Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

R1-466/20-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anti Šariću, u pravnoj stvari predlagatelja pod 1) A. J., pok. F.,

OIB:…, iz S., B. P. br. 3 i pod 2) V. R.,

rođene J., pok. F., OIB:…, iz S., zastupani po punomoćniku Z. I., odvjetniku u S., S., protiv protustranke O. P., 21312

P., OIB:…, zastupane po punomoćniku M. G., odvjetniku u

S., radi određivanja novčane naknade, dana 11. svibnja 2021.,

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da je tržišna vrijednost nekretnine označene kao čest. zem. 1993/1, površine 297 m2, upisane u z.u. 3230, k. o. D. P., iznosila na dan 13. veljače 2017. 303.000,00 kuna (tristotritisućekuna).

II.Dužna je protustranka O. P. isplatiti predlagateljima A. J.,

pok. F., OIB:…, iz S.,i V. R., rođenoj J., pok. F., OIB:…, iz S., naknadu za predanu nekretninu označenu kao čest. zem. 1993/1, površine

297 m2, upisane u z.u. 3230 k.o. D. P., iznos od 303.000,00 kuna (tristotritisućekuna), odnosno svakome po 151.500,00 kuna (stopedesetjednatisućaipetstokuna), najkasnije do 15. lipnja 2017., a u slučaju kašnjenja, dužna je protustranka predlagateljima isplatiti zateznu kamatu koja teče od 16. lipnja 2017. do isplate po kamatnoj stopi od 7,68% godišnje, a u slučaju daljnjih promjena prosječne kamatne stope, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

III.Dužna je protustranka O. P. predlagateljima A. J. i V.

R. naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 25.624,92 kuna (dvadesetpettisućašestodvadesetčetirikuneidevedesetdvijelipe)), odnosno svakome po 12.812,46 kuna (dvanaesttisućaosamstodvanaestkunaičetrdesetšestlipa), skupa sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po kamatnoj stopi od 7,68% godišnje, a u slučaju daljnjih promjena prosječne kamatne stope, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.Dana 01. srpnja 2015. zaprimljen je na sud prijedlog predlagatelja radi određivanja novčane naknade. U prijedlogu je navedeno da su u skladu s čl. 170. do 175. Zakona o prostornom uređenju predlagatelji A. J. i V. R. dana 15. lipnja 2015. dali su u Službi za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji izjavu o predaji u vlasništvo protustranci O. P. čest. zem. 1993/1, površine 297 m2, upisane u z.u. 3230, k.o. D.

P. Nadalje, na istoj raspravi punomoćnik protustranke O. P.

izjavio je da se istome protivi budući da predmetna čestica predstavlja nerazvrstanu cestu koja je kao takva proglašena odlukom Općinskog vijeća O. P., a sukladno Zakonu o cestama, te da je kao takva definirana kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, te da je postupak knjiženja svih nerazvrstanih cesta u O. P. u tijeku. U prijedlogu predlagatelji nadalje ističu da su svi navodi punomoćnika protustranke u cijelosti neosnovani, budući predmetna nekretnina do dana davanja izjave predlagatelja je bila njihovo vlasništvo, odnosno suvlasništvo, nekretnina nije izvlaštena niti je za nju plaćena naknada. Slijedom svega naprijed navedenog predlagatelji predlažu da sud nakon provedenog postupka, sukladno čl. 175. st. 1. i 2. Zakona o prostornom uređenju, odredi novčanu naknadu za čest. zem. 1993/1, površine 297 m2, upisane u z.u. 3230, k.o. D. P., te naloži protustranci isplatu predlagateljima sukladno navedenim

propisima.

Uz prijedlog predlagatelji su dostavili preslik zapisnika sastavljenog dana 15. lipnja 2015. u Službi za imovinsko-pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, u postupku predaje zemljišta O. P., pod brojem

KLASA:944-01/15-01/03 URBROJ:2181-05-01/020-15-09, preslik izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu od 05. siječnja 2015., preslik lokacijske informacije (prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji) od 27. listopada 2014., preslik prerisa katastarskoj plana od 03. siječnja 2014., presliku dvije fotografije, preslik urbanističkog plana uređenja zone u zelenilu i zone sportskih igrališta (6) M., P., preslik službenog glasnika O. P. od 21. travnja 2011.

2.Na ročištu koje je održano 24. listopada 2016. privremeni punomoćnik protustranke O. P. istaknuo je da sukladno odluci o razvrstanim cestama O. P. službeni glasnik O. P. br. 4/15, 12/15, na navedenoj čestici prolazi put koji je proglašen nerazvrstanom cestom a sve sukladno Zakonu o cestama čl. 131-133. Nadalje da je u tijeku provedba parcelacijskog elaborata i upisa u knjige te sukladno naprijed navedenom usprotivio se prijedlogu predlagatelja kao neosnovanom te se usprotivio provođenju vještačenja u ovoj pravnoj stvari.

Punomoćnica predlagatelja na naprijed navedenom ročištu na navode privremenog punomoćnika protustranke navela je da nigdje u pozitivnom propisima Republike Hrvatske ne postoje odredbe koje bi nalagale predlagateljima da svoje privatno vlasništvo na nekretnini ustupe u korist javnog dobra bez ikakve naknade. Stoga su svi prigovori protustranke neosnovani po navodima punomoćnice predlagatelja, te je predložila obaviti očevid na terenu uz sudjelovanje vještaka mjernika i građevinske struke radi procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine.

3.Tijekom postupka, sudac je izveo dokaz pregledom dokumentacije koja je priložena u spis te je provedeno vještačenje po ovlaštenim sudskim vještacima i to geodetu Ž. Š. i građevinaru S. K.

4.U svome nalazu i mišljenju od 21. studenoga 2016. stalni sudski vještak za geodeziju Ž. Š. naveo je da nekretnina koja je predmet postupka označena je kao čestica zemljišta 1993/1 k.o. D. P. prema zemljišno-knjižnoj evidenciji u zk ulošku 3230, kao i prema katastarskoj evidenciji u posjedovnom listu br. 6119 za k.o. D. P. evidentirana je kao put u predjelu P. u iskazanoj površini

P=282 m2, u vlasništvu i posjed predlagatelja A.J. I V.R. za po ½ dijela, a ista u naravi predstavlja dio asfaltirane prometnice.

Stalni sudski vještak za graditeljstvo S. K., dipl. ing. građ., u svojem zaključku o procijenjenoj vrijednosti nekretnine naveo je da metoda procjenjivanja je odabrana temeljem karakteristika nekretnine, načina korištenja, analize korištenja okolnih građevina i razvojnih mogućnosti predmetne nekretnine. Također da je izvršena analiza općih uvjeta na tržištu, kao i lokalnih tržišnih uvjeta na području predmetne nekretnine, kao i tržišna pozicija procjenjivane nekretnine. Temeljem prethodno navedenih podataka o nekretnini koja je predmet procjene, a koja je građevinsko zemljište zk čestica zemljišta 3770/1 (kat. čest. zem. 1993/1) k.o. D. P.,

na dan kakvoće 11. studenoga 2016. na dan vrednovanja 13. veljače 2017. mišljenje o procijenjenoj vrijednosti nekretnine zaokruženo je 40.500,00 Eura, odnosno 303.000,00 kuna.

Naprijed navedena vještva dostavljena su sudionicima postupka na očitovanje.

5.Potom na ročištu održanom 11. svibnja 2017. zamjenik punomoćnika protustranke ostao je kod svih navoda iznesenih tijekom postupka, usprotivio se vještvima ovlaštenih sudskih vještaka Ž. Š. i S. K. kao neosnovanim te se

usprotivio čitanju predmetnih nalaza i mišljenja. Nadalje istaknuo je da sukladno odluci o nerazvrstanim cestama O. P. (službeni glasnik O. P. 4/15 i 12/15) na navedenoj čestici prolazi put koji je proglašen nerazvrstanom cestom a što je sve sukladno iz čl. 131. do 133. Zakona o cestama. Za sud i protivnu stranu priložio je odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1026/15 od 19. listopada 2016. iz koje je po njegovom mišljenju vidljivo da je zahtjev predlagatelja u cijelosti neosnovan.

Punomoćnica predlagatelja u odnosu na prednje navode zamjenika punomoćnika protustranke navela je da su prigovori na vještvo paušalni bez ikakvih argumenata pa time vještva nisu dovedena u sumnju. Nadalje rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije dokaz da zahtjev predlagatelja ne bi bio osnovan. Kao što je rečeno tijekom postupka niti jedan pozitivan propis Republike Hrvatske ne propisuje oduzimanje privatnog vlasništva na nekretninama bez ikakve naknade. To su neosnovani zaključci protustranke.

6.Dana 18. listopada 2018. zaprimljen je podnesak predlagatelja s prilozima i to; neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige od 11. listopada 2018. za predmetnu nekretninu, neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige od 03. srpnja 2017. za predmetnu nekretninu, rješenje Županijskog ureda za katastarsko-geodetske poslove S. od 21. travnja 2000. pod brojem Klasa:UP/I-932-06/00-01/102, preslik "N." Ureda za geodetske poslove, preslik rješenja od 19. studenoga 2001. pod brojem Z-3300/00-RR, preslik skice premjeravanja od 10. studenoga 1999., preslik prijavnog lista od 03. prosinca 1999. br. 47/2000, preslik prijavnog lista od 03. prosinca 1999. br. 76/99. Iz naprijed navedenih isprava navode dalje u podnesku predlagatelji razvidno je da su oni kao predlagatelji pokrenuli vanparnični postupak prije proglašenja njihove čestice javnim dobrom i da je O. P.

odugovlačila i izbjegavala rasprave dok ne oglasi u Službenom glasniku da je ista postala javno dobro. Nadalje, isto tako uvidom u e-izvadak zk uloška 3230 od 11. listopada 2018. za kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. utvrđeno je da je kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. površine 282 m2 u vlasništvu predlagatelja umanjena za 268 m2 te na dan 11. listopada 2018. površina kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. iznosi 14 m2. Iz naprijed navedenog zaključuju predlagatelji u podnesku proizlazi da se O. P. upisala kao vlasnik 268 m2 a za koju površinu je umanjena predmetna kat. čest. 1993/1 k.o. D. P.

7.Predlagatelji su ponovno sudu dostavili podnesak 27. studenoga 2018. u kojem detaljno obrazlažu ranije dostavljene isprave navodeći da je iz dostavljenih akata evidentno da je predmetna kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. nastala 21. travnja 2000. cijepanjem kat. čest. 1993 k.o. D. P. površine 1757 m2 na tri čestice zemlje i to: kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. površine 297 m2 koja u naravi predstavlja privatni put u vlasništvu A. J. i V. R. rođene

J. kojim se pristupa na kat. čest. 1993/2 i kat. čest. 1993/3 sve k.o. D.

P., kat. čest. 1993/2 k.o. D. P. površine 729 m2 u posjedu i vlasništvu predlagatelja A. J. pok. F., kat. čest. 1993/3 k.o. D.

P. površine 731 m2 u posjedu i vlasništvu predlagateljice V. R. rođene J. pok. F. Nadalje, da bi riješio stambeno pitanje svoje djece,

A. J. i V. R. rođena J., sada pokojni F. J.,

tadašnji vlasnik predmetnog zemljišta, 2000. izvršio je cijepanje kat. čest. 1993 k.o. D. P. i promjenu vlasništva na način kako je naprijed navedeno. Novonastala predmetna kat. čest. 1993/1 k.o. D. P., formirana isključivo kao privatni put kojim se pristupa novonastalim kat. čest. 1993/2 i kat. čest. 1993/3 sve k.o. P., a koje su u vlasništvu predlagatelja. O. P. je kat. čest. zemlje 1993/1 k.o. D. P., koja je u naravi privatni put 2015. proglasila javnim dobrom (službeni glasnik O. P. br. 12/15 od 29. svibnja 2015.) te do danas predlagatelje i vlasnike nije obeštetila. Isto tako, uvidom u e-izvadak zk uloška 3230 od 11. listopada 2018. za kat. čest. 1993/1 k.o. D. P.

utvrđeno je da je kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. prvotne površine 297 m2,

odnosno premjeravanjem korigirane površine 282 m2, u vlasništvu predlagatelja umanjena za 268 m2, te na dan 11. listopada 2018. površina kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. iznosi 14 m2. Predlagatelji temeljem naprijed navedenog zaključuju da se O. P. upisala kao vlasnik 268 m2, a za koju površinu je umanjena predmetna kat. čest. 1993/1 k.o. D. P. pri čemu nije obeštetila vlasnike zemlje.

8.Prvostupanjski sud je dana 11. studenoga 2019. donio rješenje R1-878/15 kojim je usvojio zahtjev predlagatelja te utvrdio tržišnu vrijednost nekretnine označene kao čest.zem.1993/1, površine 297 m2, upisane u zu 3230, K.O.D. P. iznosila

na dan 13. veljače 2017. 303.000,00 kuna te naložio protustranci da predlagateljima isplati iznose kao u točci 2. ovog rješenja kao i troškove postupka jer je smatrao da je prijedlog predlagatelja osnovan.

9.Županijski sud u Šibeniku je dana 16. prosinca 2020. donio rješenje Gž-457/2020 kojim je usvojio žalbu protustranke te ukinuo rješenje Općinskog suda u Splitu R1- 878/15 od 11. studenoga 2019 i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak . Iz obrazloženja drugostupanjskog suda razvidno je da je Županijski sud u Šibeniku zauzeo stajalište da su temeljne pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave:

-da je osoba koja predaje zemljište vlasnik ( suvlasnik ) predmetnog zemljišta,

-da je zemljište neizgrađeno,

-da je na zemljištu koje se predaje detaljnim planom uređenja-DPU ili urbanističkim planom uređenja-UPU planirano građenje građevina komunalne infrastrukture ( npr. prometnica, plinovoda i sl. ) javne namjene, na kojima vlasnik nekretnine više ne može biti vlasnik; tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev- 1026/815-3 od 19. listopada 2016. ).

Nadalje, drugostupanjski sud u svojoj ukidnoj odluci navodi kako je odredbom čl.173. st. 1. ZPU propisano da se o prijenosu zemljišta ne donosi upravni akt to je određivanje gore navedenih pretpostavki za predaju u sudskoj, a ne upravnoj nadležnosti radi čega je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da nije ovlašten ispitivati jesu li ispunjene pretpostavke za predaju nekretnine propisane odredbom čl. 170.ZPU pogrešno.

10.Predlagatelji su se svojim podneskom od 06. veljače 2021. detaljno očitovali na ukidno rješenje Županijskog suda u Šibeniku te su u bitnome naveli da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje naknade koje propisuje zakon, odnosno one na koje je ukazao Županijski sud u Šibeniku u svojoj ukidnoj odluci.

Protustranka je svojim podneskom od 16. travnja 2021. ostala kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku raspravljanja te je istaknula i prigovor zastare te priložila praksu Vrhovnog suda.

Priložena praksa Vrhovnog suda nije relevantna za ovaj predmet obzirom da je navedena praksa donesena u parničnom postupku radi naknade štete, a ovdje se radi o izvanparničnom postupku kojeg su predlagatelji pokrenuli temeljem predaje nekretnine u vlasništvo protustranke u postupku pred nadležnim uredom državne uprave.

Sudac je 20. travnja 2021. održao ročište na kojem su stranke ostale kod svih svojih navoda.

11.Zahtjev predlagatelja je osnovan.

Ovaj sudac je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

Nije prijeporno u ovom predmetu da su u trenutku predaje zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne uprave odnosno na dan 15. lipnja 2015. upravo predlagatelji bili upisani kao vlasnici na čest. zem.1993/1, z.u. 3230, K.O. D. P., i to svaki za ½ idealnog dijela nekretnine.

Navedeno je konstatirano i u zapisniku koji je sastavljen dana 15. lipnja 2015. pred Službom za imovinsko pravne poslove, Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji.

Predlagatelji su u citiranom postupku dali izjavu o predaji nekretnine u vlasništvo protustranke te je toga dana izvršena predaja zemljišta u vlasništvo protustranke.

12.Ovaj sudac utvrđuje da predmetna nekretnina nije izgrađena jer prema izričitom zakonskom određenju iz čl. 3., toč. 16. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

Identično tumačenje zauzima i nadležno Ministarstvo i to baš u predmetu predaje zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave gdje navodi da je upravno tijelo dužno povodom zahtjeva stranke za predaju zemljišta ispitati je li za građenje ceste izdana građevinska dozvola, odnosno drugi akt, pa ukoliko jest, tada predaja ne bi bila moguća, a isto tako je dužan utvrditi da nekretnina nije izvlaštena po posebnom propisu, pa ukoliko nije, ispunjeni su zahtjevi za predaju.

Iz mišljenja tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, državnog tajnika D. M. od 15. veljače 2010., Klasa:350-01/10-02/31,

ur.broj: 531-05-10-2, proizlazi da je zemljište, u smislu definicije Zakona o gradnji, izgrađeno zemljište samo ako je za građenje građevine izdana građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt te da je moguća predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a ukoliko nije izdana građevinska dozvola. Ovaj sudac u potpunosti prihvaća ovakav stav izražen u citiranom mišljenju jer navedeno proizlazi izrijekom iz zakona.

13.Ovaj sudac utvrđuje da za predmetnu nekretninu u trenutku predaje zemljišta u vlasništvo protustranke nije bila izdana građevinska dozvola, niti drugi odgovarajući akt, a isto tako da predmetna nekretnina nije izvlaštena od strane protustranke po propisu koji regulira izvlaštenje, što znači da je ispunjen uvjet za predaju sukladno odredbama ZPUG-a.

14.Ovaj sudac je utvrdio pregledom Lokacijske informacije od 27. listopada 2014., Upravnog odjela za prostorno uređenje, Klasa:35-07/14-01/0197 i Potvrde(lokacijska informacija) Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Klasa:350-05/19-10/000329 od 14. siječnja 2020., da se nekretnina koja je predmet ovog postupka nalazi unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja (UPU) „Zona u zelenilu i zona sportskih igrališta“ (Službeni glasnik O. P., Broj 08/11),

označeno kao kolna površina.

Sukladno citiranim ispravama ovaj sudac utvrđuje da je za navedeno zemljište donesen upravo UPU ( Urbanistički plan uređenja ) pa je ispunjena pretpostavka koja traži da je na navedenom zemljištu planirano građenje građevina komunalne infrastrukture.

15.Ovaj sudac u cijelosti prihvaća utvrđenja iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ž. Š. i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo S.

K. koja su sačinjena u cijelosti sa pravilima struke i pozitivnim propisima.

Pozivanje protustranke na Zakon o cestama u cijelosti je neosnovano u ovom postupku iz sljedećih razloga:

Ovaj sudac je pregledao spis upravnog tijela te je utvrdio slijedeće:

Postupak u kojemu su predlagatelji predali u vlasništvo protustranci navedenu nekretninu započet je još dana 04. ožujka 2015. pred Službom za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji.

Navedena služba je donijela zaključak o sazivanju usmene rasprave 08. svibnja 2015. da bi protustranka tražila odgodu navedene rasprave.

Navedena služba ponovno saziva raspravu za 26. svibnja 2015. na koju opet nitko za protustranku ne pristupa.

Indikativno je da se dana 29. svibnja 2015. u službom glasniku O. P.

objavljuje spisak nerazvrstanih cesta u kojem je uključena i predmeta čestica. Mišljenje je ovoga suca da se radi o očitoj zlouporabi prava od strane protustranke jer da je protustranka pristupila na uredno sazvano ročište 08. svibnja 2015. već bi tada na zapisnik bila predana u vlasništvo navedena čestica protustranci.

16.Ovaj sudac je u više svojih odluka izrazio stajalište da se s motrišta materijalno ustavno pravnog ranga ne poznaje institut oduzimanja nekretnina bez naknade.

17.Ovaj sudac otklanja istaknuti prigovor zastare od strane protustranke jer se ne radi o parničnom postupku u kojem tužitelj traži isplatu naknade za oduzete nekretnine, već je riječ o izvanparničnom postupku koji je pokrenut temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji, i to nakon što je protustranci predana u vlasništvo nekretnina.

Iz zapisnika Službe za imovinsko pravne poslove Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, broj:Klasa:944-01/15-01/03 URBROJ:2181-05-01/020-15-09 od 15. lipnja 2015. proizlazi da su predlagatelji temeljem odredbi čl. 170-175. Zakona o prostornom uređenju predali u vlasništvo protustranci O. P. u vlasništvo zemljište označeno kao čest. zem. 1993/1, upisano u z.u. 3230, k.o. D. P., površine 297 m2. Također, nesporno je da su predlagatelji suvlasnici predmetne nekretnine za suvlasnički dio od po ½ dijela.

Člankom 170. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13) propisano je da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojem je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo Jedinice lokalne samouprave, dok je st. 2. istog članka propisano da je na način iz st. 1. tog članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem se može graditi, jer se ne može formirati građevinska čestica u skladu s detaljnim planom uređenja. Člankom 172. st. 2. istog Zakona propisano je da je preneseno zemljište iz čl. 170. tog Zakona, vlasniku pripada naknada u visine tržišne vrijednosti zemljišta u vrijeme prijenosa, dok je st. 3. istog članka propisano da je naknadu iz st. 1. ovog članka dužna isplaćivati jedinica lokalne samouprave ili osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijenosa zemljišta odnosno sklapanja ugovora.

Člankom 173. st. 1. ovog Zakona propisano je da zemljište iz čl. 170. ovog Zakona, vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik Uredu državne uprave, a o prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. Stavkom 2. istog članka propisano je da je Ured državne uprave u županiji dužan pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz st. 1. ovog članka. Stavkom 3. istog članka propisano je da pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja za prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.

Člankom 175. st. 1. propisano je da Ured državne uprave na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazuma određivanja naknade za preneseno zemljište, dok je st. 2. istog članka propisano da ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

Naknadu za predanu nekretninu, protustranka je sukladno odredbi čl. 172. st. 2. Zakona o prostornom uređenju u vezi s čl. 170. tog Zakona dužna isplatiti najkasnije u roku od dvije godine od dana predaje zemljišta, odnosno u konkretnom slučaju do 15. lipnja 2017., budući da je zemljište predano izjavom danom na raspravi pred upravnim tijelom dana 15. lipnja 2015.

Zbog navedenog sudac je temeljem čl.170-175. Zakona o prostornom uređenju odlučio kao u izreci ovoga rješenja, a sve to temeljem Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13).

18.Nadalje, odlučujući o zahtjevima predlagatelja za naknadu troškova postupka, ovaj je sudac primijenio odredbe pravnih paragrafa 20. i 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku iz 1934. (Službene novine broj: 175/XLV, dalje: Zakon o vanparničnom postupku), koje sadrže posebne odredbe o troškovima te primjeni propisa građanskog parničnog prava (koja se primjenjuju sukladno odredbama Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.travnja 1941. – NN broj: 73/91), kao i odredbe čl. 154. st. 1. u svezi s odredbama čl. 155. st.1., čl. 161., i čl. 164. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP). U konkretnom slučaju, predmet ovog izvanparničnog postupka bio je prijedlog predlagatelja radi utvrđenja visine njezine novčane tražbine prema protustranci te radi određivanja isplate te tražbine. Opće načelo o nadoknadi troška izvanparničnog postupka sadržano u paragrafu 20. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, podrazumijevalo je izvanparnični postupak u kojemu nema protivnika u pravnom smislu, radi čega se pretpostavljalo primjerenim da svaka stranka snosi troškove sudskih radnji izvršenih u njenom interesu.

Međutim, korektiv ovome načelu bilo je skrivljeno prouzročenje troškova od strane jedne stranke drugoj, bilo neosnovanim prijedlozima, uključujući i troškove zastupnika, odnosno punomoćnika.

Predmetni postupak predlagatelji su pokrenuli nakon što je protustranka osporila osnov i visinu njihova novčanog potraživanja, zahtijevajući od protustranke zaključenje sporazuma o naknadi i isplatu utvrđenog iznosa naknade.

Budući da protustranka nije pristala na zahtjeve predlagatelja, razvidno je da predlagatelji nisu imali drugog izbora nego pokrenuti ovaj postupak, odnosno da se u predmetnom postupku radi o suprotstavljenim interesima predlagatelja s jedne strane i protustranke, obveznika plaćanja novčane tražbine s druge strane.

Stoga ovaj sudac cijeni da je protustranka u obvezi predlagateljima naknaditi prouzročeni trošak postupka za one radnje koje su bile nužne za vođenje ovog izvanparničnog postupka i za koje su predlagatelji određeno zatražili naknadu temeljem odredaba čl. 154. st.1. i čl. 155. st.1. Zakona o parničnom postupku, s obzirom da protustranka nije uspjela u postupku. Ovakvo stajalište zauzeo je Županijski sud u Splitu u rješenju broj Gžp-193/15 od 02. ožujka 2015. Predlagateljima traženi trošak pripada temeljem odredaba Tbr. 16. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – NN br.: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, koje se primjenjuju u ovome postupku temeljem Tbr.48 Tarife.

S obzirom na visinu dosuđene naknade predlagateljima su kao nužni troškovi za vođenje postupka priznati slijedeći troškovi, koji sadrže uvećanje od 10 % za zastupanje dvije stranke, sukladno Tbr. 36. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: sastav prijedloga od 30. lipnja 2015. u iznosu od 2.750,00 kuna, zastupanje na ročištu dana 24. listopada 2016. u iznosu od 2.750,00 kuna, zastupanje na očevidu dana 11. studenoga 2016. u iznosu od 2.750,00 kuna, zastupanje na raspravi dana 11. svibnja 2017. u iznosu od 2.750,00 kuna, sastav podneska od 06. travnja 2021. u iznosu od 2.750,00 kuna, zastupanje na ročištu 20. travnja 2021 u iznosu od 2.750,00 kuna, ukupno 16.500,00 kuna+25% PDV-a 4.125,00 kuna-ukupno 20.625,00 kuna uvećano za plaćene troškove očevida i vještačenja u iznosu od 4.999,92 kuna, što sve zajedno iznosi 25.624,92 kuna.

Split, 11. svibnja 2021.

S u d a c

Ante Šarić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda, u 3 primjerka.

DNA:

1.punomoćniku predlagatelja,

2.punomoćniku protustranke,

3.u spis.