REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-3449/2021

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. V.R., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave sisačko-moslavačke, Policijske postaje Kutina, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini od 9. veljače 2021., broj: 12. Pp J-410/2019-34, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave sisačko-moslavačke, Policijske postaje Kutina, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini od 9. veljače 2021., broj: 12. Pp J-410/2019-34, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. V.R. je oslobođen od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Predlaže da se pobijana presuda ukine te da se okrivljenika proglasi krivim i kazni, kako je to i predloženo u optužnom prijedlogu.

3. Žalba je osnovana.

4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano u žalbi ističe proturječnost izreke i razloga pobijane presude, čime, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.

5. Naime, okr. V.R. je, kako to proizlazi iz činjeničnog i pravnog opisa djela u optužnom prijedlogu, stavljeno na teret da je, prema izvanbračnoj supruzi N.P., počinio psihički oblik prekršaja nasilja u obitelji. Prvostupanjski sud, kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, okrivljenika oslobađa od takve optužbe po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, dakle da djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj. Iznoseći razloge za takvu svoju odluku, prvostupanjski sud (odlomci 8 i 9 obrazloženja pobijane presude) se poziva na činjenicu da se, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 126/19.), „u čl. 10., između ostalog, navodi da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda“, pa s obzirom da je „u ovom prekršajnom predmetu nesporno da je okrivljenik zadobio teške tjelesne povrede“, prvostupanjski sud smatra da djelo za koje se okrivljenik optužuje nije prekršaj.

6. Dakle, prvostupanjski sud okrivljenika oslobađa zbog počinjenja psihičkog oblika prekršaja nasilja u obitelji, pri čemu se u razlozima za takvu svoju odluku poziva na zakonsku odredbu koja se odnosi na tjelesni oblik prekršaja nasilja u obitelji, koji okrivljeniku uopće nije stavljen na teret. Time, o odlučnim činjenicama, postoji znatna proturječnost između izreke i razloga prvostupanjske presude, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st.1. t. 11. Prekršajnog zakona.

7. U pravu je tužitelj kada u žalbi ističe da je zakonska odredba čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koja definira što se smatra tjelesnim oblikom prekršaja nasilja u obitelji, neprimjenjiva u ovom prekršajnom postupku, jer se okrivljeniku ne stavlja na teret taj oblik prekršaja nasilja u obitelji, nego mu se stavlja na teret da je počinio psihički oblik prekršaja nasilja u obitelji, koji je definiran u čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to i naznačeno u izreci pobijane presude. Po ocjeni ovog suda, činjenica da je okrivljenik, uslijed inkriminiranog ponašanja, zadobio teške tjelesne ozljede je, u biti, posljedica prekršaja, koja se treba cijeniti prilikom donošenja odluke o prekršajnopravnim sankcijama.

8. Slijedom svega navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju iznova provesti sve do sada izvedene dokaze, po potrebi i druge raspoložive dokaze, i na temelju provedenih dokaza donijeti novu na zakonu osnovanu odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 12. svibnja 2021.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.