REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Jž-46/2019
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. M.K., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Postaje granične policije Gračac, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu od 11. prosinca 2018., broj: 3. Pp J-500/18, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2021.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Postaje granične policije Gračac, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Gospiću, Stalne službe u Gračacu od 11. prosinca 2018., broj: 3. Pp J-500/18, proglašen je krivim okr. M.K. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 760,00 kuna (što je protuvrijednost 200 DEM odnosno 101 EUR), u koju mu se lišenje slobode 11. i 12. studenog 2018. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 160,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu 280,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj, naznačujući u uvodu žalbe da se žali samo zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali i zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Predlaže da se pobijana presuda ukine i okrivljeniku izrekne kazna zatvora u trajanju do 30 dana te zaštitna mjera zabrane posjećivanja ugostiteljskog objekta „M.“ u trajanju 12 mjeseci i zaštitna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.
3. Žalba je osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano u žalbi navodi da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime, iako to u žalbi nije izrijekom navedeno, očigledno smatra da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
5. Naime, kako se to osnovano ističe u žalbi, tužitelj je u optužnom prijedlogu, između ostalog, predložio i da se okrivljeniku izreknu zaštitne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, obaveznog psihosocijalnog tretmana te zabrane posjećivanja caffe baru „M.“, koje zaštitne mjere prvostupanjski sud nije izrekao, a niti je u obrazloženju svoje odluke naveo razloge zbog kojih u tom dijelu nije prihvatio prijedlog tužitelja.
6. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:
„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj i krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“
7. Slijedom citirane zakonske odredbe jasna je i izričita obaveza suda da u obrazloženju svoje presude, između ostalog, navede i razloge zbog kojih „nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku“, a u konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge zašto okrivljeniku nije izrekao zaštitne mjere koje je tužitelj predložio u optužnom prijedlogu. Stoga, pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama u vezi predložene prekršajnopravne sankcije, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona.
8. Osim gore navedenog, ovaj sud primjećuje i da prvostupanjski sud u dokaznom postupku nije izveo ni jedan dokaz u pravcu utvrđivanja odlučnih činjenica u odnosu na odluku o izricanju zaštitnih mjera, u kom smislu je činjenično stanje u tom dijelu nepotpuno utvrđeno.
9. Slijedom svega navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju iznova provesti sve do sada izvedene dokaze, kao i dokaze u odnosu na predložene zaštitne mjere za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku u kojoj će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 12. svibnja 2021.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Martina Bastić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
