REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-229/2021-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja L. d.o.o., Z., OIB:..., zastupan po punomoćnici M. R. G., odvjetnici iz O., protiv ovršenika Ž. M. OIB..., iz S., radi ovrhe na pokretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1042/2017-56 od 7. travnja 2021., 12. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-1042/2017-56 od 7. travnja 2021., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem obustavljena je ovrha određena rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-1042/2017 od 29.ožujka 2017.

2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj je podnio pravovremenu žalbu iz svih žalbenih razloga. Ističe da se prvostupanjski sud pogrešno pozvao na odredbu čl. 144. st. 1. Ovršnog zakona ističući da u zapisnik nisu unesene izjave punomoćnika ovrhovoditelja. Na vanjskom uredovanju sudjelovao je zamjenik punomoćnika ovrhovoditelja odvjetnik F. D. iz S. koji je više puta na očevidu inzistirao da se provede nova pljenidba na istoj adresi uz sudjelovanje policijskih službenika odnosno uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te je pozvao naslov na zakazivanje uredovanja na licu mjesta u popodnevnim satima kada je ovršenik u kući na adresi u S. Kako je sve dogovoreno sa sudskim ovršiteljem usmeno, a izjava zamjenika punomoćnika nije unesena u zapisnik, punomoćnik ovrhovoditelja podneskom od 15.01.2021. predlaže isto uredovanje uz sudjelovanje policijskih službenika. Prvostupanjski sud je u donošenju pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. jer se rješenje temelji na zapisniku u kojem nisu sadržane izjave stranaka slijedom čega se isto ne može ispitati, a o čemu se predlaže izvođenje dokaza saslušanjem odvjetnika F. D. iz S. i sudskog ovršitelja koji je uredovao na licu mjesta. Žalitelj se poziva na čl. 146. Ovršnog zakona koji propisuje da se o pljenidbenom popisu i procjeni sastavlja zapisnik u kojem se pojedinačno naznačuje zaplijenjene pokretnine s njihovom procijenjenom vrijednošću i unose izjave stranaka i sudionika u postupku te izjave trećih osoba. Nadalje čl. 21. OZ-a kojim se upućuje na primjenu Zakona o parničnom postupku, konkretno u čl. 123. st. 2. ZPP-a stoji da se zapisnik sastavlja i o važnim izjavama ili saopćenjima koji stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta dok je u čl. 124. ZPP-a navedeno što se u zapisnik unosi. Slijedom navedenoga prvostupanjski sud je trebao unijeti u zapisnik izjave stranaka odnosno punomoćnika, a čega u predmetnom zapisniku nema, iako je takva izjava u postupku uredovanja dana. Dakle, počinjene su nepravilnosti od strane sudskog ovršitelja, sukladno čl. 49. Ovršnog zakona, a koje su kasnije utjecale da donošenje pobijanog rješenja. Počinjena je bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer se neosnovano navodi da punomoćnik ovrhovoditelja nije postupio po čl. 144. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, pa postoji proturječnost između onog što se navodi u sadržaju pobijanog rješenja i onoga što je navedeno u sadržaju isprave, odnosno u zapisniku o vanjskom uredovanju. Žalitelj u nastavku žalbe iznosi kronologiju tijeka ovog ovršnog postupka te ističe da je nakon uredovanja na licu mjesta 14. siječnja 2021., a prije donošenja pobijanog rješenja 15. siječnja 2021. a i kasnijim podnescima od 29. siječnja 2021., 10. veljače 2021., 24. veljače 2021. i 10. ožujka 2021. ovrhovoditelj zatražio sljedeće uredovanje na licu mjesta u što kraćem roku. Također se ističe da je ovaj ovršni postupak trajao neopravdano dugo neaktivnošću prvostupanjskog suda što je bilo protivno čl. 13. Ovršnog zakona kojim je propisano da je sud u ovršnom postupku dužan postupati hitno, a niti se rukovodio načelom ekonomičnosti iz čl. 10. Zakona o parničnom postupku, te je povrijeđeno ovrhovoditeljevo ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku i njegovo pravo iz čl. 29. Ustava RH kao i čl. 6. st. 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Žalitelj ukazuje i na stajalište Županijskog suda u Varaždinu u odluci poslovni broj Gž Ovr-201/2020 u kojem je navedeno da nisu bile ispunjene pretpostavke za obustavu ovrhe jer nisu bile iscrpljene realne zakonske mogućnosti za provedbu ovrhe na pokretninama ovršenika. I u konkretnom predmetu ni približno nisu iscrpljene realne zakonske mogućnosti za provedbu ovrhe na pokretninama ovršenika jer je tek na posljednjem uredovanju na licu mjesta 14. siječnja 2021. utvrđeno da ovršenik prebiva u kući na adresi u S., pa se tek kod sljedećeg uredovanja, u poslijepodnevnim satima, kada je ovršenik kod kuće, trebala provesti pljenidba pokretnina. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je obustavio ovrhu određenu rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-1042/2017 od 29. ožujka 2017. pozivom na čl. 144. st. 1. i 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13, 93/14) sa obrazloženjem, u bitnome, da se provedba pljenidbe pokretnina na uredovanju od 14. siječnja 2021. nije mogla obaviti jer ovršenik nije bio nazočan, a ovrhovoditelj se nije sukladno čl. 144. st. 1. Ovršnog zakona odmah na uredovanju očitovao predlaže li ponovno pljenidbu uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika te drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu, već je, naknadno, idućeg dana, 15. siječnja 2021. predložio samo pljenidbu uz prisutnost MUP-a (ne i bravara, dvaju punoljetnih svjedoka ili javnog bilježnika).

5. Žalitelj ističe da je počinjena povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje i u ovršnom postupku sukladno čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona iz razloga što postoji nesuglasnost između sadržaja isprave (zapisnika o vanjskom uredovanju) i obrazloženja prvostupanjskog rješenja, međutim navedena bitna povreda nije počinjena iz razloga što je prvostupanjski sud naveo da se ovrhovoditelj nije na vanjskom uredovanju očitovao da li predlaže ponovnu pljenidbu uz sudjelovanje dvaju punoljetnih svjedoka, javnog bilježnika ili drugih osoba potrebnih za prisilno otvaranje ulaza u prostoriju u kojoj treba obaviti pljenidbu, što proizlazi iz zapisnika o vanjskom uredovanju od 14. siječnja 2021. a kojim je nazočio zamjenik punomoćnika ovrhovoditelja, odvjetnik iz Solina Feliks Dukan. U tom zapisniku ne stoji da je navedeni punomoćnik ovrhovoditelja koji je zapisnik uredno i potpisao zatražio temeljem čl. 144. st. 1. Ovršnog zakona daljnje postupanje prvostupanjskog suda.

6. Žalitelj navodi da je usmeno iduće radnje dogovorio sa sudskim ovršiteljem, međutim o tome nema traga u zapisniku o vanjskom uredovanju koji predstavlja javnu ispravu u smislu čl. 230. Zakona o parničnom postupku te ona kao takva dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Međutim st. 3. istog članka propisano je da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Žalitelj navodi da u zapisnik o vanjskom uredovanju nije unesen dogovor koji je postignut između punomoćnika ovrhovoditelja i sudskog ovršitelja, a u svezi sa daljnjim postupanjem u ovom ovršnom predmetu, zbog čega se predlaže dokazivanje da zapisnik o vanjskom uredovanju nije sadržavao sve što je na vanjskom uredovanju dogovoreno o čemu je predloženo saslušanje zamjenika punomoćnika ovrhovoditelja te sudskog ovršitelja koji je uredovao na licu mjesta.

7. Kako je ranije citiranom odredbom propisano da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, to je prihvaćena žalba ovrhovoditelja te je ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojem će biti ovrhovoditelju omogućeno da dokaže da je zapisnik o vanjskom uredovanju kao javna isprava nepropisno sastavljen jer da u njega nisu unesena očitovanja ovrhovoditelja i dogovor koji je postignut sa sudskim ovršiteljem o daljnjem postupanju, a na koju okolnost je predložio provođenje dokaza saslušanjem zamjenika punomoćnika ovrhovoditelja i sudskog ovršitelja koji je sudjelovao u postupku vanjskog uredovanja.

8. Člankom 49. Ovršnog zakona propisano je da stranka ili sudionik mogu podneskom tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski ovršitelj učinio u provedbi ovrhe, a žalitelj i ukazuje da je takva povreda učinjena time što sudski ovršitelj nije u zapisnik o vanjskom uredovanju unio dogovor koji je postignut sa punomoćnikom ovrhovoditelja oko daljnjeg postupanja u ovom ovršnom predmetu.

9. Iz navedenog razloga je prihvaćena žalba žalitelja te je prvostupanjsko rješenje ukinuto i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak u kojem će prvostupanjski sud saslušati zamjenika punomoćnika ovrhovoditelja odvjetnika F. D. iz S. te sudskog ovršitelja koji je uredovao na licu mjesta u ovom predmetu 14. siječnja 2021., a sve kako bi se utvrdilo da li su se stekli uvjeti za obustavu ovog ovršnog postupka temeljem čl. 144. st. 2. Ovršnog zakona.

10. Iz navedenog razloga riješeno je kao u izreci ovog rješenja temeljem čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku, u svezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona.

U Puli-Pola, 12. svibnja 2021.

Sutkinja

Nataša Babić, v.r.