B. putem mobitela slao poruke uznemirujućeg sadržaja "dogoditi će se tragedija…upozori sestru",

dakle, počinio nasilje iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

čime je počinio prekršaj opisan u čl. 10. st. 1. toč. 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa se stoga okrivljeniku na temelju citiranog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.000,00 (dvijetisuće) KUNA.

Okrivljenik je dužan izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom izrečena novčana kazna zamijeniti u smislu odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07 i 39/13) ukoliko okrivljenik u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 1.333,00 (tisućutristotridesettri) kune, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

32. Pp J-3567/2019-20

Okrivljenik je dužan temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona za troškove prekršajnog postupka platiti iznos od 500,00 (petsto) kuna što se odnosi na paušalni iznos troškova postupka, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prinudnim putem.

Obrazloženje

1. PU Splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split pod gore navedenim brojem podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanog u izreci ove presude nakon čega je proveden redovan prekršajni postupak.

2. Na navode optužnog prijedloga okrivljenik je iskazao da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti, te nadalje ukazuje da je u to vrijeme imao zabranu komuniciranja sa bivšom suprugom V. V., a što se tiče komunikacije putem mobitela sa njenim bratom S. B. to je bilo jednom ili dva put odnosno dvije poruke u sve ove četiri godine od kada se vode prekršajni postupci odnosno postupci kako na prekršajnom sudu tako i na kaznenom, što se tiče konkretno navedenih poruka moguće da je poslao poruke takvog sadržaja iako se točno ne sjeća obzirom na vrijeme događaja budući je to bilo 2019. ali drži da se ne radi o prijetećim porukama, naime, to je bilo vrijeme nakon razvoda braka, obitelj se raspala te je upućivanje poruke njenom bratu obzirom da nije s njom mogao komunicirati bilo u smislu da upozori bivšu suprugu da prestane sa prijavljivanjem kako na prekršajnom tako na kaznenom sudu, da smiri situaciju, a kada se radi o spominjanju tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi bivšoj supruzi nego više u smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti u tom razočarenju i toj frustrirajućoj situaciji zbog razvoda braka i gubitka obitelji i djece obzirom da se izgubio kontakt sa sinovima koji su punoljetni bili i tada, htio je prenijeti njenom bratu da razgovara sa sestrom odnosno njegovom bivšom suprugom u smislu smirivanja situacije. Nakon ovih poruka nije bratu bivše supruge više slao nikakve poruke niti je bilo kakvih neugodnosti. Inače u to vrijeme u kaznenom postupku je imao jednu mjeru opreza a u vezi ovih poruka se postavilo pitanje da li se radi o kršenju te mjere opreza, međutim to nije prihvaćeno tj. nije prihvaćeno da bi se radilo o kršenju mjere opreza tako da isto nije opozvano i zamijenjeno strožim i težim mjerama odnosno mjerom istražnog zatvora već je ta mjera opreza ostala na snazi i on iste pridržava. Također, ukazuje da se kazneni postupak kako je naknadno saznao vodi zbog drugog događaja a ne ovog opisanog u optužnom prijedlogu. Kako je ta mjera opreza u kaznenom postupku još na snazi uopće ne komunicira sa suprugom a niti ima takve potrebe a u ovom konkretnom slučaju za koji se vodi prekršajni postupak drži da se jednostavno radi o krivoj interpretaciji poruke. Navedena poruka je bila posljedica stresa, frustriranosti zbog cjelokupne situacije, radi se o krivoj interpretaciji mada se to može i šire tumačiti a kazao je o čemu se tu radilo kada je takvu poruku poslao i kakva su bila njegova razmišljanja u tom trenutku.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su Obavijest počinitelju prekršaja od 10.11.2019., Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom od 31.10.2019., te Potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije od 22.01.2020. prema kojoj je okrivljenik odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp J- 986/2018, pravomoćnom dana 04.07.2018., kažnjen novčanom kaznom zbog

32. Pp J-3567/2019-20

prekršaja iz čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, optužnica ODO u Splitu br. K-DO-341/2019 od 18.7.2019. dostavljena od Općinskog suda u Splitu, a radi kaznenog djela iz čl. 139. st.2. u svezi st. 4. Kaznenog zakona-počin djela 21.2.2019. Okrivljenik i branitelj T. V. nisu imali primjedbi na izvedene dokaze.

4. Također, izvršen je uvid i pročitano od branitelja u spis priloženo odobrenje za samostalan rad za T. V. RH, Hrvatske komore medicinskih sestara te potvrda RH, Ministarstva obrane od 19.6.2012. kojom se potvrđuje da je T.

V. stekao status Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odluka predsjednika dr. F. Tuđmana o odlikovanju T. V. medaljom Oluja od 26.9.1995.

5. Ispitana svjedokinja V. V. je iskazala da su već od 2016. odnosi između nje i supruga bili poremećeni zbog psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je rezultiralo da je negdje u četvrtom mjesecu 2017. napustila stan jer to više nije mogla trpjeti a nakon toga je suprug prijavljivao za provale u stan tako da je više puta bila pozivana od policije što bi joj svaki put predstavljalo jedan šok, to je trajalo kroz 2018. i 2019. godinu, posebno kada su došli do izražaja slanje poruka od strane okrivljenika, radilo se o gnjusnim i uznemiravajućim porukama, tako je bio i jedan događaj krajem drugog mjeseca 2019. zbog kojeg se vodi kazneni postupak a temeljem njene prijave, nakon toga je bila na operaciji, slijedio je oporavak a zbog njenog stanja je došlo do odgode jer je trebala ići na sud u G. ulici, u travnju 2019. dala je izjavu na sudu u D. i od tada nije bilo prijava okrivljenika prema njoj niti uznemiravanja, bilo je više poruka u 2019. gdje je njoj okrivljenik prijetio putem brata pa je tako bilo poruka sadržaja da se ne zeza, da će se dogoditi tragedija, pričaj sa sestrom, upozori sestru, ukazuje da ima i godinu dana da supruga ne viđa niti je s njegove strane bilo kakvih poruka niti direktno niti preko brata. U svezi navedenih poruka brat joj je prenio da mu je okrivljenik uputio takve poruke. Što se tiče navedenih poruka svakako su je uznemirile i povrijedile dostojanstvo a istina da sve poruke koje joj je brat prenosio nije prijavljivala policiji jer je u to vrijeme gotovo svaki dan mogla ići na policiju. Inače, razveli su se 2000. a nakon toga su živjeli u vanbračnoj zajednici do travnja 2017. kada je napustila dom. Nadalje, nije joj u interesu da se okr. novčano kažnjava, šalje u zatvor, nije bilo lako živjeti dvije godine u stresu i strahu, samo želi da ima svoj mir a u posljednjih godinu dana doista nije bilo nikakvih neugodnosti.

6. Na upit branitelja svjedokinja je navela da navedene poruke je brat proslijedio na njen mobitel, te poruke su je uznemirile, poruke je shvatila na način da će se njoj nešto dogoditi, zato je s bratom i otišla na policiju, na daljnji upit branitelja da li je u poruci bilo sadržaja da će okrivljenik njoj nešto napraviti, svjedokinja je navela da nije bilo ali je shvatila da će se njoj nešto dogoditi, isti dan je otišla na policiju s bratom.

7. U završnom govoru branitelj je naveo da smatra da nakon izvedenog dokaznog postupka ne bi bilo potvrđeno da je njegov branjenik počinio predmetni prekršaj, naime, inkriminirani dio njegove poruke za koju se tereti u ovom slučaju formuliran je na taj način da se iz njega ne može jasno iščitati na koga je okrivljenik mislio da će mu nanijeti kakvo zlo kada je kazao da primatelj poruke upozori sestru oko svojih budućih postupaka kako ne bi došlo do kakve tragedije. Okrivljenik je u svojoj obrani pred sudom pojasnio tu svoju formulaciju i intenciju te naglasio da zbog stresne situacije vezane uz razvod njegovog braka i prestanak zajednice sa oštećenom te pomanjkanje sa zajedničkom djecom se isti našao u takvim okolnostima da je

32. Pp J-3567/2019-20

razmišljao u to vrijeme čak da i na sebe digne ruku, a što je pojasnio kao osnovni motiv zbog kojeg je poslao spornu poruku. Za ishod ove pravne stvari a uzevši u obzir da sastavno obilježje predmetnog prekršaja osim same radnje-upućenih riječi predstavlja i svijest samog počinitelja te kako je okr. pojasnio koja je bila njegova tendencija jasno je da sud ne može ignorirati tu komponentu te da nije ispunjen spomenuti kumulativno propisani uvjet zbog čega se isto ne može smatrati krivim za počinjenje naznačenog prekršaja. Nesporno je da je takva poruka mogla izazvati neugodan osjećaj kod osobe kojoj je upućena, međutim za procjenu nezakonitog postupanja isključivo je bitna namjera počinitelja a ne dojam moguće žrtve. Iz tog razloga predlaže se okrivljenik osloboditi od svakog tereta naznačene inkriminacije, a u protivnom predlaže se na njegovoj strani cijeniti i stanovite olakotne okolnosti koje se očituju kako u osobnim prilikama okrivljenika i njegovom korektnom držanju pred ovim sudom u činjenici da u posljednje vrijeme isti nije na bilo koji način komunicirao sa oštećenom te da ista nije zainteresirana za ishod ovog postupka, sve ti benefiktorni elementi omogućuju da se svrha kako generalne tako i specijalne prevencije ostvaruje izricanjem sankcije na donje propisanoj granici.

8. Temeljem ovako provedenog postupka zaključiti je kako je okrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude radi čega je proglašen krivim i kažnjen po zakonu, budući je dana 25. listopada 2019., oko 15,27 sati, u S., ul. P., ispoljio nasilje u obitelji odnosno psihičko nasilje na štetu svoje bivše supruge V. V. koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost na način što je oštećenoj posredno preko njenog brata S. B. putem mobitela slao poruke uznemirujućeg sadržaja "dogoditi će se tragedija…upozori sestru", dakle, počinio nasilje iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te tako počinio prekršaj opisan u čl. 10. st. 1. t. 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obzirom da je isto ispoljio spram bivše supruge kao člana obitelji sukladno čl. 8. st. 2. istog Zakona bez obzira što ne žive zajedno, nema ni dvojbe o primjeni upravo navedenog Zakona.

9. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo a obzirom na vrijeme događaja 2019.g. da se točno ne sjeća ali je moguće da je bivšoj supruzi poslao poruke inkriminiranog sadržaja budući je u to vrijeme imao zabranu komuniciranja sa bivšom suprugom V. V. tako da je komunicirao putem mobitela sa njenim bratom S. B., pri tom u svojoj obrani obrazlažući kontekst i smisao upućenih inkriminiranih riječi, nadalje, zaključujući o počinu prekršaja temeljem iskaza svjedokinje V. V. čiji je iskaz Sud ocijenio kao okolnosan, detaljan, uvjerljiv odnosno vjerodostojan, iskazivala je na temelju osobnih saznanja, razložno, a u njenom iskazu nije bilo proturječnosti niti bi Sud našao razloga da bi neosnovano teretila okrivljenika, pa stoga nije bilo ni potrebe da se posebno ispituje kao svjedok njen brat S. B., a koja je u bitnom iskazala da je bilo više poruka u 2019. gdje je njoj okrivljenik prijetio putem brata pa je tako bilo poruka sadržaja da se ne zeza, da će se dogoditi tragedija, pričaj sa sestrom, upozori sestru, brat joj je prenio da mu je okrivljenik uputio takve poruke (proslijedio joj je na njen mobitel), poruke su je uznemirile i povrijedile dostojanstvo, poruke je shvatila da će se njoj nešto dogoditi i zato je s bratom otišla na policiju, ističući da su već od 2016. odnosi između nje i supruga bili poremećeni zbog psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je rezultiralo da je negdje u četvrtom mjesecu 2017. napustila stan jer to više nije mogla trpjeti.

32. Pp J-3567/2019-20

10. Okrivljenik je u odnosu na inkriminirane poruke naveo kako drži da se ne radi o prijetećim porukama, naime, to je bilo vrijeme nakon razvoda braka, obitelj se raspala te je upućivanje poruke njenom bratu obzirom da nije s njom mogao komunicirati bilo u smislu da upozori bivšu suprugu da prestane sa prijavljivanjem kako na prekršajnom tako na kaznenom sudu, da smiri situaciju, a kada se radi o spominjanju tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi bivšoj supruzi nego više u smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti u tom razočarenju i toj frustrirajućoj situaciji zbog razvoda braka i gubitka obitelji i djece obzirom da se izgubio kontakt sa sinovima koji su punoljetni bili i tada, htio je prenijeti njenom bratu da razgovara sa sestrom odnosno njegovom bivšom suprugom u smislu smirivanja situacije, dok je branitelj okrivljenika naveo da je inkriminirani dio njegove poruke za koju se tereti u ovom slučaju formuliran na taj način da se iz njega ne može jasno iščitati na koga je okrivljenik mislio da će mu nanijeti kakvo zlo kada je kazao da primatelj poruke upozori sestru oko svojih budućih postupaka kako ne bi došlo do kakve tragedije. Okrivljenik je u svojoj obrani pred sudom pojasnio tu svoju formulaciju i intenciju te naglasio da zbog stresne situacije vezane uz razvod njegovog braka i prestanak zajednice sa oštećenom te pomanjkanje sa zajedničkom djecom se isti našao u takvim okolnostima da je razmišljao u to vrijeme čak da i na sebe digne ruku, a što je pojasnio kao osnovni motiv zbog kojeg je poslao spornu poruku, ističući kako smatra da nakon izvedenog dokaznog postupka ne bi bilo potvrđeno da je njegov branjenik počinio predmetni prekršaj.

11. Za razliku od okrivljenika i njegovog branitelja koji smatraju da okrivljenik u konkretnom slučaju nije počinio predmetni prekršaj, sud drži da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti ostvarujući obilježja utuženog prekršaja.

12. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani opisao svoja razmišljanja o upućenim riječima odnosno sadržaju poruka smatrajući da se ne radi o prijetećim porukama, a kada se radi o spominjanju tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi bivšoj supruzi nego više u smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti, bez obzira na razmišljanja okrivljenika upućene riječi imaju svoju težinu, ne samo što se objektivno radi o porukama prijetećeg sadržaja koje stavljaju u izgled neko zlo, opasnost, takve prirode i karaktera da bi uznemirile, ustrašile prosječnu osobu, već svoju težinu imaju upravo budući su upućeni bivšoj supruzi u konfliktnoj situaciji kada je ista zbog fizičkog i psihičkog nasilja napustila stan a također i u vrijeme kada se vodio kazneni postupak zbog događaja krajem drugog mjeseca 2019. o čemu u spisu prileži optužnica ODO u Splitu.

13. Branitelj okrivljenika između ostalog je naveo da za ishod ove pravne stvari a uzevši u obzir da sastavno obilježje predmetnog prekršaja osim same radnje- upućenih riječi predstavlja i svijest samog počinitelja te kako je okr. pojasnio koja je bila njegova tendencija jasno je da sud ne može ignorirati tu komponentu te da nije ispunjen spomenuti kumulativno propisani uvjet zbog čega se isto ne može smatrati krivim za počinjenje naznačenog prekršaja.

14. Međutim, nije za prihvatiti navedeno mišljenje branitelja okrivljenika, naime, za počin utuženog prekršaja u odnosu na komponentu svijesti dostatno je nehajno postupanje okrivljenika, postoji njegova odgovornost za počin utuženog prekršaja, budući je okrivljenik mogao znati da upućene riječi koje se odnose na njegovu bivšu suprugu, u okolnostima kada iste upućuje upravo bivšoj supruzi koja je zbog

32. Pp J-3567/2019-20

psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je rezultiralo da je negdje u četvrtom mjesecu 2017. napustila stan, u situaciji kada je imao zabranu komuniciranja sa bivšom suprugom V. V., u kaznenom postupku mjeru opreza u tom smislu, kada su se vodili postupci kako na prekršajnom sudu tako i na kaznenom sudu a osobito kazneni postupak zbog događaja krajem drugog mjeseca 2019. o čemu u spisu prileži optužnica ODO u Splitu, mogu kod njegove bivše supruge izazvati uznemirenost, kao što i jesu, budući je upravo svjedokinja V. V. opisujući konkretnu situaciju narušenih bračnih i međuljudskih odnosa iskazala da je poruke shvatila na način da će se njoj nešto dogoditi, one su je uznemirile i povrijedile dostojanstvo zbog čega je i otišla na policiju.

15. Držeći činjenično stanje dostatno utvrđenim za donošenje odluke nije bilo potrebe da se ispituje kao svjedok S. B. brat svjedokinje-žrtve V. V..

16. Iz činjeničnog opisa djela ispušteni su navodi da bi navedene poruke kod V. V. prouzročile i povredu dostojanstva, obzirom da se ne ispunjava ovo obilježje budući u upućenim porukama nije bilo sadržaja vrijeđanja, psovanja, nazivanja pogrdnim imenima i slično, dok nadalje kako je to opisano opstoji posljedica prouzročenja uznemirenosti.

17. Ovlašteni tužitelj je ponašanje okrivljenika okvalificirao kao prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim osim navoda da je ponovio nasilje u obitelji, nije naveo pravomoćnu odluku po kojoj bi ta okolnost ponavljanja nasilja proizlazila, bez obzira što iz prekršajne evidencije proizlazi da je okrivljenik prethodno kažnjavan, pa stoga okrivljenik nije mogao biti proglašen krivim za navedeno kvalifikatorno djelo, već opstoji osnovno djelo prekršaja kako je to prethodno obrazloženo, a u činjeničnom opisu i navedeno umjesto da je ponovio nasilje da je ispoljio nasilje kako to uostalom i proizlazi iz provedenog postupka, a okolnost ponavljanja djela je uzeta u obzir prilikom odlučivanja o sankciji.

18. Prilikom odlučivanja o sankciji Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne. Kao olakotnu okolnost Sud je cijenio da je okrivljenik hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dok je kao otegotnu okolnosti cijenio što je kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je, pri tom uzimajući u obzir vremenski odmak od počina djela u kojem nije bilo više od okrivljenika ispoljavanja nasilja spram bivše supruge, okrivljeniku izrekao predmetnu novčanu kaznu ne držeći nužnim izricati kao težu sankciju predloženu kaznu zatvora, držeći da će se na taj način a novčanom kaznom koju smatra primjerenom težini djela i stupnju odgovornosti okrivljenika postići svrha specijalne i generalne prevencije odnosno dostatno utjecati na okrivljenika da ne ponovi ovakvo ili slično djelo, sve pod prijetnjom težih i strožijih sankcija.

19. Ukoliko okrivljenik u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

20. Ovaj sud nije izrekao okrivljeniku uz kaznu od strane ovlaštenog tužitelja predloženu zaštitnu mjeru zabrane približavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja V. V. imajući u vidu oblik ispoljavanja djela bez fizičke prirode, protek vremena od počina prekršaja kao i okolnost da ista već duže vrijeme ne živi

32. Pp J-3567/2019-20

zajedno s okrivljenikom, te obzirom na izostanak stvarne komunikacije između navedenih osoba.

21. Temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku su dosuđeni troškovi postupka koji se odnose na paušalni iznos troška postupka određen prema dužini trajanja i složenosti postupka, te obzirom na imovno stanje okrivljenika.

U Splitu 12. svibnja 2021.

Zapisničarka

Sudac

Miranda Kunac, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Potpisana žalba se podnosi pismeno neposredno Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka bez pristojbe a o žalbi odlučuje nadležni Sud.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju T. V., S., G. 6 A, oštećenoj V.V. , ovlaštenom tužitelju, u spis

Za točnost otpravka-ovlaštena službenica M. Kunac